ISTRAŽIVANJE: Čak 83 % srednjoškolaca okušalo…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Twiter

Na Znanstveno-učilišnom kampusu Borongaj, održava se stručni skup na temu „Kockanje mladih – istraživanja i iskustva iz prakse u Hrvatskoj.“

Istraživanje „Navike i obilježja kockanja adolescenata u urbanim sredinama u Republici Hrvatskoj“ prvo je sveobuhvatno istraživanje ove pojave na našim prostorima. Istraživanje su financijski i organizacijski podržali Hrvatska lutrija d.o.o., Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Agencija za odgoj i obrazovanje te Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH. Cilj istraživanja bio je dobiti uvid u prevalenciju kockanja adolescenata u urbanim sredinama RH, odnosno u njihove kockarske aktivnosti, te utvrditi udio adolescenata koji su u riziku razviti, ili su već razvili, probleme s kockanjem. Dodatni cilj bio je identificirati neka psihosocijalna obilježja adolescenata koji su razvili probleme s kockanjem, s naglaskom na rizične čimbenike povezane s većom ozbiljnošću tih problema. Podaci su prikupljeni na uzorku od 1.952 srednjoškolca iz Zagreba, Rijeke, Splita i Osijeka, od prvog do završnog razreda gimnazijskog, četverogodišnjeg strukovnog i trogodišnjeg strukovnog srednjoškolskog programa. Radi se o slučajnom (probabilističkom) uzorku adolescenata reprezentativnom za srednjoškolce iz regionalnih, urbanih sredina RH. Rezultati projekta govore o značajnoj uključenosti mladih u kockarske aktivnosti (iako je ono u Hrvatskoj maloljetnicima zabranjeno), kao i štetnim psihosocijalnim posljedicama takvih aktivnosti, te ukazuju na potrebu šireg i sveobuhvatnog društvenog djelovanja.
Istraživanje je pokazalo da je 83% srednjoškolaca barem jedanput u životu igralo neku igru na sreću. Srednjoškolci se najčešće (jednom tjedno ili češće) klade u sportskim kladionicama (njih 19,0%) te na internetu, ali bez novčanog uloga (22,8%). Na trećem i četvrtom mjestu po učestalosti su igre na automatima (6,2%) te virtualne utrke (6,1%), dok je biljar/fliper za novac na petom mjestu (5,1%). Muški adolescenti češće igraju one igre koje su rizičnije za kasnije probleme povezane s kockanjem (npr. sportska kladionica, automati, rulet, kartanje za novac, klađenje na virtualne utrke i sl.). S obzirom na to u kojoj mjeri osjećaju nepovoljne psihosocijalne posljedice svojih kockarskih aktivnosti, adolescenti su razvrstani u tri kategorije rizičnosti: (1) nepostojanje problema vezanih uz kockanje („zeleno svjetlo“) - 71%; (2) niska do srednja ozbiljnost problema („žuto svjetlo“) - 17%; (3) visoka ozbiljnost problema vezanih uz kockanje („crveno svjetlo“) - 12%. Adolescenti koji su već razvili ozbiljne probleme povezane s kockanjem („crveno svjetlo“) očekivano se češće i intenzivnije kockaju, te se u većoj mjeri druže s vršnjacima koji također kockaju. Osim toga, manifestiraju i neke druge oblike rizičnog i delinkventnog ponašanja, pri čemu najviše agresivno (nasilno) ponašanje i imovinske delikte. Prvenstveno kockaju kako bi zaradili novac, zatim radi zabave i uzbuđenja, a vrlo visoko rangiraju i želju da budu što bolji u kockanju. Također, u većoj mjeri smatraju da temeljem znanja i vještina te praznovjernih rituala mogu kontrolirati ishod igre, te im je znanje o šansi i vjerojatnosti slabije. Njihove osobine ličnosti ukazuju na nedovoljno razvijenu odgovornost i manje uvažavanje tuđih potreba, te generalne obrasce razmišljanja o životu povezane s većom tendencijom hedonizmu odnosno manjom brigom za budućnost i dosezanje životnih ciljeva, te općenitim osjećajem manje kontrole nad vlastitim životom.
Detaljnije informacije o rezultatima istraživanja biti će predstavljene javnosti na stručnom-znanstveno skupu „Kockanje mladih – istraživanje i iskustva iz prakse u Hrvatskoj“ koje se održava 11. 11. 2011. na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (znanstveno-učilišni kampus Borongaj, Borongajska 83f, dvorana Zagreb, 9-15h), u organizaciji fakulteta, Hrvatske udruge socijalnih pedagoga (HUSP) i Udruge sudaca za mladež, obiteljskih sudaca i stručnjaka za djecu i mladež (USM).  Osim o rezultatima istraživanja, na skupu će biti riječi i o povijesti kockanja, društveno odgovornom priređivanju igara na sreću, sudskoj praksi sudaca za mladež vezanoj za problematiku kockanja, te prevenciji i tretmanu kockanja mladih. 

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare