Krležine Marginalije u nakladi srpskog Službenog glasnika

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Twiter

piše: Enis ZEBIĆ

“Marginalije” Miroslava Krleže izuzetno su važna knjiga za sve južnoslavenske kulture, ne samo zbog relevantnosti Krleže koji nadrasta nacionalne granice, nego u prvom redu zbog izuzetnog značenja Jugoslavenskog leksikografskog zavoda i encikopedija koje je  izdavao  za sve južnoslavenske kulture, rečeno je na zagrebačkom predstavljanju ove knjige koju je tiskao renomirani beogradski izdavač “Službeni glasnik.”

Knjigu je tiskao beogradski izdavač “Službeni glasnik”, a njegov urednik i ​​beogradski krležolog Gojko Tešić preporučio ju je i hrvatskim i srpskim političarima, jer bi mogli ponešto naučiti o rješavanju problema koji su pred njima. Za njega je – kaže – ova knjiga višestruko važna.

“Ovo je knjiga koja ujeda i jedne, i druge i treće, dakle sve one koji su delovali na južnoslovenskom prostoru, i ovo je knjiga koja se tim fenomenima, tim svađama, tim sporovima istorijskim i tako dalje bavi na jedan uzbudljiv način. Dakle, knjiga koja sve ujeda je itekako važna za sve kulture na ovom prostoru. Ono što je za mene važno iz srpske perspektive, beogradske perspektive jeste da se  na tom prostoru obnavlja interesovanje za Miroslava Krležu”, kaže Tešić.

Tešić je ovu zbirku Krležinih uredničkih intervencija nazvao u isto vrijeme prkosnom i peckavom, nimalo ravnodušnom prema bilo čemu u hrvatskom ili srpskom  prostoru.

“Ovu knjigu neće voleti oni iz Beograda, a usuđujem se reći usred Zagreba da je ovo knjiga koju neće na neki način voleti u Zagrebu. Dakle, ako je to tako, onda je reč o jednoj pravoj, kapitalnoj, važnoj knjizi koja dolazi u trenutku kada se i neke stvari na političkim scenama i jedne i druge države menjaju”, rekao je Tešić.

Projekt enciklopedije

Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Stjepan Ćosić kazao je kako će čitatelji ovog Krležinog djela u hrvatskoj i drugim  - kako je kazao – sličnojezičnim sredinama uživati čitajući tekstove koji se kreću od duhovitih podbadanja do dorađenih eseja, ali da knjiga ima još jednu dodatnu dimenziju.

“’Marginalije’ otvaraju još jedno veoma važno pitanje vezano za sam Krležin ​​projekt encikopedije koji je važan za sve narode bivše Jugoslavije, jer - više nego sami svesci enciklopedije - ovi Krležini zapisi daju nam naslutiti koju i koliku važnost je projekt encikopedije imao u intelektualnoj povijesti svih naroda Jugoslavije”, ocjenjuje Ćosić.
Priređivač knjige Vlaho Bogišić, i sam encikopedist, ocijeno je da je jedan od rezultata objavljivanja ove knjiga i to da pokaže da je Krležina misao i dalje živa.

“Mi koji se time bavimo pretpostavljali smo i prije da će Krležino djelo, koje ovdje progovara iznutra – iz dijaloga sa njegovim suradnicima na encikopediji -  doista taj razgovorni potencijal održati i sada. Obljetnice su uvijek povod da se to provjeri – sada je 30 godina od Krležine smrti, odnosno 60 godina otkad je počeo pisati ovu vrstu teksta”, navodi on.

Bogišić je kazao kako ga nije stid što je ova knjiga morala izići u Beogradu, ali da mu je žao. Zašto knjiga nije izišla u Zagrebu, pitali smo.

“Za ovako skup projekt koji možda nema potencijal da sam sebe pokrije nema interesa, jer javni novci za knjigu ili se uopće ne troše, ili troše na manje važne projekte. Tako ja to gledam”, kazao je Bogišić.

http://www.slobodnaevropa.org/

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare