SJEĆANJE NA LUCIJU BORČIĆ

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
18:59
Sij
2020
22

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Obavijesti › SJEĆANJE NA LUCIJU BORČIĆ

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
13
 
11.2016

SJEĆANJE NA LUCIJU BORČIĆ

Ponedjeljak, 14. studenoga u 16 sati Knjižnica i čitaonica Bogdan Ogrizović Preradovićeva 5, Zagreb
SJEĆANJE NA LUCIJU BORČIĆLucija
 

Hrvatski esperantski savez ove godine obilježava 25 godina djelovanja. Naime, savez je osnovan 14. prosinca 1991. godine.

Tijekom godine organizira nekoliko događanja, a jedno nam upravo predstoji.

U ponedjeljak, 14. studenoga priređujemo predstavljanje zbirke pjesama Lucije Borčić „Post la naŭdekaj- notoj el maljunulejo / Poslije devedesete - zapisi iz staračkog doma“.

Predstavljanje se organizira o 95. obljetnici njezinog rođenja (26.07.1921.) i prvoj

smrti (14.11.2015.).

Riječ je o pjesmama koje je Lucija napisala od kraja 2011. godine, tj. odlaska u dom.

U esperantskom svijetu ostala je zapažena po nizu izvrsnih prijevoda na esperanto čime je dala nemjerljiv doprinos širenju hrvatske pisane riječi, a sama je pisala onako „za svoju dušu“. Veći dio pjesama je napisan na hrvatskome i  esperantu (paralelno prijevod/prepjev), a manji dio je samo na esperantu, odnosno samo na hrvatskome. U prilogu se nalazi njezin životopis, te popis originalnih i prevedenih djela, kao i popis prevedene proze objavljene u antologijama i zbirkama.

Autorica piše o životu kako osoba od svojih 90 godina doživljava život prelazak u dom, nemoć, želju za životom. Sjećanja su tu na drage ljude, ali i na rodni kraj, uvalu u Pritišćini.

Ovim predstavljanjem želimo izreći hvala Luciji koja je dala veliki doprinos u našem radu bilo prijevodima, bilo korekturom, ili pak savjetima.

Samo predstavljanje popratit će i izložba na kojoj će po prvi puta na jednom mjestu biti izložena djela koja je ona napisala ili prevela. Ta izložba se organizira u suradnji s njezinom nećakinjom, gđom Ninom Laurenčić.

Uz ovo predstavljanje, Savez organizira i studijski posjet kao dio projekta kojim putem esperanta želi približiti hrvatski jezik, povijest i kulturu. U tom vidu, već su organizirane radionice u Trstu, Rimu i Frascatiju, a predstoje do kraja ovoga mjeseca u Brusselu (za esperantiste koji djeluju kao prevoditelji u europskim institucijama), te u Antwepenu.

Zagrebački dio projekta obuhvaća obilazak nekih kulturnih institucija, poput Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Također je u programu i posjet Riznici zagrebačke katedrale, te Kući Šenoa. Posjet Kući Šenoa važna je i stoga, jer se ove godine navršava 105 godina što je na esperanto preveden roman „Zlatarevo zlato“. To je ujedno bio prvi hrvatski roman preveden na esperanto.

Tim povodom u Zagreb dolaze predsjednica Tršćanskog esperantskog saveza gđa Edvige Ackermann i gospođa Elda Doerfner tajnica Tršćanskog esperantskog saveza. Obje su vrlo zauzete u organiziranju raznih događanja razmjene kultura na području susjednih zemalja, a Hrvatski esperantski savez je gostovao na više njihovih događanja (književni susreti, izložbe, kongresi). Valja naglasiti da ove godine Tršćanski esperantski savez slavi 110 godina djelovanja.

Gđa Ackermann i gđa Doerfner boravit će u Zagrebu 14. i 15. studenoga, te će biti i na predstavljanju knjige.

LUCIJA BORČIĆ (1921.-2015.)

            Rođena 26. srpnja 1921. u Podšpilju, otok Vis, a preminula 14. studenoga 2015. u Zagrebu Do umirovljenja radila u Udruženju likovnih umjetnika Hrvatske.

            Esperanto je naučila 1940. godine, a od 1946. bila je aktivna u  esperantskom pokretu. Vodila je tečajeve raznih stupnjeva, te obavljala razne dužnosti na lokalnoj i nacionalnoj razini. Bila je jedna od inicijatorica 38. Svjetskog esperantskog kongresa koji je održan u Zagrebu 1953.

            Lucija Borčić je tijekom sedamdesetak godina dala nemjerljiv doprinos širenju hrvatske kulture, poglavito pisanom riječju. Zahvaljujući prijevodima na esperanto djela hrvatskih autora došla su i do najudaljenijih točaka na kugli zemaljskom, jer nema zemlje u kojoj se nalazi ma i najmanji broj govornika esperanta, a da nije do tamo stiglo neko od djela u kojem je obol dala Borčić. Ona je najplodonosnija prevoditeljica hrvatske književnosti na esperanto. Među  ostalima prevela je djela Marka Marulića, Marina Držića, Petra Hektorovića, Petra Zoranića, Milana Begovića, Antuna Šimića, Ive Andrića, Mile Prpe, Vesne Parun, Siniše Glavaševića, Šimunu Šite Ćorića, Ivana Goluba, te mnoštvo pjesnika čija su djela objavljena u raznim antologijama. Njeno životno djelo je rječnik u dva toma  hrvatsko-esperantski i esperantsko-hrvatski.

            U njenom prijevodu Slap Dobriše Cesarića (1893.-1941.) „teče“ od Sjeverne Amerike do Novog Zelanda, od Meksika do  Japana. No, ne samo da teče, nego ritmičnost, kao i u originalu   čitatelju pred očima stvara sliku slapa, isto kao i prijevod Črne vode Mate Meršića Miloradića (1850.-1928.).

Zahvaljujući njenim prijevodima u srcima mnogih esperantista   širom svijeta našlo se mjesto i za grad Zagreb, jer je i sama prevela čak četiri prospekta. Djela koja je prevela nalaze se i u najvećim esperantskim knjižnicama (Rotterdam, Beč, Aachen, Rim, Tokyo), ali i u Esperantskom parku u Cormanu (Italija) gdje se u otvorenoj knjizi nalazi ulomak prijevoda na esperanto Judite Marka Marulića (1450.-1524.). Također, zahvaljujući njezinim esperantskim prijevodima djela nekih hrvatskih pisaca prevedena na druge nacionalne jezike (Dubravko Horvatić-finski, Vjekoslav Majer-danski, Dragutin Tadijanović-kineski, perzijski). Lucija Borčić je možda i nesvjesno svijetu otkrila nemjerljivo blago hrvatskog naroda i to kako ono iz domovine, tako i    Hrvata iz Austrije, Mađarske, Rumunjske, Italije, Švicarske.

            Lucija Borčić je od 2001. bila počasni član Svjetskog  esperantskog saveza, a bila je i član Esperantske književne akademije.

            Članci i pjesme objavljene su joj u esperantskim časopisima: La Suda Stelo, Esperanto, Heroldo de Esperanto, El Popola Ĉinio, Literatura Foiro, Fonto, Tempo, Voĉo, Heliko, Monato, Sennaciulo, La Ondo, La Tradukisto, Kroata Esperantisto, ZELano i dr. Uređivala jezične rubrike u časopisu Voĉo de handikapituloj, Borovo i Tempo. Lektorirala je esperantske časopise: Voĉo, Tempo, Kroata Esperantisto i više djela i prijevoda hrvatskih, makedonskih i bosansko-hercegovačkih esperantista.

            I u poodmakloj dobi, i bolesti nije posustajala, već je i dalje nastojala raditi ono što je radila cijeli „esperantski vijek“, prevađala i mlađe upućivala u tajne prevođenja blagim opaskama na njihove radove.

Premioj / Nagrade:

1985.: Internacia konkurso Clelia Conterno, Milano

             - pjesma Artist' bluas (1. nagrada)

2001.: EKRA, Razgrad,

            - 2.nagrada za poeziju

2001.: LIRO, Kalingrad

            - pjesma Por la orfoj kaj plorantoj

2008.: KALENDULO, Zagreb

            - nagrada za Veliki esperantsko-hrvatski rječnik

2009.: SPEGULO Bialistok

             - nagrada za Veliki rječnik esperantsko-hrvatski i za prijevod Dunda Maroja

Originalna djela na esperantu:

1990.: pjesme u Jubilea versgirlando, ZEL

1991.: pjesme Kroatia esperanto poemaro, IKS

2001.: Pulsas la viv', zbirka pjesama, IKS

2008.: Veliki rječnik esperantsko-hrvatski, KEL i Sveučilišna knjižara, Zagreb

2009.: Veliki rječnikhrvatsko-esperantski, KEL i Sveučilišna knjižara, Zagreb

2011.: Reminiscencoj – 43 soneta na esperantu, (vlastito izdanje)

2011.: Reminiscencije –prepjev sonata na hrvatski jezik, (vlastito izdanje)

2011.: Otkucaji – prepjev pjesama s esperanta iz Pulsas la viv' (vlastito izdanje)

2016: Post la naŭdekaj- notoj el maljunulejo /

            Poslije devedesete - zapisi iz staračkog doma pjesme, KEU

Prijevodi s hrvatskog jezika na esperanto:

1985.: Antun Šimunić Isprobavanje ljubavi/Elprovado de amo

1985.: Stjepan Planić Kultura stanovanja / Loĝkulturo, Osijek

1987.: Ante Vladislavić Kultura odijevanja /Vestokulturo, Osjijek

1993.: Mile Prpa Kralj vjekova / Reĝo de l' leonoj, Zagreb

1995.: Mile Prpa Počeci početaka / Elementoj de l' elementoj

1995.: Pero Čimbur Izliječio sam PPPetro /Mi resanigisPPPetron, Harald Schicke

1999.: Vesna Parun Modrine /La bluoj, IKS

2006.: Siniša Glavašević Priče iz Vukovara / Rakontoj el Vukovar, KEU

2008.: Marin Držić Dundo Maroje; Matica hrvatska, Dubrovnik (jedno od 18 prijevoda)

2008.: Šimun Šito Ćorić Nije sve što oči vide  – Granice su da se prijeđu – putne Kronike, KEU

2011.: Ljubica Kolarić-Dumić Ususret svojoj zvijezdi / Renkonten al sia stelo, KEU

Prijevodi na esperanto u antologijama i zajednički prijevodi:

1953.: Jugoslavio kaj ĝiaj popoloj / Jugoslavija i njezini narodi; Slovenski savez za esperanto, Ljubljana

1983.: Kroatia poezio / Hrvatska poezija (Stanko Vraz, August Šenoa, Antun Gustav

Matoš, Dragutin Domjanić, Tin Ujević, Miroslav Krleža, Antun Branko Šimić, Mate      Balota, Vjekoslav Majer, Dobriša Cesarić, Frane Alfirević, Marin Franičević, Jure Kaštelan, Nikola Miličević,      Ivan Slamnig, Vesna Krmpotić, Josip Sever, Dubravko          Horvatić, Nikica Petrak, Luka Paljetak); IKS

1984.: Zora Heide Kantoj de l'silento / Pjesme tišine, Stocholm

1988.:Ivo Andrić Soifo/Žeđ, Savez za esperanto BiH, Sarajevo

1989.: Moderna bosnia-hercegovina novelo / Moderna bosansko-hercegovačka

novela,  Savez za esperanto BiH, Sarajevo

1992.: Poemaro de kroatoj en Hungario / Pjesništvo Hrvata uMađarskoj (Stipan

Blažetin, Marko Dekić, Mijo Karagić,    Đuro Pavić, Lajoš Škrapić), KEU

1993.: Izolulo / Osamljenik – pjesme hrvatskih pjesnika prevedene s esperanta na 15

jezika (Dubravko Horvatić, Vjekoslav Majer, Dragutin Tadijanović),  KEL

1997.: Antologio de kroataj unuaktaj dramoj / Antologija hrvatskih jednočinki (Marin

Držić Novela od stanca, Ivo Vojnović Suton, Milan Begović Biskupova sinovica, Ante Šoljan Brdo), KEL

1998.: En tiu terura momento /U tom teškom času (Tin Ujević,  Boris Biletić, Tito

Bilopavlović, Drago Britvić, Jevrem Brković, Ljerka Car-Matutinović, Šimun Ćorić, Ante             Čavka, Arsen Dedić, Ivo Dekanović, Blanka Dovjak- Matković, Tomislav Durbešić, Ernest Fišer, Dražen Katunović, Željko Knežević, Nikola Martić, Nikola Miličević, Luko Paljetak, Zvonimir Penović, Nikica Petrak, s. Marija Anka Petričević, Toma Podrug, Željko Sabol, Milivoj Slaviček, Višnja Strahuljak, Ante Stamać, Milorad Stojević, Andriana Škunca, Antun Šoljan, Dragutin Tadijanović, Ivan Tolj, Borben Vlado            vić, Igor Zidić, Sergio Zupičić), Školska knjiga, Zagreb

1998.: Barkoj el akvo / Lađe od vode – izabrana hrvatska novela 1970.-1995.     (Višnja Stahuljak Preljubnici, Pavao Pavličić Lađa od vode, Tito Bilopavlović

Brod u boci, Viktor Biga Slike iz novog sjećanja, Nedjeljko Fabrio Nagrada), IKS

2003.: Kroataj poetinoj / Hrvatske pjesnikinje –prijevodi 49 pjesama 13 pjesnikinja,

KEL

2006.: Poemaro de la burglandaj kroatoj /Pjesništvo gradišćanskih Hrvata (Mate

Meršić Miloradić, Ivan Blažević,             Ferdinand Sinković, Mate Šinković, Lajoš Škrapić, Ivan Horvat, Matilda Bolcs, Petar Tyran, Dorotea Zeichmann, Timea Horvat, Franc Rotter), KEU

2007.: Poezio de molizaj kroatoj / Pjesništvo moliških Hrvata (zajednički prijevod sa  

Zorom Heide): Josip Barač, Gabriele Blascetta, Giuseppe Cicanese, Giovanni     de Rubertis, Angelo Genova, Enrico Giorgetta, Mario           Giorgetta, Rocco

Giorgetta, Leopoldo Lalli, Milena Lalli,             Emilio Ambrogio Paterno,Lucio Piccoli, Pasquale Piccoli, Gabriele Romagnoli, Antonio Sammartino) KEU

2008.: Ivica Špoljarec Pupoj vive / 40 godina PIF-a, IKS

2009.: Ivan Golub Lumo kaj ombro / Svjetlo i sjena,  zajednički  prijevod sa Zorom Heide i Marijom Belošević, KEU

Prijevod s engleskog jezika:

1994.: Yűksel Söylemez Amo estas taso da kokidsupo / Ljubav je   šalica pileće juhe, IKS

Prijevod s esperanta na hrvatski jezik:

1988.: Sve dugine boje, IKS

Prijevodi na esperanto u rukopisu:

Petar Hektorović Ribanje i ribarsko prigovaranje / Fiŝkaptado kaj fiŝista saĝumado, Petar Zoranić Planine / Montoj, Marko Marulić Judita,  Milan Begović Bez trećega / Sen la tria, treći dio i Marija Horžinek Grad lipa / Tiliurbo (zajednički prijevod sa Zorom Heide), Ivana Brlić-Mažuranić Jaša Dalmatin / Jaša la Dalmato, Anela Borčić Blaženstvo trenutka / Beateco de l' momento i  Garbin zao vjetar  Garbeno la malnona vento.

Druga djela:

Nakon smrti Marinka Gjivoja dovršila Leksikon aktivnih jugoslavenskih esperantista, izdavač Voĉo, Borovo, 1985.

 

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Lucija

Zagreb › Vijesti › Hrvatska › Obavijesti › SJEĆANJE NA LUCIJU BORČIĆ