VINSKE PRIČE: Bartolovićevi vrhunski crnjaci sa slavonskog…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Twiter

Piše: Željko Garmaz/24 sata

Bruno Trapan i ja smo veliki kolege i svaki put ga zaboravim pitati što mu to znači kad ga u medijima nazivaju urbanim vinarom. Razumijem i znam što je urbana glazba, ali urbano vino!? Smatram se gradskim dečkom, živim na središnjem požeškom trgu i nikada mi nije palo na pamet tako se nazvati. A uskoro ću uistinu imati razloge za tako nešto, jer ću, valjda, upravo ja biti vjerojatno jedini hrvatski vinar, pored Krunoslava Sontacchija iz Kutjeva, koji će izgraditi i imati vinariju u središtu grada, ispričao mi je u svojem vinskom podrumu u Požegi Krunoslav Bartolović, jedini vinar iz Zlatne doline koji u svojem uzgoju u Kaptolu ima najmanje 50 posto crvenih sorti. Štoviše, njegovo najznačajnije vino je pinot crni, prvi se u Hrvatskoj ozbiljnije pozabavio shirazom, a cabernet sauvignon, berba 2009., koji tek treba izaći na tržište, jedno je od najboljih hrvatskih crvenih vina.

Moja priča sa crvenim vinima je najpozitivniji vinogradarski potez koji sam napravio. Naime, veliki sam ljubitelj vina i dugo nisam, barem u kontinentalnom dijelu Hrvatske, mogao popiti dobro crveno vino. Kad je situacija već bila takva, odlučio sam kao vinar nešto poduzeti. Imao sam Bogom dane preduvjete, jer vinograd u Kaptolu je vrh vrhova. Riječ je doslovno o stijeni, odnosno vinogradu napravljenom na kamenju preostalom od razbijene stijene. Na takvom zemljištu bila bi šteta ne igrati najbolju igru s najvećom kvalitetom, najvećim ulaganjima i, na kraju krajeva, nekom posebnom pričom. Zamislite, u srcu Slavonije imati kameni vinograd!?, priča Krunoslav Bartolović.

U stvari, njegova vinska priča je sazrila nekoliko mjeseci ranije, tijekom posjeta Australiji prije 12 godina. Tamo se, tvrdi, zaljubio u shiraz. Po povratku iz Australije "bacio se" na krčenje pet hektara vinograda na 400 metara nadmorske visine u Kaptolu i, 2003. godine, sadnju – crvenih sorti.

Posadio sam po 13.000 trsova shiraza, merlota, caberneta sauvignona i pinota crnog. Za shiraz znam da je Vlado Krauthaker nešto s njim eksperimentirao na svom "vinogradu za igru", ali nitko se sa shirazom još nije bio ozbiljno počeo baviti kad sam ga posadio u tolikoj količini. Danas, samo na ovome području imaju ga Zdjelarević, Krauthaker, Galić, Feravino, Kutjevo d.d.... Shiraz je vino k'o avion, ako ga suzbiješ na kilogram po trsu. Za njega volim reći da ima određenu muškost, sav se laktari. Shiraz je poput dječačića koji stalno skače i s kojim moraš jako puno raditi da bi ga dobio u najkvalitetnijoj izvedbi. U mojem Kaptolu crnom, kupaži shiraza, merlota i caberneta sauvignona, vinu s kojim sam najzadovoljniji, shiraz upravo igra ulogu nestaška koji se laktari i time vinu daje najzanimljiviju notu. Smatram da shiraz u Hrvatskoj ima veliku perspektivu, priča Krunoslav Bartolović.

Od vrlo riskantne i zahtjevne sorte, pinota crnog, Krunoslav je napravio svoju prepoznajnicu. Hvali se da mu je pinot crni "vino kuće" u Esplanadi te da je prvo vino koje je uspio izvesti u Njemačku. S druge strane, žali se da pinot crni nikako ne prolazi u Dalmaciji, premda, uvjeren je, "Francuze bi zasigurno zanimalo kušati takvo vino negdje izvan Francuske".

S urodom po trsu i hektaru nema kompromisa. Graševina može dati i do 1,5 kg po trsu, ali pinot crni nekad ne smije preći pola kilograma! Berbu morate pogoditi u dan, jer je neotporan na botritis. Na pinot crni potrošim više vremena nego na sve ostale sorte koje imam na sada već devet hektara vlastitih vinograda te devet u kooperaciji. No, rezultat je odličan i godišnje radim do 15.000 butelja pinota crnog, jednog od rijetkih vina te sorte koje je u Hrvatskoj dobilo vrhunski status, priča Krunoslav Bartolović.

Da ne bi bilo zabune, Krunoslav ne radi samo crvena vina. Štoviše, jedan je od rijetkih vinara istočne Hrvatske koji je od graševine iz 2010. godine napravio izvanredno vino koje je već uspio i prodati.

Graševinom iz 2010. godine sam jako zadovoljan, premda je bila teška godina. No, naučio sam da u težim godinama mora biti pametnija berba. I, poučen iskustvom te berbe, odgovorno tvrdim da se od graševine i u najgorim godinama može napraviti jako, jako dobro vino, priča Krunoslav Bartolović.

http://zeljko-vinskeprice.blogspot.com
 

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare