Komentar MIROSLAVA LAZANSKOG: Glembajevi opet među Srbima

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
17:55
Srp
2015
28

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Kultura › Komentar MIROSLAVA LAZANSKOG: Glembajevi opet među Srbima

Zagreb Samsky-bann-02
Zagreb Samsky-bann-03
Zagreb Samsky-bann-04
Zagreb Samsky-bann-05
Zagreb Samsky-bann-01
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb MATE MATIŠIĆ: Sloboda je ispred nacije! MATE MATIŠIĆ:…
  80 Serijal…
Zagreb Tomislav Goluban - Forhill’s Boogie Tomislav Goluban…
  285 Novi…
Zagreb Markiz - Koga se bojiš? Markiz - Koga se…
  204 Grupa…
Zagreb LET 3 - Prdni majko LET 3 - Prdni majko
PRDNI MAJKO Majko,…
Recepti
Piadina s mortadelom, rikolom i mozzarellom - Zagreb, mojzagreb.info Piadina s mortadelom,…
Jeste li znali da je…
IMOTSKA TORTA - Zagreb, mojzagreb.info IMOTSKA TORTA
Vrhunski bademi okosnica…
Grah s kupusom - Zagreb, mojzagreb.info Grah s kupusom
Kuhani grah u sto varijanti…
Kako u fritezi napraviti čvarke? - Zagreb, mojzagreb.info Kako u fritezi napraviti…
Čvarci su jelo od prženog…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
13
 
02.2011

Komentar MIROSLAVA LAZANSKOG: Glembajevi opet među Srbima

Na hit predstavu beogradskog Ateljea 212, osvrnuo se i poznati vojnopolitički komentator
Komentar MIROSLAVA LAZANSKOG: Glembajevi opet među Srbima
 
Piše: Miroslav Lazanski Praizvedba drame 'Gospoda Glembajevi' Miroslava Krleže 14. veljače 1929. godine nije prošla bez policije. Naime, pred premijeru drame u Narodnom kazalištu u Osijeku Rudolfo Franjin Majer, predsjednik Kluba hrvatskih književnika u Osijeku, podnio je zahtjev tamošnjoj policijskoj upravi 'da zabrani prikazbu tog komada u Osijeku ili dozvoli to prikazivanje samo pod uvjetom, ako Krleža prije prikazivanja, dakle pravovremeno, dade odštampati u svim osječkim novinama svoju vlastoručno potpisanu izjavu da se pod Glembajevi ne misli gospođa Josipa Glembaj, niti njezina rodbina, budući da u Osijeku živi preko 40 godina gospođa Josipa Glembaj, pa će naslov i sadržaj rečenog komada dovesti u bludnju općinstvo'. Policija je odbila zabraniti predstavu, ali su gledatelji na premijeri ipak skandirali: 'Dolje policijski režim' i 'Živio Krleža'. Mjesec dana prije premijere kralj Aleksandar uveo je šestojanuarsku diktaturu. Val hapšenja komunista nije tada mimoišao ni Krležu. I evo sada, nakon više od 80 godina predstava 'Gospoda Glembajevi' u Beogradu, Atelje 212. Duh starog agramerskog Zagreba u novom kozmopolitskom Beogradu. Srećom, u Beogradu nema živih potomaka starih Glembaja, pa da se netko obrati policiji. Ima samo novih, srpskih Glembaja kojima nije bilo teško izdvojiti i po 100 eurića za kartu, pa je Atelje 212 bio prepun publike, sve predstave mjesecima unaprijed su rasprodane. Dakle, drama u čisto zanatskom smislu zadovoljava i one najbanalnije potrebe gledališta: jedna žena gine pod kopitama konja, druga skače s djetetom u naručju s trećeg kata, treća se utapa, sin je kriv za smrt oca, i na kraju sin škarama para trbuh maćehe. Otvorite novine u Srbiji, crna kronika prepuna je Glembajevih svakog dana. Četiri vodeća lika drame: Leon-Silberbrandt, Leon-Ignjat, Leon-barunica Kasteli i Leon-sestra Angelika u nekim crtama jako me podsjećaju na odnose između naših aktualnih vodećih političara. U razmeđima njihovih odnosa možda i leži naša sadašnjost i naša budućnost. Antologijski sudionici, akteri s naše političke pozornice, povijest je dohvatila jednu svoju mitsku preradu i pretvorila je u svoju akutnu kategoriju. Književna i kazališna praksa stvorile su od toga konfesiju i kanoniku i pomaknuli dramu u onaj poredak u kojem se država odmah prepoznaje. Nekada Austrougarska, odnosno Hrvatska, sada Srbija. Je li to mit frustriranih, koji u mržnji modeliraju svoje neprijatelje, je li čvrsta, jasna dramska građa 'Glembajevih' u Beogradu, zapravo, prefabulirana ne za kulturu nego za osvetu? Jer Leon je slikar, kod njega nema jasne granice između stvarnosti i sna. Glembajevi su jedna građanska obitelj, koja je raspadom velikog carstva ostala bez gospodara. A onaj tko izgubi gospodara, više ni sam nije gospodar, u tome i jeste građanski paradoks Glembajevih. Građanske klase na malim etničkim prostorima nisu se uoči i poslije Prvog svjetskog rata mogle same održati, pa su konfabulirale, izmišljale srodstvo i tražile pripadnost. Zato je jezik Glembajevih, zapravo, jezik takve potrage, panični lingvizam, bastardni jezik onih koji traže novu državu. Imamo li mi danas u Srbiji takvih jezičnih potraga, od 'benefita' do 'transparentnosti', od 'bekstejdževa' do 'pi arova'? U Beogradu, u Ateljeu 212 'Glembajevi' su igrani na kajkavštini, kod Krleže to je i njemački jezik. Kao moralna oznaka jedne klase, duboko političko obilježje jednog vremena. Unitarni jezik poput engleskog jezika danas. Dodvoravanje centrima moći, svaki okupator prije nego što vas uhapsi izdaje proglase na svom jeziku. Prvo eliminira one koji ga ne razumiju. U toj konstrukciji građanske klase, njezine funkcije u društvu nekada, pa i sada, Krleža je briljantno utkao i tu misao o jeziku. Jer građanske klase prije nego što opet dođu do vlasti moraju pronaći ono ili onoga čemu će služiti. Od Austrougarske do dvije Jugoslavije i Srbije? Krleža je s 'Glembajevima' posrednik između Balkana i Europe. Između Srbije i EU? Možda. On je zanimljiv novim generacijama koje sada stasavaju i koje kao da se žele razračunati s balkanskim pesimizmom. Jer Krleža je 1912. godine kao kadet peštanskog 'Ludoviceuma' stigao u Beograd sa željom da se prijavi u srpsku vojsku. Bio je tada maloljetan, nije imao otpust iz austrijskog državljanstva da bi mogao biti primljen u srpsko. Malo je policiji bio i sumnjiv s tom željom da uđe u srpsku vojsku, pa je morao otići iz Beograda. U Kraljevini Jugoslaviji, Krleža je usred Beograda, zajedno s Bogdanovićem, izdavao marksistički časopis 'Danas'. Diskretno je od prijatelja upozoren da mu prijeti ubojstvo, ili hapšenje, pa je opet morao otići iz Beograda. Njegova supruga Bela bila je Srpkinja, pa su, dakle, veze Krleže sa Srbijom bile višestruke. Miroslav Krleža je Tito jugoslovenske kulture, njegovo prihvaćanje kulturne odgovornosti s 'Enciklopedijom Jugoslavije' svjedoči o njegovoj dubokoj povezanosti s povijesti Jugoslavije. Naravno, imao je i on kontroverznih idejnih previranja i antitetičkih, suprotnih stavova, nekada se gubio i lutao u procjenama političke stvarnosti, ali ukupno gledajući bio je 'dosljedno nedosljedan' na šarmantan način. 'Glembajevi' u Beogradu, to je drama i o Beogradu. Danas... www.politika.rs
Autor: MojZagreb portal/images/uploads/vijesti/glembajevi.jpg---www.mojzagreb.info
  • Zagreb
Vijest se nalazi u:

 

http://www.grandoil.hr/

Zagreb Croatia-rock29
Zagreb Croatia-rock28
Zagreb Croatia-rock27
Zagreb Croatia-rock26
Zagreb Croatia-rock25
Zagreb Croatia-rock24
Zagreb Croatia-rock23
Zagreb Croatia-rock22
Zagreb Croatia-rock21
Zagreb Croatia-rock20
Zagreb Croatia-rock19
Zagreb Croatia-rock18
Zagreb Croatia-rock17
Zagreb Croatia-rock16
Zagreb Croatia-rock15
Zagreb Croatia-rock14
Zagreb Croatia-rock13
Zagreb Croatia-rock12
Zagreb Croatia-rock11
Zagreb Croatia-rock10
Zagreb Croatia-rock09
Zagreb Croatia-rock08
Zagreb Croatia-rock07
Zagreb Croatia-rock06
Zagreb Croatia-rock05
Zagreb Croatia-rock04
Zagreb Croatia-rock03
Zagreb Croatia-rock02
Zagreb Croatia-rock01
 
KEREMPUH: Ko živ ko mrtavKEREMPUH: 5. ŽENA. COMKEREMPUH: Političko vjenčanjeKEREMPUH: Made in HrvatskaKEREMPUH: Jazavac u KerempuhuGAVELLA: LedaGAVELLA: Fine mrtve djevojkeGAVELLA: Hrvatski bog MarsGAVELLA: Osmi povjerenikGAVELLA: Bojim se da se sada poznajemo
 
mojzagreb.info preporuča
Web shop - Samsky Digitalni marketing Danas bez struje Ured za udruge Vlade RH Gradska groblja - Raspored pogreba Michel studio - grafički web dizajn Umjetnost dizajna i dizajniranja Medicinska naklada
 
Online izdanje - i do 80% popusta
Jutarnji List Današnje izdanje (i do 80% popusta) Sportske Novosti Današnje izdanje (i do 80% popusta) Slobodna Dalmacija Današnje izdanje (i do 80% popusta)
 
Horoskop - mojzagreb.info
 
 
Treba li Hrvatska napustiti Arbitražno sudište za Piranski zaljev?
  •   Da, odmah.
  •   Ne, nije potrebno.
  •   Ne znam.
 
 

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Kultura › Komentar MIROSLAVA LAZANSKOG: Glembajevi opet među Srbima