VREMENSKA PROGNOZA: Dobrodošle srpanjske vrućine!

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Twiter

piše: Goran Vakula

Ovih su dana postale aktualne pjesme o povratku ljeta, ljubavi prema djevojkama u ljetnim haljinama i slične. Neki će reći napokon, iako je i u dojučerašnjem lipnju bilo dosta ljetnih elemenata. Ali i ne samo njih.

Lipanj

U očekivanju službenih analiza kolega klimatologa, koje će se za koji dan pojaviti, već i preliminarni rezultati upućuju na zaključak kako je ovogodišnji lipanj diljem Hrvatske bio topliji od prosjeka, unatoč velikom temperaturnom  hodu, posebice u najvišim dnevnim vrijednostima. Štoviše, na nekim meteorološkim postajama, kao primjerice Zagreb Maksimir, Parg, Ogulin, Gospić i Poreč, lipanj će čak vrlo vjerojatno dobiti klimatološku ocjenu vrlo topao. Naravno, svi oni koji su se prošli mjesec smrzavali, i u nekim danima uključivali čak i grijanje, s tim će se teško, a za neke pouzdano znam, i nikako složiti. No, stvarni podaci isključuju selektivno pamćenje i poznate stihove pamtim samo sretne dane. Ni pozivanje na starost prosjeka u odnosu na koji se računa odstupanje neće im pomoći. Prema standardu Svjetske meteorološke organizacije prosjek se izračunava iz razdoblja od 1961. do 1990. godine, iako se, analizirajući podatke zagrebačkih postaja, zaključak o iznadprosječno toplom lipnju može dobiti i usporedbom s kasnijim 30-godišnjim razdobljima, čak i s posljednjim, od 1981.-2010.

Uspoređujući posljednjih 10 godina na postaji Zagreb Maksimir, ovogodišnji je lipanj topliji od prošlogodišnjeg te od onih 2004., '05. i '06. godine. Najtopliji uopće, otkako postoje službena mjerenja, bio je 2003. godine, sa srednjom mjesečnom temperaturom 23,4°C, na Griču čak 24,3°C.

Pritom smo ove godine imali dva zanimljiva rekorda. Dana 12. lipnja u Maksimiru je, uz najviša 34°C, izjednačen rekord za taj dan u godini, dosegnut 2000. Inače, apsolutno najtopliji lipanjski dan u Maksimiru je, od 1949. godine, bio 30.6.1950. s 37,6°C, a na Griču, od 1881. godine, 28.6.1935. s 37°C. Dana
21. lipnja je pak na postaji Maksimir izmjerena najniža najviša temperatura za taj dan u godini, samo 15,7°C. Na Griču je istoga dana bilo 16°C, a manje samo 1956.

I dok će spomenuti rekordi vjerojatno brzo pasti u zaborav, oborina će se mnogi znatno dulje sjećati, posebice u istočnoj Hrvatskoj. Na meteorološkoj postaji Gradište pokraj Županje, u lipnju je palo 195 litara kiše po četvornome metru, u Osijeku 234 litre, a u Daruvaru čak 262 - najviše u posljednjih 30-ak godina, od kada u tom gradu postoje službena mjerenja. Dosadašnji maksimum u lipanjskoj količini oborine bio je 1999. godine – 244 litre. U Osijeku, pak, gdje mjerenja postoje još od 1899. godine, najkišovitiji lipanj bio je 1906., s 242 litre, te 2001. godine, s 240 litara. Zanimljivo je spomenuti kako je iste godine u Gradištu izmjereno 217 litara kiše. Kišovitije nego je uobičajeno, ali uz manja odstupanja od onih u istočnoj Hrvatskoj, bilo je i u mnogim drugim krajevima. No, ne i posvuda. Na postaji Zagreb Grič, primjerice, palo je 90 litara kiše, što je malo manje od višegodišnjeg prosjeka.


Prva polovina 2011. godine

Preliminarne analize prve polovine godine također upućuju na zaključak o diljem Hrvatske prosječnoj temperaturi, u usporedbi s razdobljem 1961-90. većinom čak i višoj za barem poneku desetinku °C, u Zagrebu čak za 1°C. Pritom je prošlo polugodište u usporedbi s ostalima ovoga desetljeća hladnije od onih 2009, '08. i '07., kao i od onih s početka desetljeća, a toplije od prvih pologodišta 2004., '05. i '06. godine
Za dojučerašnje se polugodište može reći i da je bilo relativno kišovito. Na postaji Zagreb Maksimir, primjerice, te u Gospiću, Rijeci, Zadru i Dubrovniku, bilo je od 20 do 40% više oborine nego je uobičajeno, u Kninu i Splitu 40 do 60%, a u Osijeku i blizu 80% više od prosjeka za prvo pologodište, što je pak za samo oko 10% manje od prosječne količine za cijelu godinu.


Prognoza za drugu polovinu 2011.

Srednja temperatura zraka za tromjesečje srpanj-rujan predviđa se u većem dijelu Hrvatske višom od prosjeka, uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom se sva tri mjeseca očekuju toplijim nego je uobičajeno, a najveće pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature najvjerojatnije je u srpnju. Umjerena vjerojatnost za prosječnu srednju sezonsku temperature zraka, ili samo malo višu od prosječne, postoji samo u istočnoj Hrvatskoj.

Ukupna količina oborine u sljedećem tromjesečju očekuje se oko prosjeka ili malo manjom od prosjeka, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze, pri čemu je najveća mogućnost negativnog odstupanja od mjesečne količine oborine u srpnju, posebice u Dalmaciji i Lici.

Prognoze za posljednje tromjesečje 2010. godine također ne upućuju na hladnoću, dapače, diljem Hrvatske vjerojatnija je barem prosječna srednja temperatura, i mjesečna i sezonska, a ponajprije bi, prema trenutačnim prognozama, listopad mogao biti zamjetnije topliji nego je uobičajeno.

No, valja imati na umu da se te prognoze još mogu promijeniti jer je njihova pouzdanost manja od onih za kraća vremenska razdoblja.

Nakon svega navedenoga, analize prvog polugodišta 2010. godine i prognoze za drugo, može se zaključiti kako će se niz iznadprosječno toplih godina s 2010. vrlo vjerojatno, čak i gotovo sigurno, nastaviti diljem Hrvatske. No, pritom će se teško dostići prošle tri godine, možda i četiri, ali će srednja godišnja temperatura vjerojatno biti viša nego 2004. i 2005.

Skepticima u globalno, i lokalno, zatopljenje unatoč.

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare