Komentar MIROSLAVA LAZANSKOG: Glembajevi opet među Srbima

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
20:00
Stu
2014
27

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Kultura › Komentar MIROSLAVA LAZANSKOG: Glembajevi opet među Srbima

Zagreb Hep opskrba
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Mayales feat. Yaya - Ti dobro znaš kome pričam Mayales feat. Yaya…
Ti dobro znaš kome…
Zagreb Goldie Rox - Burning Down Goldie Rox - Burning…
Goldie Rox nedavno…
Zagreb HLADNO PIVO: A što dalje? HLADNO PIVO: A što…
Kultna pjesma „A…
Zagreb HEADONEAST Sve se vidi, sve se zna, sve se ponavlja HEADONEAST Sve se…
Zagrebačka grupa…
Recepti
Pečene rajčice - Zagreb, mojzagreb.info Pečene rajčice
Rajčica, paradajz, pomidor,…
Šarena proljetna riža - Zagreb, mojzagreb.info Šarena proljetna riža
Riža s puno svježeg…
Povrtna juha od zelene šparoge - Zagreb, mojzagreb.info Povrtna juha od zelene…
Ova je juha bogata mineralima…
Juha od rotkvica - Zagreb, mojzagreb.info Juha od rotkvica
Proljeće na tanjuru.
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
13
 
02.2011

Komentar MIROSLAVA LAZANSKOG: Glembajevi opet među Srbima

Na hit predstavu beogradskog Ateljea 212, osvrnuo se i poznati vojnopolitički komentator
Komentar MIROSLAVA LAZANSKOG: Glembajevi opet među Srbima
 
Piše: Miroslav Lazanski Praizvedba drame 'Gospoda Glembajevi' Miroslava Krleže 14. veljače 1929. godine nije prošla bez policije. Naime, pred premijeru drame u Narodnom kazalištu u Osijeku Rudolfo Franjin Majer, predsjednik Kluba hrvatskih književnika u Osijeku, podnio je zahtjev tamošnjoj policijskoj upravi 'da zabrani prikazbu tog komada u Osijeku ili dozvoli to prikazivanje samo pod uvjetom, ako Krleža prije prikazivanja, dakle pravovremeno, dade odštampati u svim osječkim novinama svoju vlastoručno potpisanu izjavu da se pod Glembajevi ne misli gospođa Josipa Glembaj, niti njezina rodbina, budući da u Osijeku živi preko 40 godina gospođa Josipa Glembaj, pa će naslov i sadržaj rečenog komada dovesti u bludnju općinstvo'. Policija je odbila zabraniti predstavu, ali su gledatelji na premijeri ipak skandirali: 'Dolje policijski režim' i 'Živio Krleža'. Mjesec dana prije premijere kralj Aleksandar uveo je šestojanuarsku diktaturu. Val hapšenja komunista nije tada mimoišao ni Krležu. I evo sada, nakon više od 80 godina predstava 'Gospoda Glembajevi' u Beogradu, Atelje 212. Duh starog agramerskog Zagreba u novom kozmopolitskom Beogradu. Srećom, u Beogradu nema živih potomaka starih Glembaja, pa da se netko obrati policiji. Ima samo novih, srpskih Glembaja kojima nije bilo teško izdvojiti i po 100 eurića za kartu, pa je Atelje 212 bio prepun publike, sve predstave mjesecima unaprijed su rasprodane. Dakle, drama u čisto zanatskom smislu zadovoljava i one najbanalnije potrebe gledališta: jedna žena gine pod kopitama konja, druga skače s djetetom u naručju s trećeg kata, treća se utapa, sin je kriv za smrt oca, i na kraju sin škarama para trbuh maćehe. Otvorite novine u Srbiji, crna kronika prepuna je Glembajevih svakog dana. Četiri vodeća lika drame: Leon-Silberbrandt, Leon-Ignjat, Leon-barunica Kasteli i Leon-sestra Angelika u nekim crtama jako me podsjećaju na odnose između naših aktualnih vodećih političara. U razmeđima njihovih odnosa možda i leži naša sadašnjost i naša budućnost. Antologijski sudionici, akteri s naše političke pozornice, povijest je dohvatila jednu svoju mitsku preradu i pretvorila je u svoju akutnu kategoriju. Književna i kazališna praksa stvorile su od toga konfesiju i kanoniku i pomaknuli dramu u onaj poredak u kojem se država odmah prepoznaje. Nekada Austrougarska, odnosno Hrvatska, sada Srbija. Je li to mit frustriranih, koji u mržnji modeliraju svoje neprijatelje, je li čvrsta, jasna dramska građa 'Glembajevih' u Beogradu, zapravo, prefabulirana ne za kulturu nego za osvetu? Jer Leon je slikar, kod njega nema jasne granice između stvarnosti i sna. Glembajevi su jedna građanska obitelj, koja je raspadom velikog carstva ostala bez gospodara. A onaj tko izgubi gospodara, više ni sam nije gospodar, u tome i jeste građanski paradoks Glembajevih. Građanske klase na malim etničkim prostorima nisu se uoči i poslije Prvog svjetskog rata mogle same održati, pa su konfabulirale, izmišljale srodstvo i tražile pripadnost. Zato je jezik Glembajevih, zapravo, jezik takve potrage, panični lingvizam, bastardni jezik onih koji traže novu državu. Imamo li mi danas u Srbiji takvih jezičnih potraga, od 'benefita' do 'transparentnosti', od 'bekstejdževa' do 'pi arova'? U Beogradu, u Ateljeu 212 'Glembajevi' su igrani na kajkavštini, kod Krleže to je i njemački jezik. Kao moralna oznaka jedne klase, duboko političko obilježje jednog vremena. Unitarni jezik poput engleskog jezika danas. Dodvoravanje centrima moći, svaki okupator prije nego što vas uhapsi izdaje proglase na svom jeziku. Prvo eliminira one koji ga ne razumiju. U toj konstrukciji građanske klase, njezine funkcije u društvu nekada, pa i sada, Krleža je briljantno utkao i tu misao o jeziku. Jer građanske klase prije nego što opet dođu do vlasti moraju pronaći ono ili onoga čemu će služiti. Od Austrougarske do dvije Jugoslavije i Srbije? Krleža je s 'Glembajevima' posrednik između Balkana i Europe. Između Srbije i EU? Možda. On je zanimljiv novim generacijama koje sada stasavaju i koje kao da se žele razračunati s balkanskim pesimizmom. Jer Krleža je 1912. godine kao kadet peštanskog 'Ludoviceuma' stigao u Beograd sa željom da se prijavi u srpsku vojsku. Bio je tada maloljetan, nije imao otpust iz austrijskog državljanstva da bi mogao biti primljen u srpsko. Malo je policiji bio i sumnjiv s tom željom da uđe u srpsku vojsku, pa je morao otići iz Beograda. U Kraljevini Jugoslaviji, Krleža je usred Beograda, zajedno s Bogdanovićem, izdavao marksistički časopis 'Danas'. Diskretno je od prijatelja upozoren da mu prijeti ubojstvo, ili hapšenje, pa je opet morao otići iz Beograda. Njegova supruga Bela bila je Srpkinja, pa su, dakle, veze Krleže sa Srbijom bile višestruke. Miroslav Krleža je Tito jugoslovenske kulture, njegovo prihvaćanje kulturne odgovornosti s 'Enciklopedijom Jugoslavije' svjedoči o njegovoj dubokoj povezanosti s povijesti Jugoslavije. Naravno, imao je i on kontroverznih idejnih previranja i antitetičkih, suprotnih stavova, nekada se gubio i lutao u procjenama političke stvarnosti, ali ukupno gledajući bio je 'dosljedno nedosljedan' na šarmantan način. 'Glembajevi' u Beogradu, to je drama i o Beogradu. Danas... www.politika.rs
Autor: MojZagreb portal/images/uploads/vijesti/glembajevi.jpg---www.mojzagreb.info
  • Zagreb
Vijest se nalazi u:

 
Zagreb Flagship store sherri hill zagreb
Zagreb Jpg-1204
Zagreb Jpg-1224
Zagreb Jpg-1225
Zagreb Jpg-1260
Zagreb Jpg-1315
Zagreb Jpg-1324
Zagreb Jpg-1340
Zagreb Jpg-1343
Zagreb Jpg-1350
Zagreb Jpg-1402
Zagreb Jpg-1463
Zagreb Jpg-1568
Zagreb Jpg-1593
Zagreb Jpg-1599
Zagreb Jpg-1700
Zagreb Jpg-1717
Zagreb Jpg-1754
Zagreb Jpg-1778
Zagreb Jpg-1801
Zagreb Jpg-1844
Zagreb Jpg-1914
Zagreb Jpg-1929
Zagreb Jpg-1938
Zagreb Jpg-1959
Zagreb Jpg-1964
Zagreb Jpg-1967
Zagreb Jpg-2005
Zagreb Jpg-2012
Zagreb Jpg-2016
 
Poštar Pat - film za djecuGalerija V. Filakovca Izložba Damira MatijevićaKuhajmo zajedno s Almom ČatlakomGAVELLA: Osmi povjerenikKOMEDIJA: Jalta, JaltaGAVELLA: Osmi povjerenikHNK: Richard Wagner - Lohengrin - operaHNK: Gioachino Rossini Seviljski brijač - operaSveta tri kraljaNova godina
 
mojzagreb.info preporuča
Ured za udruge Vlade RH Danas bez struje Oblikovanje & dizajn Gradska groblja - Raspored pogreba 100% točno - dnevne vijesti
 
Online izdanje - i do 80% popusta
Jutarnji List Današnje izdanje (i do 80% popusta) Sportske Novosti Današnje izdanje (i do 80% popusta) Slobodna Dalmacija Današnje izdanje (i do 80% popusta)
 
Horoskop - mojzagreb.info
 
 
Tko će biti budući predsjednik/predsjednica Hrvatske?
  •   Ivo Josipović
  •   Kolinda Grabar - Kitarović
  •   netko treći
 
 

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Kultura › Komentar MIROSLAVA LAZANSKOG: Glembajevi opet među Srbima