Hrvatska odvjetnička komora

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
03:59
Velj
2020
19

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Politika › Hrvatska odvjetnička komora

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
20
 
11.2019

Hrvatska odvjetnička komora

opet u fokusu institucija zbog upisnine u iznosu 37.500,00 - priopćenje Psihološko Proljeće
Hrvatska odvjetnička komoraPsiholosko proljece
 

Odlukom Hrvatske odvjetničke komore (HOK) o visini upisnine u Imenik odvjetnika, od 2. veljače 2002. godine, upis u Imenik odvjetnika naplaćuje se u iznosu 5.000,00 EUR-a, od čega su izuzeti samo odvjetnički vježbenici, pod određenim uvjetima. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) se još davne 2004. godine izjasnila da tako visoku cijenu upisnine smatra nezakonitom, a pučki je pravobranitelj 2009. godine konstatirao da se radi o diskriminaciji temeljem imovnog stanja. Unatoč tome, odluka o visini upisnine iz 2002. godine živjela je sve do ožujka 2019. godine, kada HOK donosi novu. Iz perspektive budućih članova HOK-a, ta je promjena samo kozmetička, ali iz perspektive sadašnjih baš i nije, što ćemo pojasniti u tekstu koji slijedi, a sudeći po sadržaju najnovijih akata Visokog upravnog suda RH i Pučke pravobraniteljice iz rujna 2019. godine, i ova nova odluka mogla bi uskoro biti zamijenjena novijom ili zaživjeti „u novom ruhu“.

Kronologija: AZTN i Pučki pravobranitelj odluku o visini upisnine drže nezakonitom i diskriminatornom

U srpnju 2004. godine, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) daje mišljenje da je:

„…postojeći model određivanja visine upisnine za upis u Imenik odvjetnika, po važećim odredbama Zakona o odvjetništvu, odnosno podzakonskih akata za provedbu tog zakona, suprotan odredbama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja, budući da se istim primjenjuju nejednaki uvjeti glede visine upisnine za osobe koje žele pristupiti Hrvatskoj odvjetničkoj komori. (…) Valja naglasiti da hrvatski model određivanja visine upisnine za upis u Hrvatsku odvjetničku komoru ne poznaje niti jedan europski pravni sustav, niti je moguće u Europi pronaći zemlju s tako visokom cijenom upisnine za upis u odvjetničku komoru. 

Pučki pravobranitelj je u Izvješću o pojavama diskriminacije za 2009. godinu (str. 29-30.) konstatirao da Hrvatska odvjetnička komora (HOK) takvim iznosom upisnine pravnike koji nisu odvjetnički vježbenici diskriminira temeljem imovnog stanja. te preporučio Komori, da vodeći računa o stvarnoj jednakosti svih kandidata za upis u Imenik odvjetnika, žurno donese novu odluku o visini upisnine koja će biti troškovno opravdana: “…ocjenjujući iznos upisnine u Imenik odvjetnika, pučki pravobranitelj smatra da se u ovom slučaju radi o diskriminaciji temeljem imovnog stanja. Ovo proizlazi iz činjenice da usporedive osobe, s jednakim kvalifikacijama, nemaju jednaki pristup zapošljavanju iz razloga različitog (slabijeg) imovnog stanja. Dodatno, ovime se dovodi u pitanje ostvarivanje ustavnog načela o pravu i slobodi izbora poziva i zaposlenja pod jednakim uvjetima. (…) Od Komore se zasigurno ne očekuje da ovako izrazito visokim imovinskim uvjetom priječi obavljanje odvjetničke djelatnosti, već da primjerenom upisninom svima jamči jednake izglede u odvjetničkim počecima. Stav Komore, da nitko nema pravo dovoditi u pitanje visinu upisnine pozivajući se na samostalnost i nezavisnost odvjetništva, nije održiv jer se samostalnost i neovisnost može jedino tumaciti kroz obvezu države da odvjetničkoj profesiji osigura zaštitu od nezakonitih uplitanja u njihov rad i političke samovolje.“

10 godina kasnije: upisninom u HOK bave se Visoki upravni sud RH (VUS) i pučka pravobraniteljica

Premda je pučki pravobranitelj o upisnini u HOK promptno obavijestio i Hrvatski sabor, narednih godina po utvrđenoj diskriminaciji nije napravljeno ništa, a na tome bi i ostalo da Ivana Zelić, mag. iur., nije krajem prošle godine pučku pravobraniteljicu podsjetila na taj zaboravljeni slučaj, a u siječnju 2019. godine o istome obavijestila i VUS, kojem je i predložila pokretanje ocjene zakonitosti odluke HOK-a iz 2002. godine.

U ožujku 2019. godine HOK donosi novu odluku o visini upisnine, koja se na prvi pogled ne doima osobito značajnom, jer radi se samo o promjeni valute upisninine, koja po novom više ne iznosi 5.000 EUR-a, nego 37.500,00 kuna. Međutim, donošenje nove odluke ipak nosi važnu pravnu implikaciju: njenim stupanjem na snagu stara odluka iz 2002. godine ostavljena je izvan snage, što rezultira obustavom postupka ocjene zakonitosti odluke iz 2002. godine na VUS-u. Taj sud naime nema pravne mogućnosti ocjenjivati ranije normativno stanje koje više nije na snazi. U skladu s tim, VUS je u listopadu 2019. godine podnositeljici obavijesti odgovorio da se nije niti upustio u ocjenu zakonitosti odluke HOK-a iz 2002. godine, ali navodi da će u odnosu na novu odluku HOK-a o visini upisnine iz 2019. godine kreirati novi predmet i odlučiti naknadno. Pritom Ivana Zelić ukazuje da će ukoliko VUS odluči da je odluka iz 2019. godine nezakonita i diskriminatorna, mogućnost povrata uplate od HOK-a imati svi pravnici koji su upisninu platili temeljem odluke iz 2019. godine, međutim ne i oni koji su je platili temeljem stare odluke iz 2002. godine.

Pučka pravobraniteljica se proteklih godinu dana u više navrata obraćala HOK-u u vezi diskriminatornog postupanja prema pravnicima slabijeg imovnog stanja, zadnji put prije 2 mjeseca, dopisom u kojem navodi:

Uvjetovanjem upisa u Imenik odvjetnika, i početka obavljanja odvjetničkog posla, s plaćanjem upisnine u visini od 37.500,00 kn, ili u polovici toga iznosa za one koji su u odvjetničkoj vježbi proveli propisani period, pravnici lošijeg imovinskog stanja stavljeni su u nepovoljniji polozaj u odnosu na one koji su u mogućnosti snositi navedeni trošak. Posljedice ove nejednakosti su za njih dugoročne i krajnje ozbiljne budući podrazumijevaju nemogucnost bavljenja odvjetničkim poslom, kao zanimanjem koje je pravnik odabrao za nastavak svoje profesionalne karijere. Dakle, navedenim imovinskim uvjetom pravnicima lošijeg imovinskog stanja priječi se obavljanje odvjetničke djelatnosti, neovisno o njihovim osobnim kvalitetama i strucnosti dotadašnjeg rada.“

Pravobraniteljica je od HOK-a zatražila da u roku od 60 dana dostavi obavijest o mjerama koje planira poduzeti u pogledu regulacije visine upisnine u Imenik odvjetnika za pravnike loSijeg imovinskog stanja, a o novostima u tom predmetu, kao i u onome koji se vodi na VUS-u, Psihološko proljeće izvijestit će javnost.

Zaključak i otvoreni poziv HOK-u na javnu polemiku

Strukovne su komore zakonima definirane kao samostalne i nezavisne organizacije, ali njihova je autonomija ponekad tolika da ih u „Psihološkom proljeću“ nazivamo državama iznad države. Predsjednik komore nerijetko je i predsjednik upravnog odbora i predsjednik skupštine, a osim velike moći neki od njih imaju i velika primanja. U nekim komorama izbori su samo prividno demokratski, a u mnogima komorski sudovi procesuiraju svoje članove za verbalni delikt. Sve to asocira nas na jednopartijski totalitarizam, dok prisilno plaćanje članarine, ako je popraćeno samo dozvolom komore za rad u struci, podsjeća na reket. Ukidanjem obveznog članstva u komorama, navedeni bi problemi nestali, pri čemu bi izostale dramatične negativne posljedice, jer ministarstva bi preuzela brigu o nadzoru rada, provedbi stručnih ispita i licenciranju, kao i kontroli stručnog usavršavanja. Jedina djelatnost koja bi ipak morala ostati u potpunosti samostalna i neovisna od države je odvjetništvo, što uostalom nalaže i Ustav RH, a razumljivo je i zašto. Za razliku od medicinskih sestara, psihologa, fizioterapeuta, inženjera šumarstva i mnogih drugih, odvjetnici zastupaju građane u sporovima s državom pa ne bi bilo mudro prepustiti državi da ih licencira i kontrolira. No, ako bi se veći broj odvjetnika nezadovoljnih HOK-om htio udružiti u alternativnu odvjetničku komoru, koja bi možda upisninu naplaćivala 100 kn, zašto bi im to itko branio? Odvjetništvo bi i tada zadržalo status samostalne i neovisne službe kako i nalaže Ustav RH, dok bi HOK zadržao punu autonomiju, ali ne i monopol. Kada bi u takvim uvjetima HOK i udvostručio upisninu, vjerojatno bismo sugerirali Ivani Zelić da se učlani u neku drugu komoru, no u okolnostima kakve su danas dajemo joj punu podršku. U nadi da će ova naša razmišljanja u demokratskom udruženju slobodnomislećih intelektualaca, kakvo je HOK, naići na plodno tlo, srdačno vas pozdravljamo i radujemo se vašem odgovoru, kojeg ćemo biti slobodni učiniti dostupnim javnosti.

Neka cvjeta sto cvjetova.

Građanska inicijativa Psihološko proljeće

doc. dr. sc. Domagoj Švegar, koordinator

https://psiholoskoproljece.org/hrvatska-odvjetnicka-komora-u-fokusu-institucija-zbog-upisnine-u-iznosu-37-50000-kn/

https://www.facebook.com/inicijativa.psiholosko.proljece/

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Psiholosko proljece

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Politika › Hrvatska odvjetnička komora