KNJIGA O POLETU: Uvijek na ivici, nikad u marici!

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
16:59
Ruj
2019
16

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Publicistika › KNJIGA O POLETU: Uvijek na ivici, nikad u marici!

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
26
 
02.2016

KNJIGA O POLETU: Uvijek na ivici, nikad u marici!

RIJEČKI ADAMIĆ IZDAO KNJIGU O NEKAD KULTNOM TJEDNIKU ZA MLADE
KNJIGA O POLETU: Uvijek na ivici, nikad u marici!Polet 0
 

Nekada kultno omladinsko glasilo tjednik Polet, koji je izlazio pod sloganom "Polet je kriv za sve!", a rađen pod motom „Uvijek na ivici, nikad u marici“, konačno je dobilo temeljit prikaz svojeg zanimljivog djelovanja od sredine sedamdesetih do početka devedesetih prošlog stoljeća. Za to su zaslužni sveučilišni profesor, publicist i novinar te bivši Poletovac Željko Krušelj koji je 40 godina nakon pokretanja Poleta napisao knjigu od 730 stranica "Igraonica za odrasle: Polet 1976.-1990." i njen izdavač riječka izdavačka tvrtka Adamić.

Iako je od definitivnog gašenja te nekad vrlo popularne i često provokativne novine za mlade prošlo već više od četvrt stoljeća, tijekom kojeg smo bili svjedoci brojnih turbulentnih događaja na hrvatskoj medijskoj sceni, Polet nije pao u zaborav. Međutim, to ni ne čudi kada se zna da je u tih 14 godina kroz njegovu redakciju prošlo više od dvije tisuće mladih ljudi od kojih su mnogi kasnije postali prije svega poznati novinari, ali i političari, poduzetnici, umjetnici...

Zato ne čudi da se na predstavljanju knjige u prepunoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva okupilo vrlo šaroliko i zanimljivo društvo, od bivšeg predsjednika Hrvatske Ive Josipovića, preko saborskih zastupnika, čelnika vladinih institucija, diplomata, poduzetnika i umjetnika do mase sadašnjih i bivših novinara pa su mnogi s pravom zaključili kako bi se od njih bez problema mogle sastaviti barem tri dobre redakcije dnevnih novina. Tako se još jednom potvrdilo da je redakcija Poleta ustvari bila prava i to vrlo uspješna novinarska radionica kao i inkubator u kojem su nastajali izvrsni novinari, urednici, snimatelji, grafičari i crtači stripova.

Ono što je cijelo vrijeme bila glavna karakteristika Poleta je totalni otklon od načina pisanja i uređivanja novina uobičajenog u tadašnjim mainstream medijima. To kultno omladinsko glasilo je svojom specifičnom, do tada nezamislivom uređivačkom politikom i novinarskim pristupom, kao i činjenicom da su na novinske stupce uveli rock, strip, otkačenu fotografiju i razne oblike supkulture, trajno pomaknulo dotada prilično zabetonirane svjetonazorske granice ondašnjih medija, ali i javnosti.

Polet je bio prvo omladinsko glasilo „mladih za mlade“, čiji je pristup temama bio otvoren, provokativan i neposredan, ponajprije zbog korištenja „jezika ulice“ što je otpočetka tražio prvi glavni urednik Pero Kvesić. Taj list je napravio veliki iskorak u pokretanju niza svjetonazorskih pitanja, zalažući se ustrajno za širenje prostora sloboda čime je među mladima stekao kultni status i privukao brojne čitatelje, prije svega u Zagrebu, ali i u cijeloj Hrvatskoj. Na to je utjecala i činjenica da je često izmicao političkoj kontroli, naglašavajući zapadne vrijednosti. S druge strane, nije trajno zabranjivan ni ukinut, jer je u političkim temama ipak uglavnom ostajao u zadanim ideološkim okvirima. Tako je unatoč svega zabranjen samo jedan broj u kojem su, u vrijeme kada ga je vodio pokojni Zoran Franičević, objavili gole slike tadašnjeg golmana Dinama Milana Šarovića, ali je sud kasnije tu zabranu ukinuo. Naravno, ne treba ni spominjati da je to bio jedan od najčitanijih brojeva Poleta i da je nakon toga njegova naklada znatno porasla.

Polet je, uz ostalo, bio poznat i po demonstracijama tzv. hašomana protiv šminkera ispred tada popularnog disko kluba Big Ben, po velikom prostoru koji je posvećivao tada kultnim okupljalištima: Kavkazu, Zvečki i Blatu povezanim u tzv. Tobacco road, čestim „pranjima“ na kojima su čelnici redakcije završavali kod šefova tadašnjeg Saveza komunista i Saveza socijelističke omladine Hrvatske, neobičnom umjetniku Tomislavu Gotovcu koji je više puta organizirao performanse tako da je gol hodao centrom Zagreba, što je završavalo policijskim privođenjem i višemjesečnim prepričavanjima po gradu, ali i po njegovim kolporterima koji su se nadmetali tko će izvikivati sočnije naslove i tako privlačiti kupce.

Polet je puno učinio za afirmaciju hrvatske književnosti, kazališta i filma, te odigrao važnu ulogu u postupnoj demokratizaciji medijskog prostora, stekavši kultni status među mladima, ne samo u Zagrebu, nego i u cijeloj Hrvatskoj. List je u povijesti hrvatskog novinarstva ostao zapamćen i po potpuno novom pristupu novinskom prijelomu i dizajnu, načinu korištenja fotografija i po inovativnom pristupu prodaji lista. Najprije je snažno promovirao strip, konkretno skupinu autora Novi kvadrat, nakon toga i u javnosti dobro poznati glazbeni Novi val.

Brojne afere dovodile su do čestih promjena Poletovih uredništava: u desetljeće i pol izlaženja, na nekoliko zagrebačkih adresa promijenilo se čak devet glavnih urednika, što je u pravilu rezultiralo i većim promjenama u redakcijama. Svaka je redakcija imala neke svoje specifičnosti i koncepcijske prioritete, tako da se list ne može jednostrano vrednovati: neke su se redakcije vrlo kritički odnosile prema vlastima, druge su bile oportunistički usmjerene, a jedna se i aktivno uključila u borbu za vlast tada sukobljenih frakcija Saveza komunista.

Naklada lista u prosjeku se kretala oko 25-30 tisuća primjeraka, s kratkim uzletom do 80-ak tisuća primjeraka što je i u današnje vrijeme rezultat vrijedan pažnje, posebno za list za mlade. Polet je na kraju ugašen 1990. u prilično kaotičnim okolnostima raspada komunističkog sustava, jer se kao proračunski projekt nije uspio transformirati na tržišne uvjete poslovanja.

Krušelj, koji je privlačan ali i često grub novinarski zanat počeo „peći“ upravo u Poletu, nakon čega je napravio karijeru u više poznatih hrvatskih tiskanih medija, prije pisanja knjige temeljito je pregledao svih 426 objavljenih brojeva lista, kao i u opsežnu arhivsku dokumentaciju te razgovarao s nizom sudionika tih zbivanja, od članova redakcija u raznim fazama Poleta do onih koji su mu krojili sudbinu. Dosta je prostora posvetio objašnjavanju političkih okolnosti u kojima je Polet izlazio, nastojeći dokazati da je taj list nastao kao aktivistička potreba rukovodstva tadašnjeg Saveza socijalističke omladine Hrvatske, masovne organizacija koja je promovirala interese vladajućeg Saveza komunista.

Na predstavljanju knjige u Novinarskom domu istaknuo je kako nije želio napisati apologiju, apoteozu ili spomenik Poletovcima, jer to Poletu ni ne treba, nego faktografski točnu publicističku knjigu, zasnovanu na činjenicama. Još manje je, prema njegovim riječima, htio da to bude obračun s Poletovcima i tim vremenima, već je želio, sakupivši na tisuće činjenica, na što objektivniji način pisati o najkreativnijoj generaciji hrvatskih novinara, koja je na neki način odredila budućnost ne samo kasnog socijalizma nego i onoga što se kasnije događalo u neovisnoj Hrvatskoj. Naime, Poletovci su ostavili trag ne samo u medijima nego i u mnogim drugim segmentima društva pa su na neki način odredili i medijsku i znanstvenu i kulturnu i poduzetničku te, u konačnici, i pravosudnu i političku scenu toga vremena, kazao je.

„Ono što je vrijednost Poleta, što ga je učinilo doista fenomenom, veliki su pomaci u kreativnom i svjetonazorskom smislu jer mi smo istinski vjerovali u demokraciju i demokratizaciju kao proces, u to da one slobode koje smo osvojili više nikada ne napustimo, da to bude naša tekovina za bolje društvo“, poručio je autor knjige.

Uz njega o knjizi, kao i o Poletovoj eri te brojnim zanimljivostima iz tog vremena, govorili su trojica od njegovih devet bivših glavnih urednika: prvi Pero Kvesić, Ratko Bošković, te sa 4 godine i dva mjeseca staža najdugovječniji šef redakcije Zoran Simić, urednica Đurđica Klancir, dugogodišnji umjetnički direktor lista Ivan Doroghy te nekada Poletov dopisnik iz zapadne Slavonije, a sada predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Saša Leković.

„Mi se nismo toliko bavili politikom, već se politika bavila s nama, a Krušelj je u toj knjizi dao presjek tog bavljenja. Opisao je jednu prošlost o kojoj se puno govori i dao joj svoju dimenziju.Također je svima nama koji bismo htjeli još nešto dopisati dao priliku za to“, kazao je Simić, napomenuvši kako se „o toj knjizi može i polemizirati: ona se ne mora shvatiti jednoznačno, ne mora se svima svidjeti“.

Prema riječima Đurđice Klancir, Radili su provokativno i drugačije u odnosu na tzv. velike medije. Polet je u njeno vrijeme bio radionica novinarstva iz koje su stasali brojni poznati novinari, a politički kontekst im je bio sporedan.

Na kraju je Dragan Ogurlić, također bivši Poletovac, a sada direktor izdavačke kuće Adamić, napomenuo da je knjiga o Feralu koju su također izdali, zbog velikog interesa čitatelja doživjela već treće izdanje pa se, prema prvim reakcijama, nadaju da će i Krušeljev zanimljiv publicističko-politički triler o Poletu doživjeti sličnu sudbinu.

Knjiga, čiju naslovnicu potpisuje prvi grafički urednik Poleta, svjetski priznati dizajner Mirko Ilić, sadrži i indeks sa čak 2.100 imena i prezimena ljudi koji su na bilo koji način surađivali s Poletom, iako zbog potpisivanja dijela objavljenih članaka inicijalima i pseudonimima popis ipak nije cjelovit. Unatoč toga i evidentirani broj je u hrvatskom novinarstvu usporediv jedino s ukupnim brojem novinara i vanjskih suradnika u najznačajnijim hrvatskim dnevnim tiskovinama u dugom nizu desetljeća njihova izlaženja. A Polet je kao tjednik ili dvotjednik bio na medijskoj pozornici nepunih 14 godina.

Administrator: zoo_visitor_guestpiše: Željko Bukša
  • Zagreb Polet 0
  • Zagreb Kruselj-polet-01
  • Zagreb Kruselj-polet-02
  • Zagreb Kruselj-polet-03
  • Zagreb Kruselj-polet-04
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Publicistika › KNJIGA O POLETU: Uvijek na ivici, nikad u marici!