Josip Vaništa (Karlovac, 1924.) jedan je od posljednjih velikih aktivnih umjetnika neoavan­garde. Na izložbi „Ukidanje retrospektive“ u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb, od 25. travnja do 16. lipnja 2013. bit će predstavljeno više od 200 djela, slika, crteža, objekata, instalacija, kolaža, anti-časopisa, pisama, filmova... koji svjedoče iznimnu umjetničku osobnost Josipa Vanište i istodobno govore o vizualnoj kulturi, književnosti, filozofiji i društvu druge polovice dvadesetoga stoljeća. Od najranijih ulja, Voće iz 1941. i Autoportreta iz 1943, iz gimnazijskih klupa u Karlovcu, pa sve do nedavno „potpisanih“ fotografskih instalacija, crteža i ulja iz 2013, pratimo Vaništin „nevidljivi crtež duha“ tijekom posljednjih sedamdeset godina. Izložba, međutim, nema retrospektivni ni reprezentacijski karakter. Štoviše, ona ukida retrospektivu kao muzeološku kategoriju i konvenciju. Izložba nastoji komornošću i discipliniranošću korespondirati s duhom tog samozatajnog, asketskog umjetnika. U desetak izložbenih segmenata – Rani i kasni crteži; Misli za mjesece; Ukidanje perspektive; Prijedlozi, projekti, korespondencija sa stranim umjetnicima; Pisma; Gorgona; Kolektivna legitimacija; Postgorgona; Polaganje; Filmovi; Portreti umjetnika; provlači se zajednička nit, bez obzira je li riječ o crtežu, slici, zapisu, instalaciji ili pismu prijatelju. Eliptični izraz, svođenje na najbitnije, težnja prema oskudnosti... upućuju na Vaništin temeljni postupak redukcije, izostavljanja, potrebe suočavanja s prazninom kao filozofskom kategorijom.

Izložba i njezini edukativni programi pružit će obilje materijala i o društvenim prilikama i vremenu u kojemu je Vaništa stvarao, njegove veze s francuskom kulturom, europskim umjetnicima s kojima je bio povezan suradnjom u anti-časopisu Gorgona koji je osnovao i vodio (od 1961-1966).  Prati ju opsežna publikacija od 340 stranica sa stotinjak ilustracija, koja sadrži tekstove domaćih i inozemnih likovnih i književnih kritičara, povjesničara umjetnosti, pisaca, redatelja, kustosa, umjetnika, filozofa, arhitekata, među kojima su Dunja Blažević, Ješa Denegri, Ivan Čižmek, Marija Gattin, Slavko Goldstein, Marko Grčić, Boris Groys, Radmila Iva Janković, Miljenko Jergović, Stanko Lasić, Tonko Maroević, Matko Meštrović, Georgij Paro, Christian Rattemeyer, Ljerka Schiffler, Đuro Seder, Branka Stipančić, Žarko Vijatović, Igor Zidić i Nada Beroš.

PODACI O IZLOŽBI:

Kustosica izložbe: Nada Beroš, viša kustosica MSU-a

Autor postava: Nenad Fabijanić, d.i.a.

Grafičko oblikovanje publikacije i vizuala izložbe: Bilić_Müller Studio

Fotografije: Filip Beusan i drugi