HMI: Predstavljena studija Njemačko-hrvatski jezični…

  Čestitam dr. sc. Aleksandri Ščukanec na kvalitetnoj knjizi, čiji nas rezultati obvezuju na kreativnije, pa time i suvremenije načine učenja, njegovanja i očuvanja materinskoga jezika među gradišćanskim Hrvatima u nimškom oceanu. Tim je riječima ravnateljica HMI-ja Katarina Fuček započela svečanost prezentacije knjige dr. sc. Aleksandre Ščukanec pod naslovom Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika u Zagrebu 21. veljače 2012. Knjigu su zajednički objavili Hrvatska matica iseljenika i Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov iz Trajštofa, a sponzor izdanja je Austrijski kulturni forum sa sjedištem u Zagrebu. U nazočnosti brojnih uglednika iz akademske zajednice i javnog života o ekolingvističkoj studiji, uz autoricu, govorile su doc. dr. sc. Sanja Vulić s Hrvatskih studija i doc. dr. sc. Lidija Cvikić s Učiteljskog fakulteta. Prezentaciju je pratio direktor Austrijskog kulturnog foruma mr. Georg Christian Lack. Knjiga Aleksandre Ščukanec pruža detaljan uvid u problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćanskohrvatski iz nekoliko perspektiva: sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske. U prikupljanju korpusa germanizama autorica se nije ograničila samo na pisane tiskane izvore, nego je osim govorenog jezika (radijskih i televizijskih emisija) uzela u obzir i jezik internetskih foruma te blogova - koji je blizak govorenome jeziku. Na taj način iscrpno su obrađeni spomenuti sistemskolingvistički aspekti njemačko-hrvatskoga jezičnog dodira u Gradišću, zaključila je doc. dr. sc. Sanja Vulić.  Jezičnobiografski tekstovi, pisani i transkribirani, imali su dvojaku funkciju u ovome istraživanju. S jedne strane uzeti su kao primjeri gradišćanskohrvatske jezične produkcije te uključeni u izvore za sastavljanje korpusa germanizama, a s druge strane su poslužili kao izvori za kvalitativno impostiranu analizu sociolingvističke slike gradišćanskohrvatske zajednice iz jezičnobiografske perspektive, pojasnila je doc. dr. sc. Lidija Cvikić. Analiza jezičnih biografija značajan je doprinos istraživanju gradišćanskohrvatske zajednice zbog više razloga. Posebno treba istaknuti činjenicu da je u istraživanju obuhvaćen znatan broj ispitanika mlađeg naraštaja tako da jezičnobiografska analiza njihovih stajališta i argumenata ima ujedno i ulogu svojevrsnoga prediktora buduće sudbine gradišćanskohrvatske manjinske zajednice i njezine kulture u kontekstu korištenja i očuvanja jezika u raznim sociolingvističkim domenama, istakla je doc. dr. sc. S. Vulić. Uglavnom, opsežna monografija sastoji se od osam poglavlja, zaključka, popisa germanizama s čak 1200 natuknica te popisa korištene literature i izvora na temelju kojih je sastavljen korpus germanizama. Knjiga čitatelju daje cjelovitu suvremenu sliku stanja  gradišćanskohrvatskoga jezičnoga blaga i dominantnih procesa u njegovoj kulturološkoj dimenziji početkom 21. stoljeća, unutar germanofone zajednice u Austriji. Od gotovo 300 europskih autohtonih manjina i regionalnih te manjinskih jezika diljem Europe – čak je 90 jezika (izuzevši 23, odnosno 24 službena jezika EU) ugroženo, poput jezika gradišćanskih Hrvata pa su empirijska istraživanja dr. sc. Aleksandre Ščukanec iznimno korisna u budućim projektima. Matica će nove nakladničke projekte planirati temeljem iskustava Federalne unije europskih manjinskih grupa (FUEN) koja kreira strategije za jačanje malih jezičnih zajednica u vezi s novim Lisabonskim ugovorom i s budućim EU-programima do 2014. godine, koji su potrebni i gradišćanskohrvatskome jeziku. UZ to, Matica je odnedavno afirmirala prvi Hrvatski internetski tečaj, koji će uvelike doprinijeti poželjnoj slici kulturne različitosti u Europi, kazala je doc. dr. sc. L. Cvikić.   Imajući u vidu činjenicu da se u autoričinoj knjizi obrađuje jezična problematika hrvatske nacionalne manjine u Austriji, koja je tijekom gotovo pola tisućljeća uspjela očuvati svoj jezik, kulturu i identitet, ali koja je iz godine u godinu brojčano sve slabija i izložena sve većem pritisku germanofone okoline, ovo istraživanje je znatan doprinos ekolingvističkim nastojanjima da se opišu ugroženi jezici te da se tako usmjeri pozornost opće i znanstvene javnosti na potrebu njihova očuvanja. Čestitku autorici uputio je predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović, u kojoj uz ostalo stoji: „Ova nas monografija ujedno još jednom podsjeća na osobitu jezičnu baštinu gradišćanskih Hrvata, više stoljeća čuvanu i sačuvanu u kompleksnim kulturnim i političkim okolnostima, koja će, uvjeren sam, i dalje biti predmet zanimanja stručne i opće društvene javnosti, na korist njezina očuvanja i razvoja. Čestitam Hrvatskoj matici iseljenika na ovom izdavačkom pothvatu, provedenom uz potporu Znanstvenog instituta Gradišćanskih Hrvatov iz Trajštofa i Austrijskog kulturnog foruma u Zagrebu.“   Autorica je rođena 1984. godine u Zagrebu. Po završetku studija i doktorata na FF, od 2007. godine radi kao znanstvena novakinja-asistentica na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.    U dogovoru s mr. Zlatkom Gieler, predsjednicom Znanstvenog instituta gradišćanskih Hrvatov predstavljanje će se održati u Trajštofu i Beču u Austriji ovog proljeća.   Prigodni glazbeni program izvela je operna solistica Antonela Malis.