Hrvatski važni kipar Petar Hranuelli

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
19:02
Ožu
2020
31

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Kultura › Hrvatski važni kipar Petar Hranuelli

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
17
 
02.2020

Hrvatski važni kipar Petar Hranuelli

izlaže skulpture u Beogradu
Hrvatski važni kipar Petar HranuelliPetar-hranuelli-2020
 

U utorak 18. 2. 2020.  u 19 sati u galeriji NLB u Beogradu ( Bulevar Migajla Pupina 165 V, Novi Beograd),  svoja će djela izložiti Petar Hranuelli.

Rođen u Supetru (27. prosinca 1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na otoku Braču. Izlaže od 1994. godine na 55 samostalnih i 106 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, među koje izdvajamo: Otkupna nagrada Venere u medu, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb (2007.), 1. nagrada žirija za XXVI izložbu malog formata, Šabac (2017.).  1. nagrada za skulpturu, IV Međunarodno bijenale akta "Marko Krstov Gregorić, Petrovac, Crna Gora "( 2018.)…  O njegovom umjetničkom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Zvonko Maković, Iva Körbler, Tonko Maroević, Ive Šimat Banov, Draženka Jalšić Ernečić,  Nikola Albaneže, Olivera Vukotić, Stanko Špoljarić, Davorin Vujičić, Romana Tekić, Sonja Petrović Jagić, Vesna Bunčić, ... Mnoga djela mu se nalaze u stalnom postavu muzeja, galerija, privatnim kolekcijama kod nas i u inozemstvu (Hrvatska, Slovenija, Njemačka, Nizozemska, Italija, Austrija, Srbija, Turska, Engleska, Crna Gora, Španjolska, Kalifornija, Čile, Švicarska, ...)

Hranuellijev opus materijalom i vitalnošću vezan je uz ishodište, otok Brač. Kamene skulpture formi apstrahiranih iz figurativnog prikazuju najčešće žene (Venere) i ljudsku figure općenito, redovito u dijalogu s tradicijom od prahistorije preko klasične antike do suvremenog doba. Vitalnost i bujnost isklesana u kamenu, nekadi i u drugim materijalima poput stakla, bilo da se radi o skulpturama manjeg formata ili javnoga karaktera odlike su Hranuellijeva stvaralaštva.

Član je HDLU-a od 2006. godine. Živi i stvara u Zagrebu .

Skulpture i crteži u kreativnom balansu pri stalnom kretanju - likovno osvrt napisao Slavko Timotijević

 

Skulpture i crteži u kreativnom balansu pri stalnom kretanju
prilozi za razumevanje radova Petra Hranuellija
 
Teško da bi se dosadašnji opus Petra Hranuellija, umetnika koji je rođen na Braču a već duže vremena živi i radi u Zagrebu, mogao pravilno razumeti samo na osnovu teorije geštalta ili pak na osnovu fokusiranosti na najkaraktirističnije tematske odrednice unutar izložbenih postavki: ženu – pra-ženu – heroinu, ukoliko se ne otvore i druga pitanja koja ga definišu. Generalno, teškoće sa prezentacijom skulptorske produkcije, što je fundament Hranuellijevog opusa, proizilaze iz specifičnosti rada u tvrdim materijalima kao što su kamen i mermer kojima se autor u najvećoj meri služi i, ako radovi prevaziđu kamerne dimenzije, jednostavno ne mogu bez velikih problema biti dislocirana i preneta u izložbeni prostor a zatim vraćena nazad u svoj matični ambijent. A stoga ni pravilno sagledana. Zato, iako se svi mi u najvećoj meri srećemo sa Hranuellijevim radovima manjih dimenzija koji ispunjavaju našu percepciju, zapravo sa onim radovima koji su operativno funkcionalni, lako prenosivi i dostupni, nikako ne bi trebalo zanemariti i one radove koji su izvedeni za otvoreni prostor i koji su rađeni najmanje u prirodnoj veličini i za pogled sa distance. Razmatrajući radove iz domena sitne plastike, imam uvek u pozadinskoj projekciji i one radove koji slobodno stoje u prirodnim ambijentima, bilo da su to tematski parkovi ili jednostavno ambijenti pod vedrim nebom, kao recimo one skulpture koje su postavljene u neposrednoj blizini autorovog ateljea u Lici. Mišljenja sam da tek sagledani zajedno, i mali i veliki radovi, nude kompletan uvid u poetiku autora ali i u strategiju njegove umetnosti.
Petar Hranuelli, Šuljam se polako, 2018., bizek, 29,5x20,3x16,7cm
 
To, naravno, povlači za sobom nekoliko pitanja, a pre svega pitanje odnosa masivnih skulptura postavaljenih na otvorenom prostoru i ovih manjih koje pratimo po izložbama. Odnosno, da li male skulpture imaju moć da adekvatno, poput velikih skulptura, reprezentuje autorove ideje. Odnosno da li su to dve strane jednog izraza ili bliska ali i veoma različita medija.
Da bi se odgovorilo na ovo veoma značajno pitanje koje se tiče sveukupnog autorovog delanja, potrebno je odgovoriti na jedno drugo pitanje – čime se zapravo autor bavi i kako to čime se bavi sprovodi u delo, ili rečeno savremenim jezikom istorije umetnosti, šta definiše diskurzivno polje autora?
Petar Hranuelli, Majka i dijete, 2017., boksit, 34x20x19cm
 
Poći ću od pretpostavke da autor koristi svoju umetnost, svoju umeće da oblikuje materijale, kao platformu sa koje istražuje granice slobode pri čemu slobodu uzima kao conditio sine qua non svoje umetnosti. Dakle, nema umetnosti bez slobode i obrnuto, nema slobode bez umetnosti. Pri tome, ovde ne mislim na bilo kakvu slobodu, pogotovo ne na neobaveznu i neobavezujuću slobodu, već na slobodu koja proističe iz prethodno dostignutih granica znanja i prethodno osvojenih sloboda. A svaki osvojeni nivo slobode otvara nova i šira područja koja treba osvojiti što predstavlja glavni motivacioni faktor u stvaralaštvu. U tom smislu, ako bih suzio fokus na značenje pojma slobode unutar same umetnosti, iako Hranuelli doslovno teži multiplim i razgranatim slobodama, dolazim do pojma liberalnog modernizma koji je negde na prelasku visoke moderne u postmodernu proširio i fizički i mentalni prostor umetnosti dozvoljavajući umetnicima da se slobodno služe prethodnim iskustvima i da ih koriste kao materijal za svoje delo putem citiranja, samplovanja, apropriisanja, miksovanja ili nadgrađivanja. Stoga je sasvim razložno, kako Zvonko Maković govori o njima u predgovoru Hranuellijevih skulptura u staklu, ne kao o prikazu konkretnih osoba i likova već o „prikazu prikaza odnosno likovima likova“ te, zatim, kao„ponavljanju formula koje su se poznavale od ranije“.
Petar Hranuelli, Sivi ćuk 2017., kamen, 51x24x23cm
 
Uvodeći meta jezik u svoje stvaralaštvo, odnosno tvoreći figure žene koja referira na dijalog sa drugim, prethodno izvedenim skulpturama na tu temu, Petar se zapravo distancira od samih prirodnih izvora kako bi dao značaj novonastalim situacijama kao nezavisnim pozicijama. Zato je fokusiranje interpretatora njegovog dela na dominantni tematski motiv – ženu, tek delimično opravdano jer je stvarni i dominantni motiv zapravo –umetnosti umetnost o umetnosti, melanž mentalnih i manuelnih praksi, istorije i istorije umetnosti, te načina praktikovanja i konzumiranja života pri čemu je hedonizam veoma prisutna odrednica za razumevanje kako umetnikovog stvaralaštva tako i pojma slobode koji stoji u osnovi. Pri tome, kada se govori o uživanju pogrešno bi bilo izvući u prvi plan samo fascinirajuće žensko telo već je taj pojam, koji je ovde u direktnoj vezi sa pojmom slobode, tu da ukaže na korpus elemenata koji tvore punoću hedonističkog, a odmah zatim i umetničkog pehara. Za skulptora Hranuellijeve vokacije veoma je bitno stalno prisustvo sećanja na umetnost skulpturalnog pri čemu je on, eto, izabrao motiv žene kao svoj modus operandi. Zatim, važno je naglasiti da je u istoj ravni važnosti inkarnacija žene u kamenu kao i vetar koji je primarno oblikuje u svesti autora. Zato mi je za razumevanje njegovog dela isto toliko važno stajanje na vetru pored skulpture koja predstavlja ženu na buri kao što je bitno neumorno glačanje i poliranje mermernih površine do granice oživljavanja materije. Pigmalionski sindrom svakako je ugrađen u svaku od Hranuellijevih skulptura i ne mogu se osloboditi poređenja njegove „Nikae“ sa pozicijom Kejt Vinslet na pramcu Titanika iz istoimenog filma gde ona, prkoseći snazi vetra, upija i živi svu moguću slobodu sveta. No, naravno on svakako referira i na Boccionija i njegove forme u kretanju.
Petar Hranuelli, Šumadinka, 2017., mramor, 65x31x11 cm
 
U zaključku, svakako bih se odlučio za to da je produkcija sitne plastike izvedene u različitim materijalima, kamenu, mermeru, staklu ili šupljikavom kamenu, poseban medij koji proističe iz strategije autora da upravo preko kamernih skulptura komunicira sa publikom i scenom da bi time osvojio i ona druga područja sloboda bez kojih su i one primarne slobode nemoguće. Sa druge strane njegova sitna plastika je sastavni deo života kao neka vrsta votivnih figura, uvek prisutna kao nasušni hleb duhovnosti. Pri tome zaprepašćujuće je sa koliko veštine autor udahnjuje malim kamenim skulpturama prozirnost, ritam i lakoću što kod posmatrača izaziva osećaj prijatnosti i uživanja. To je svakako i posledica činjenice da one izazivaju potrebu da budu dodirnute i uvučene u lični svet pojedinca.
Petar Hranuelli, Crtež 2., 2017., tuš-papir, 100x70cm
 
U posebnom statusu stoje crteži, kao neka vrsta vezivnog tkiva između masivne skulpture i sitne plastike. Izvedeni jednostavnom linearnošću i sa značajnom dozom duhovitosti njegovi crteži premošćuju različitost u karakterima ova dva medija na taj način što posmarač istovremeno može osetiti težinu i masivnost nacrtanog objekta ali i njegovu mobilnu lakoću. I upravo kreativni balans različitih postupaka unutar generalnog diskursa čini ovog autora jednim od izuzetnih predstavnika savremenog oblikovanja.
 
likovni osvrt napisao: Slavko Timotijević

 

Petar Hranuelli, Bik, 2017., mramor, 37x25x14 cm

PETAR HRANUELLI IZLAŽE SKULPTURE U BEOGRADU

vrijeme: 18.2.2020. (otvorenje u 19.00)  do 13.4.2020.

mjesto: Galerija NLB, Bulevar Mihajla Pupina 165 V, Novi Beograd

url: 

https://www.nlb.rs/

organizator : 

http://pigmalion.rs/

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Petar hranuelli, licki vjetar, 2017., licki kamen, 79x29x21cm
  • Zagreb Petar hranuelli, majka i dijete, 2017., boksit, 34x20x19cm
  • Zagreb Petar hranuelli  sivi cuk2017 kamen 51x24x23cm
  • Zagreb Petar hranuelli bik mramor
  • Zagreb Petar hranuelli zena koja sijedi u haljini 2018 licki kamen 43x22x21cm
  • Zagreb Petar-hranuelli-2020

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Kultura › Hrvatski važni kipar Petar Hranuelli