August Cesarec,

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
02:59
Kol
2020
10

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Zanimljivosti › August Cesarec,

Zagreb Srednja Europa za mlade
Zagreb Srednja Europa
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Trenutno nema povezanih sadržaja
Zadnje vijesti
13
 
11.2016

August Cesarec,

iskreni ljevičar i realista moderne književnosti
August Cesarec,August-cesarec
 

Život ovog kulturnog i političkog radnika oduzele su ustaše, 16./17. juna 1941. godine, za vrijeme vladavine NDH

August Cesarec je rođen u Zagrebu 4.prosinca 1893, koji je tada već bio industrijalizirani grad, ali sa siromašnim i potlačenim radništvom. Prvi književni rad naslovio je simbolično "Iz svijeta potlačenih", i označiti će njegovu kasniju književnu i političku djelatnost.
Već kao gimnazijalac bio je socijalistički usmjeren, zbog čega je bio pod stalnim policijskim nadzorom i više puta je zatvaran. U Prvom svjetskom ratu bio je mobiliziran kao vojnik, borio se u okupiranoj Srbiji, a poslije rata priključio se komunističkom pokretu.
S Krležom je 1919. pokrenuo  književni časopis “Plamen”, najpoznatiji časopis književne ljevice, ali već iste godine "Plamen" je zabranjen.

Povodom zatvaranja Augusta Cesarca Miroslav Krleža u svom poznatom članku"Slučaj Augusta Cesarca" u listu "Nova Evropa" (br. 16, 1923.) između ostalog navodi:"Kao maturant, August Cesarec bio je uhapšen (8.VI.1912), na dan atentata protivu komesara Cuvaja, i bačen u Mitrovicu, gdje je ležao sve do uoči rata (1914). Bolestan, tuberkulozan, i slomljen, on je onda počeo kao politički sumnjivac, i austrijski soldat bez čina, onaj teški križni put po soldačkim bolnicama, i kasarnama, koji je trajao sve do oktobra Osamnaeste, dakle pune četiri godine. Za vlade zagrebačkog Narodnog Vijeća bio je opet uhapšen, još kao politički sumnjiv austrijski vojnik, a nekoliko mjeseci poslije toga prisiljen da skloni za granicu, u emigraciju, pred progonima tadanje demokratsko-socijaldemokratske koalicije, opet kao politički sumnjivac. Vrativši se iz inozemstva još bolesniji kući, on je intenzivno radio književno i publicistički, više plijenjen i cenzuriran nego objavljivan. Onda je uhapšen ponovno, za Alijagićeva vješanja, pa nakon nekoliko nedjelja pušten, ganjan po raznim austrijskim patentima, praćen detektivima, preslušavan vječno na policiji, premetan perijodički uvijek, po nekom sistemu, dok nije konačno otputovao u Moskvu. A sada imade eto čast da opet sjedi pri sudbenom stolu u Zagrebu. U mariborskom policajnom zatvoru bio je držan kao običan policajni kažnjenik, izoliran, prisiljen na robijašku hranu u pritvoru, zajedno sa šiberima i varalicama; a sada, mjesto da sjedi kao kulturan radnik u kakvoj evropskoj biblioteci, on, jedan od naših najistaknutijih mlađih književnih radnika, trune u zatvoru u nepomičnoj jalovosti samice."

Kao uvjereni antifašist boravio je 1937. godine u Španjolskoj, o čemu je pisao u knjizi“Španjolski susreti”.
Za vrijeme NDH , zatočen je u zatvoru Kerestinec, otkuda je nakon strijeljanja Otokara Keršovanija pokušao pobjeći. Međutim, Cesarec je uhvaćen i "zbog pokušaja pobune protiv Državne vlasti osuđen na smrt". Na smrt ga je osudio ustaški sud. Šest godina poslije Drugog svjetskog rata, tokom preuređenja prostorija u bivšem ustaškom zatvoru u ulici Račkoga 9, pronađen je zapis: "U ovim su prostorijama proživjeli svoje posljednje časove internirani borci iz Kerestinca četrdeset četvorica. Osudu o strijeljanju primili su svi uzdignute glave, jer su znali da umiru za pravednu stvar, za stvar radnog naroda. Živjela sovjetska Hrvatska!". Ekspertizom rukopisa utvrđeno je da je autor zapisa August Cesarec. Fotografija zapisa objavljena je u listu „Borba”,  1961. godine.

Djelo Augusta Cesareca

U početku svog književnog stvaranja Cesarec se opredjeljuje za ekspresionizam (roman "Bijeli lutalac"), a poslije se sve više priklanja realističkom konceptu književnog oblikovanja. Najznačajniji dio opusa čine mu romani "Careva kraljevina", "Zlatni mladić" i "Bjegunci", u kojima se bavi moralnom dekadencijom hrvatskoga građanskog društva prije i neposredno nakon Prvog svjetskog rata. Cesarčevo posljednje za života objavljeno djelo, "Sin domovine", drama o Eugenu Kvaterniku, napisana je u duhu slobodarskih težnji naroda.

August Cesarec je pisao za mnoge listove i časopise: "Plamen" (1919), "Istina" (1919),"Nova Istina" (1919), "Novi svijet" (1920), "Komunista" (1921), "Borba"(1922.-1924.), "Kritika" (1922), "Omladinska borba" (1923), "Književna republika"(1923.-1925.), "Nova Evropa" (1923), "Savremenik" (1923, 1926.-1927.), "Radnička borba" (1924), "Obzor" (1925), "Jutarnji list" (1925), "Hrvat" (1925.-1926.), "Vijenac"(1925.-1928.), "Hrvatsko kolo" (1927.-1932.), "Zaštita čovjeka" (1928.-1929.),"Hrvatska revija" (1928.-1932.), "Književnik" (1928.-1933.), "Literatura"(1931.-1932.), "Savremena stvarnost" (1933), "Danas" (1934), "Nova riječ"(1938.-1939.) i "Izraz" (1939.-1941.).

Za života Cesarec je objavio sljedeća djela: „ Đački pokret“, Zagreb 1912. (pod pseudonimom Budislav Mirković); „Stihovi“, Zagreb 1919.; „Sudite me“, Zagreb 1922.;„Careva kraljevina“, 1925.; „Stjepan Radić i republika“, Zagreb 1925.; „Za novim putem“, Zagreb 1926.; „Zlatni mladić i njegove žrtve“, Koprivnica 1928.; „Tonkina jedina ljubav“, 1931.; „Psihoanaliza i individualna psihologija“, Zagreb 1932.;„Bjegunci“, Zagreb 1933.; „Današnja Rusija“, Zagreb 1938. (pod pseudonimom Vuk Korneli); „Španjolski susreti“, Toronto 1938.; „Izraelov izlazak i druge legende“, Zagreb 1938.; „Novele“, Zagreb 1939.; „Putovanje po Sovjetskom Savezu“, Zagreb 1940.; „Na Ukrajini“, Zagreb 1940.; „Kod sovjetskih malih naroda“, Zagreb 1940.; „Sin domovine“, Zagreb 1940.

Posthumno su objavljene knjige Augusta Cesareca: „Smijeh Jude Iškarijota“, Zagreb 1946. (novele); „Put u novi život“, Zagreb 1947. (novele); „Slučaj kolportera Ferića“, Zagreb 1949.; „Legende i druge pripovijesti“, Zagreb 1951.; „Kći crne ruke - Ćuk u njenome duplju“, Zagreb 1951.; „Kriza stranke prava i naši 'komunari' 1871“, Zagreb 1951. „Majka božja bistrička“, Zagreb 1955. (roman); „Izabrane pjesme“, Zagreb 1961.; „Izbor članaka“, Beograd, 1962.; „Svjetlost u mraku“, Zagreb 1963. (publicistički radovi i članci Augusta Cesarca, priredio Jure Kaštelan); „Na posljednjim tračnicama“, Mladost, Zagreb 1963.; „Eseji i putopisi“, Zagreb-Beograd-Sarajevo 1964. (izabrana djela);  „Otkriće" (tragedija u tornju i gledana kroz toranj jedne vile),„Krčma široko grlo“ (drama), „Legenda o zvonu na groblju“ (fragmenat), Zagreb 1965.; ...

“Poslije i prije klanja” – (August Cesarec, Zagreb, Sudbeni stol, 21. 9. 1912.)

Mi nijesmo krivi što časi su loši
i huljâ što ima na snope,
mi nijesmo dužni svirati dude,
– Kako bi gazde s Dunava htjeli,
– kako bi forum htio Europe.

Življasmo nekoć ko ovnovi dobri,
bojeć se pruta gladnog pastira,
ne znasmo vrijeme, ljudski koledar.
– Vrijeme je teklo. Gledasmo tupo
kako u dude pastir to svira.

S prutom kraj sebe sviro je pastir,
dok nijesu na nas vukovi pali;
bleknusmo tužno, skunjivši glave
pusteć se klati. A vukovi prosti
srećno su, vješto, voljko nas klali.

Mnogo nas osta, a kosti pastira
ležahu na tlu tvrdog kraj pruta;
smijali su se vukovi siti
nama, pastiru, bezbrižnoj svirci:
"Svirajte, dragi, još nekol'ko puta!"

To nama bi dosta. Pljunusmo na se,
ovnove tupe. Idejna braća
stisnusmo pjesti, znojne od snage,
prezrevši dude, digosmo prute
bombom se, miškom, krvarenje vraća.

Vrijeme je tako, to drukčije ne ide,
mi sasma nove slijedimo stope:
Ideja naša živi od krvi ...
– eto nek znadu dunavski vuci
– eto nek znade forum Europe.

 
Priredila: Aldina Lipovac (AbrašMEDIA)

 

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb August-cesarec
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Zanimljivosti › August Cesarec,