Memorijal Lucija Borčić

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
07:59
Ruj
2020
23

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Obavijesti › Memorijal Lucija Borčić

Zagreb Transformacija tržišta 2020
Zagreb Srednja Europa za mlade
Zagreb Srednja Europa
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
13
 
11.2018

Memorijal Lucija Borčić

STRUČNI SKUP 14.11.2018., srijeda, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, u 17.00 sati, Hrvatski esperantski savez
Memorijal Lucija BorčićMemorijal lucija borcic
 

LUCIJA BORČIĆ (1921.-2015.)

          Rođena 26. srpnja 1921. u Podšpilju, otok Vis, a preminula 14. studenoga 2015. u Zagrebu Do umirovljenja radila u Udruženju likovnih umjetnika Hrvatske.

          Esperanto je naučila 1940. godine, a od 1946. bila je aktivna u  esperantskom pokretu. Vodila je tečajeve raznih stupnjeva, te obavljala razne dužnosti na lokalnoj i nacionalnoj razini. Bila je jedna od inicijatorica 38. Svjetskog esperantskog kongresa koji je održan u Zagrebu 1953.

          Lucija Borčić je tijekom sedamdesetak godina dala nemjerljiv doprinos širenju hrvatske kulture, poglavito pisanom riječju. Zahvaljujući prijevodima na esperanto djela hrvatskih autora došla su i do najudaljenijih točaka na kugli zemaljskom, jer nema zemlje u kojoj se nalazi ma i najmanji broj govornika esperanta, a da nije do tamo stiglo neko od djela u kojem je obol dala Borčić. Ona je najplodonosnija prevoditeljica hrvatske književnosti na esperanto. Među  ostalima prevela je djela Marka Marulića, Marina Držića, Petra Hektorovića, Petra Zoranića, Milana Begovića, Antuna Šimića, Ive Andrića, Mile Prpe, Vesne Parun, Siniše Glavaševića, Šimunu Šite Ćorića, Ivana Goluba, te mnoštvo pjesnika čija su djela objavljena u raznim antologijama. Njeno životno djelo je rječnik u dva toma  hrvatsko-esperantski i esperantsko-hrvatski.

          U njenom prijevodu Slap Dobriše Cesarića (1893.-1941.) „teče“ od Sjeverne Amerike do Novog Zelanda, od Meksika do  Japana. No, ne samo da teče, nego ritmičnost, kao i u originalu   čitatelju pred očima stvara sliku slapa, isto kao i prijevod Črne vode Mate Meršića Miloradića (1850.-1928.).

Zahvaljujući njenim prijevodima u srcima mnogih esperantista   širom svijeta našlo se mjesto i za grad Zagreb, jer je i sama prevela čak četiri prospekta. Djela koja je prevela nalaze se i u najvećim esperantskim knjižnicama (Rotterdam, Beč, Aachen, Rim, Tokyo), ali i u Esperantskom parku u Cormanu (Italija) gdje se u otvorenoj knjizi nalazi ulomak prijevoda na esperanto Judite Marka Marulića (1450.-1524.). Također, zahvaljujući njezinim esperantskim prijevodima djela nekih hrvatskih pisaca prevedena na druge nacionalne jezike (Dubravko Horvatić-finski, Vjekoslav Majer-danski, Dragutin Tadijanović-kineski, perzijski). Lucija Borčić je možda i nesvjesno svijetu otkrila nemjerljivo blago hrvatskog naroda i to kako ono iz domovine, tako i    Hrvata iz Austrije, Mađarske, Rumunjske, Italije, Švicarske.

          Lucija Borčić je od 2001. bila počasni član Svjetskog  esperantskog saveza, a bila je i član Esperantske književne akademije.

          Članci i pjesme objavljene su joj u esperantskim časopisima: La Suda Stelo, Esperanto, Heroldo de Esperanto, El Popola Ĉinio, Literatura Foiro, Fonto, Tempo, Voĉo, Heliko, Monato, Sennaciulo, La Ondo, La Tradukisto, Kroata Esperantisto, ZELano i dr. Uređivala jezične rubrike u časopisu Voĉo de handikapituloj, Borovo i Tempo. Lektorirala je esperantske časopise: Voĉo, Tempo, Kroata Esperantisto i više djela i prijevoda hrvatskih, makedonskih i bosansko-hercegovačkih esperantista.

          I u poodmakloj dobi, i bolesti nije posustajala, već je i dalje nastojala raditi ono što je radila cijeli „esperantski vijek“, prevađala i mlađe upućivala u tajne prevođenja blagim opaskama na njihove radove.

Nagrade:

1985.: Internacia konkurso Clelia Conterno, Milano

           - pjesma Artist' bluas (1. nagrada)

2001.: EKRA, Razgrad,

          - 2.nagrada za poeziju

2001.: LIRO, Kalingrad

          - pjesma Por la orfoj kaj plorantoj

2008.: KALENDULO, Zagreb

          - nagrada za Veliki esperantsko-hrvatski rječnik

2009.: SPEGULO Bialistok

           - nagrada za Veliki rječnik esperantsko-hrvatski i za prijevod Dunda Maroja

Originalna djela na esperantu:

1990.: pjesme u Jubilea versgirlando, ZEL

1991.: pjesme Kroatia esperanto poemaro, IKS

2001.: Pulsas la viv', zbirka pjesama, IKS

2008.: Veliki rječnik esperantsko-hrvatski, KEL i Sveučilišna knjižara, Zagreb

2009.: Veliki rječnikhrvatsko-esperantski, KEL i Sveučilišna knjižara, Zagreb

2011.: Reminiscencoj – 43 soneta na esperantu, (vlastito izdanje)

2011.: Reminiscencije –prepjev sonata na hrvatski jezik, (vlastito izdanje)

2011.: Otkucaji – prepjev pjesama s esperanta iz Pulsas la viv' (vlastito izdanje)

2016: Post la naŭdekaj- notoj el maljunulejo /

          Poslije devedesete - zapisi iz staračkog doma pjesme, HES

Prijevodi s hrvatskog jezika na esperanto:

1985.: Antun Šimunić Isprobavanje ljubavi/Elprovado de amo

1985.: Stjepan Planić Kultura stanovanja / Loĝkulturo, Osijek

1987.: Ante Vladislavić Kultura odijevanja /Vestokulturo, Osijek

1993.: Mile Prpa Kralj vjekova / Reĝo de l' leonoj, Zagreb

1995.: Mile Prpa Počeci početaka / Elementoj de l' elementoj

1995.: Pero Čimbur Izliječio sam PPPetro /Mi resanigisPPPetron, Harald Schicke

1999.: Vesna Parun Modrine /La bluoj, IKS

2006.: Siniša Glavašević Priče iz Vukovara / Rakontoj el Vukovar, HES

2008.: Marin Držić Dundo Maroje; Matica hrvatska, Dubrovnik (jedno od 18 prijevoda)

2008.: Šimun Šito Ćorić Nije sve što oči vide  – Granice su da se prijeđu – putne Kronike, HES

2011.: Ljubica Kolarić-Dumić Ususret svojoj zvijezdi / Renkonten al sia stelo, HES

Prijevodi na esperanto u antologijama i zajednički prijevodi:

1983.: Kroatia poezio / Hrvatska poezija (Stanko Vraz, August Šenoa, Antun Gustav

Matoš, Dragutin Domjanić, Tin Ujević, Miroslav Krleža, Antun Branko Šimić, Mate Balota, Vjekoslav Majer, Dobriša Cesarić, Frane Alfirević, Marin Franičević, Jure Kaštelan, Nikola Miličević,     Ivan Slamnig, Vesna Krmpotić, Josip Sever, Dubravko           Horvatić, Nikica Petrak, Luka Paljetak); IKS

1984.: Zora Heide Kantoj de l'silento / Pjesme tišine, Stocholm

1988.:Ivo Andrić Soifo/Žeđ, Savez za esperanto BiH, Sarajevo

1989.: Moderna bosnia-hercegovina novelo / Moderna bosansko-hercegovačka

novela,  Savez za esperanto BiH, Sarajevo

1992.: Poemaro de kroatoj en Hungario / Pjesništvo Hrvata uMađarskoj (Stipan

Blažetin, Marko Dekić, Mijo Karagić, Đuro Pavić, Lajoš Škrapić), HES

1993.: Izolulo / Osamljenik – pjesme hrvatskih pjesnika prevedene s esperanta na 15

jezika (Dubravko Horvatić, Vjekoslav Majer, Dragutin Tadijanović),  KEL

1997.: Antologio de kroataj unuaktaj dramoj / Antologija hrvatskih jednočinki (Marin

Držić Novela od stanca, Ivo Vojnović Suton, Milan Begović Biskupova sinovica, Ante Šoljan Brdo), KEL

1998.: En tiu terura momento /U tom teškom času (Tin Ujević,  Boris Biletić, Tito

Bilopavlović, Drago Britvić, Jevrem Brković, Ljerka Car-Matutinović, Šimun Ćorić, Ante   Čavka, Arsen Dedić, Ivo Dekanović, Blanka Dovjak-          Matković, Tomislav Durbešić, Ernest Fišer, Dražen Katunović, Željko Knežević, Nikola Martić, Nikola Miličević, Luko Paljetak, Zvonimir Penović, Nikica Petrak, s. Marija Anka Petričević, Toma Podrug, Željko Sabol, Milivoj Slaviček, Višnja Strahuljak, Ante Stamać, Milorad Stojević, Andriana Škunca, Antun Šoljan, Dragutin Tadijanović, Ivan Tolj, Borben Vladović, Igor Zidić, Sergio Zupičić), Školska knjiga, Zagreb

1998.: Barkoj el akvo / Lađe od vode – izabrana hrvatska novela 1970.-1995.          (Višnja Stahuljak Preljubnici, Pavao Pavličić Lađa od vode, Tito Bilopavlović

Brod u boci, Viktor Biga Slike iz novog sjećanja, Nedjeljko Fabrio Nagrada), IKS

2003.: Kroataj poetinoj / Hrvatske pjesnikinje –prijevodi 49 pjesama 13 pjesnikinja,

KEL

2006.: Poemaro de la burglandaj kroatoj /Pjesništvo gradišćanskih Hrvata (Mate

Meršić Miloradić, Ivan Blažević, Ferdinand Sinković, Mate Šinković, Lajoš Škrapić, Ivan Horvat, Matilda Bolcs, Petar Tyran, Dorotea Zeichmann, Timea Horvat, Franc Rotter), HES

2007.: Poezio de molizaj kroatoj / Pjesništvo moliških Hrvata (zajednički prijevod sa Zorom Heide): Josip Barač, Gabriele Blascetta, Giuseppe Cicanese, Giovanni de Rubertis, Angelo Genova, Enrico Giorgetta, Mario Giorgetta, Rocco Giorgetta, Leopoldo Lalli, Milena Lalli,     Emilio Ambrogio Paterno,Lucio Piccoli, Pasquale Piccoli, Gabriele Romagnoli, Antonio Sammartino) HES

2008.: Ivica Špoljarec Pupoj vive / 40 godina PIF-a, IKS

2009.: Ivan Golub Lumo kaj ombro / Svjetlo i sjena,  zajednički  prijevod sa Zorom Heide i Marijom Belošević, HES

Prijevod s engleskog jezika:

1994.: Yűksel Söylemez Amo estas taso da kokidsupo / Ljubav je    šalica pileće juhe, IKS

Prijevod s esperanta na hrvatski jezik:

1988.: Sve dugine boje, IKS

Prijevodi na esperanto u rukopisu:

Petar Hektorović Ribanje i ribarsko prigovaranje / Fiŝkaptado kaj fiŝista saĝumado, Petar Zoranić Planine / Montoj, Marko Marulić Judita,  Milan Begović Bez trećega / Sen la tria, treći dio i Marija Horžinek Grad lipa / Tiliurbo (zajednički prijevod sa Zorom Heide), Ivana Brlić-Mažuranić Jaša Dalmatin / Jaša la Dalmato, Anela Borčić Blaženstvo trenutka / Beateco de l' momento i  Garbin zao vjetar  Garbeno la malnona vento.

Originalno djelo u rukopisu:

Putopis „Mediteranea krozado“ (Mediteransko krstarenje).

Druga djela:

Nakon smrti Marinka Gjivoja dovršila Leksikon aktivnih jugoslavenskih esperantista, izdavač Voĉo, Borovo, 1985.

3. MEMORIJAL LUCIJA BORČIĆ

 srijeda, 14. studenoga 2018. U 17 sati

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5, Zagreb

Lucija Borčić (1921.-2015.) jedna je od hrvatskih najsvrstranijih prevoditelja. U njenom opusu nalazimo prijevode od Marulića, Hektorovića i Zoranića, preko Šenoe, Tadijanovića, Cesarića do Goluba, Glavaševića, Ćorića. Također tu su i pjesme Hrvata u Mađarskoj, Gradišću, Moliseu, kao i niz povijesnih članaka, i popijevki.

Njoj u čast godinu dana nakon njezine smrti pokret je spomen-susret. U 2017. godini raspisan je i 1. međunarodni natječaj za prevođenje na esperanto, a ove godine i drugi, te će rezultati biti predstavljeni na samom Memorijalu.  

Na 1. Memorijalu prije dvije godine svoje pjesme na hrvatskom jeziku čitao je Ivan Golub (1930.-2018.). Ove godine njemu u spomen čitat ćemo pjesme na hrvatskom jeziku, te u prijevodu na esperanto Lucije Borčić. Također pjesme će biti čitane i na još nekoliko jezika. Naime, osim pjesme „Ruke katedrale“ koja je objavljena u antologiji „U tom strašnom času“, pjesme na španjolskom jeziku objavljene su u zbirci „Pelegrino“. Za ovu prigodu, izabrane pjesme prevedene su s esperanta na talijanski, portugalski, engleski i korejski jezik, te će iste biti predstavljene.

3. memorijal "Lucija Borčić"

STRUČNI SKUP 14.11.2018. | srijeda Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića Početak događanja: 17.00 sati Hrvatski esperantski savez

Memorijal organizira Hrvatski esperantski savez.

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Memorijal lucija borcic

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Obavijesti › Memorijal Lucija Borčić