HAZU: 200 godina rođenja J.J. Strossmayera

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
11:53
Velj
2020
28

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Kultura › HAZU: 200 godina rođenja J.J. Strossmayera

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
28
 
10.2015

HAZU: 200 godina rođenja J.J. Strossmayera

Svečanom akademijom u svojoj palači u Zagrebu Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti proslavila je 200. obljetnicu rođenja svog utemeljitelja i pokrovitelja biskupa Josipa Jurja Strossmayera
HAZU: 200 godina rođenja J.J. StrossmayeraStrossmayer-28-10
 

Kako je u svom govoru istaknuo predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, Strossmayer je bio gigantska figura koji je u zalog ostavio kulturne i civilizacijske temelje hrvatske nacije. Podsjetio je na četiri Strossmayerova kapitalna djela – osnutak Akademije 1861., osnutak modernog Sveučilišta u Zagrebu 1874., izgradnju katedrale u Đakovu 1882. i otvorenje Strossmayerove galerije starih majstora u Zagrebu 1884. "On je time na neki način stvorio kulturni identitet hrvatske nacije, a Zagreb je zahvaljujući institucijama koje je osnovao osim administrativnog postao i kulturno i znanstveno središte Hrvatske, prava hrvatska i europska metropola. Za Strossmayera kažu da je bio državnik bez države. Strossmayerova vizija bila je da se samo znanjem, znanošću, obrazovanjem i kulturom mali narodi poput hrvatskog mogu vinuti do visine velikih naroda. Govorio je da se danas više vojuje duhom nego oružjem i da više vrijedi duhovni nego materijalni napredak. Hrvatska akademija i danas slijedi te njegove ideje jer znanje, znanost, obrazovanje i kultura su ono što će nas danas pozicionirati u Europi i u globaliziranom svijetu", kazao je akademik Kusić. Podsjetio je i na Strossmayerov životni put, na njegovo rođenje u skromnoj obitelji na rubu Habsburške monarhije, na imenovanje biskupom u 35. godini života i na ugled koji je stekao na europskoj razini. "Ako je ikada Hrvatska dala čovjeka na kojem su nam drugi zavidjeli, onda je to bio Strossmayer kojeg su uspoređivali s Bismarckom", poručio je akademik Kusić. Spomenuo je i Strossmayerovo zalaganje za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja i na Strossmayera kao mecenu koji je pomagao ne samo institucije u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, nego i kod drugih slavenskih naroda. Pojasnio je da se Strossmayer zalagao za kulturno, ali ne i za državno jedinstvo južnih Slavena, budući da je Hrvatsku uvijek promatrao u okviru Austro-Ugarske. Akademik Kusić je istaknuo i Strossmayerovo zalaganje za ekumenizam te na njegove govore na Prvom vatikanskom koncilu 1869. kada je stekao slavu najboljeg govornika kršćanstva. "Mnoge njegove vizije s Prvog vatikanskog koncila sazrijele su stotinjak godina kasnije na Drugom vatikanskom koncilu", dodao je akademik Kusić.

Strossmayerov nasljednik, đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. Marin Srakić istaknuo je djelovanje Strossmayera kao đakovačkog i srijemskog biskupa, dok je rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras podsjetio na Strossmayerove zasluže za osnutak Sveučilišta. "U 21. stoljeću moramo obnoviti one ideje za koje se zalagao Strossmayer prije 150 godina", poručio je rektor Boras. Izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, biskupski vikar za kulturu mons. Nedjeljko Pintarić zahvalio je Akademiji što joj Strossmayerova baština i danas služi kao nadahnuće u radu na očuvanju hrvatske kulturne baštine. "Strossmayer je bio odan boljitku svoga naroda i stoga nam i danas ima što reći, ne samo u vezi crkvenog, nego i političkog, kulturnog i gospodarskog života. Imao je istančan osjećaj za bilo naroda i za potrebe hrvatskog naroda", kazao je mons. Pintarić.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran Mornar podsjetio je na vrijeme kada je Strossmayer inicirao osnutak modernog Sveučilišta u Zagrebu te na današnje vrijeme i na suvremene probleme hrvatskog visokog školstva i društva u cjelini. "Da je živ, Strossmayer sigurno ne bi zagovarao podjele, nego jedinstvo. Stoga 110 godina nakon njegove smrti poslušajmo glas Strossmayera", zaključio je ministar Mornar.

U glazbenom dijelu svečane akademije nastupio je violinist maestro Orest Shourgot na Guarnerijevoj violini King u pratnji pijanista Domagoja Gušćića i izveo skladbu Chaccone Tomasa Antonija Vitalija, dok je glumac Kruno Šarić pročitao dijelove Strossmayerovih govora iz 1861 i 1884.

Na svečanoj akademiji uz članove HAZU bio je i ministar kulture Berislav Šipuš, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Drago Lovrić, glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, ravnateljica USKOK-a Tamara Laptoš, predsjednik Mešihata Islamske zajednice muftija Aziz Hasanović, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić i drugi predstavnici političkog, vjerskog, kulturnog i društvenog života Hrvatske, članovi diplomatskog zbora i drugi Strossmayerovi štovatelji.

Obilježavanje 200. obljetnice Strossmayerova rođenja u HAZU započelo je u utorak ujutro simpozijem koji je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić. On je istaknuo Strossmayerovu aktualnost, s obzirom da je bio osnivač temeljnih nacionalnih institucija – Akademije i Sveučilišta u Zagrebu i poručio da je Strossmayer bio veći kao kulturni radnik i prosvjetitelj nego kao političar, budući da njegove ideje nisu bile shvaćene ni na istoku ni na zapadu.

Akademik Franjo Šanjek govorio je o Strossmayerovu europeizmu te poručio da Strossmayer zauzima jedno od najčasnijih mjesta u panteonu hrvatskih velikana. „Biskup i državnik, najveći dobrotvor i kulturni predvoditelj hrvatskoga naroda, sjajan govornik i politički mislilac, apostol mira, razumijevanja i suradnje među ljudima i narodima svoje je umne i fizičke sposobnosti ugradio u blagostanje i napredak svoga naroda", rekao je akademik Šanjek, podsjetivši na Strossmayerov angažman na Prvom vatikanskom koncilu (1869.-1870.) kada se uz ostalo zalagao za internacionalizaciju rimske kurije. „Kao pripadnik naroda baštinika zapadne i istočne kršćanske civilizacije i kulture, ali i kao Metodov nasljednik na stolici sirmijskih biskupa, Strossmayer je istinski preteča modernih ekumenskih traženja puta k jedinstvu, otvorenom dijalogu i nalaženju elemenata koji teže slozi i suradnji u različitostima, ne opterećujući se stoljetnim naslagama nerazumijevanja i suprotstavljanja“, rekao je akademik Šanjek. Dodao je da osobna slava i popularnost Strossmayera nisu zaustavili u iskrenom nastojanju da hrvatski narod bude otvoren prema drugima, a prije svega prema južnoslavenskim narodima. Spomenuo je i Strossmayerovo geslo „Prosvjetom k slobodi" u skladu s kojim je materijalno podupirao velike nacionalne projekte kao što je utemeljenje Akademije i osnutak modernoga Sveučilišta u Zagrebu.


 

O Strossmayeru u hrvatskoj politici i nacionalnoj ideologiji govorio je akademik Nikša Stančić koji je podsjetio da je u Strossmayerovu sustavu nacionalne ideologije središnje mjesto zauzimao hrvatski etnički i povijesni državni identitet. „Hrvate je smatrao dijelom slavenske i uže, južnoslavenske etničke cjeline, a Hrvate i Srbe smatrao je plemenima zasebne južnoslavenske cjeline. Svoju politiku vodio je prilagođavajući ju trenutnim situacijama. Zato je u historiografiji smatran nedosljednim, no Strossmayer je u stvari raspolagao cjelovitim poimanjem dugoročnoga procesa rješenja političkoga položaja Hrvatske i slavenskih naroda u vlasti Habsburške Monarhije te južnoslavenskih zemalja u jugoistočnoj Europi“, pojasnio je akademik Stančić. Akademik Branko Despot govorio je o Strossmayeru kao duhu kršćanske slobode koji je, po njegovim riječima, živio, progovarao i djelovao kroz Strossmayera. "Taj duh živi kroz njega kao svećenika, progovara kroz govore, riječi i okružnice te djeluje prije svega kroz jedinstven projekt podizanja stolne crkve i Đakovu i utemeljenja Akademije i Sveučilišta u Zagrebu", istaknuo je Despot.

O Strossmayerovom odnosu sa slavenskim narodima govorio je akademik Josip Bratulić koji je istaknuo da je Strossmayer u svojoj misli i ljubavi bio otvoren svim slavenskim narodima i cjelokupnom slavenstvu. „Poimence svi slavenski narodi imali su u njemu zaštitnika“, dodao je akademik Bratulić. Tema izlaganja prof. dr. sc. Ive Goldsteina bila je Josip Juraj Strossmayer u hrvatskoj javnosti i politici u 20. stoljeću i u njemu je objasnio da je Strossmayer za vrijeme Kraljevine Jugoslavije simbolizirao jugoslavensko jedinstvo te da je na mjesto neupitnog velikana bio stavljen i u socijalističkoj Jugoslaviji, iako se tada sustavno stvarala negativna slika o Katoličkoj crkvi.

O ulozi i značenju povijesti i studija povijesti u Strossmayerovom djelu govorio je prof. dr. sc. Tomislav Galović koji je podsjetio da su i prvi predsjednik Akademije Franjo Rački i prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu Matija Mesić bili povjesničari i svećenici te najbliži Strossmayerovi suradnici.

O Strossmayeru kao promicatelju prava žena i njihove društvene uloge govorio je prof. dr. sc. Pero Aračić, član suradnik HAZU. „Strossmayer je tvrdio da nema općeg društvenog napretka dok polovica društva ili naroda, tj. žene, čami u podčinjenosti, nepismenosti, isključenosti. S obzirom na to on traži otvaranje svih vrsta škola i za ženski rod te da se ženama omogući svekoliko napredovanje. Strossmayer nadalje tvrdi da se ne bi dogodilo zlo proganjanja vještica u srednjem vijeku da su žene bile uključene u društveni život. Zato traži da se žene ponajprije školuju, da više čitaju i da im se probudi ponos i zanimanje za društvena pitanja te da preuzmu svoju odgovornost. U tom smislu potiče Mariju Jurić Zagorku da piše povijesne romane u kojima su u glavnoj ulozi žene. Posebno se zalaže i na sve načine potiče osnivanje svih vrsta ženskih škola tražeći da budu raspoređene i u istočnom dijelu Hrvatske da mogu i siromašnije djevojke u zavodima dobiti mjesta. U tom smislu organizira školovanje učitelja i novčano i na svaki drugi način, kao primjerice u Osijeku, gdje, služeći se lukavstvom, osniva žensku gimnaziju, i drugdje po istočnom dijelu Hrvatske“, kazao je prod. dr. sc. Aračić.

O Strossmayeru kao sakupljaču slika starih majstora govorila je dr. sc. Iva Pasini Tržec koja je spomenula da je glavno središte njegove sakupljačke djelatnosti bili Rim i Venecija, dok je važnije nabave djela starih majstora izvan Italije ostvario u Kölnu. Objasnila je i okolnosti nabave i provenijencije pojedinih umjetnina iz Strossmayerove zbirke.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Strossmayer-28-10
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Kultura › HAZU: 200 godina rođenja J.J. Strossmayera