<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rss version="2.0"
  xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
  xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
  xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
  xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
  xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

  <channel>
  
	<title>Zagreb Kalendar &#45; Događaji</title>
	<link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/</link>
	<dc:language>en</dc:language>
	<dc:creator>vidmir.raic@gmail.com</dc:creator>
	<dc:rights>Copyright 2013</dc:rights>
	<dc:date>2013-03-27T16:59:43+00:00</dc:date>
	<admin:generatorAgent rdf:resource="http://expressionengine.com/" />
	

	<item>
	  <title>Zagreb Izložba Josipa Vanište u MSU Zagreb</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/izlozba-josipa-vaniste-u-msu-zagreb</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/izlozba-josipa-vaniste-u-msu-zagreb#When:16:59:43Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Josip Vaništa (Karlovac, 1924.) jedan je od posljednjih velikih aktivnih umjetnika neoavan­garde. Na izložbi „Ukidanje retrospektive“ u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb, od 25. travnja do 16. lipnja 2013. bit će predstavljeno više od 200 djela, slika, crteža, objekata, instalacija, kolaža, anti-časopisa, pisama, filmova... koji svjedoče iznimnu umjetničku osobnost Josipa Vanište i istodobno govore o vizualnoj kulturi, književnosti, filozofiji i društvu druge polovice dvadesetoga stoljeća. Od najranijih ulja, Voće iz 1941. i Autoportreta iz 1943, iz gimnazijskih klupa u Karlovcu, pa sve do nedavno „potpisanih“ fotografskih instalacija, crteža i ulja iz 2013, pratimo Vaništin „nevidljivi crtež duha“ tijekom posljednjih sedamdeset godina. Izložba, međutim, nema retrospektivni ni reprezentacijski karakter. Štoviše, ona ukida retrospektivu kao muzeološku kategoriju i konvenciju. Izložba nastoji komornošću i discipliniranošću korespondirati s duhom tog samozatajnog, asketskog umjetnika. U desetak izložbenih segmenata – Rani i kasni crteži; Misli za mjesece; Ukidanje perspektive; Prijedlozi, projekti, korespondencija sa stranim umjetnicima; Pisma; Gorgona; Kolektivna legitimacija; Postgorgona; Polaganje; Filmovi; Portreti umjetnika; provlači se zajednička nit, bez obzira je li riječ o crtežu, slici, zapisu, instalaciji ili pismu prijatelju. Eliptični izraz, svođenje na najbitnije, težnja prema oskudnosti... upućuju na Vaništin temeljni postupak redukcije, izostavljanja, potrebe suočavanja s prazninom kao filozofskom kategorijom.<br />
	<br />
	Izložba i njezini edukativni programi pružit će obilje materijala i o društvenim prilikama i vremenu u kojemu je Vaništa stvarao, njegove veze s francuskom kulturom, europskim umjetnicima s kojima je bio povezan suradnjom u anti-časopisu Gorgona koji je osnovao i vodio (od 1961-1966).&nbsp; Prati ju opsežna publikacija od 340 stranica sa stotinjak ilustracija, koja sadrži tekstove domaćih i inozemnih likovnih i književnih kritičara, povjesničara umjetnosti, pisaca, redatelja, kustosa, umjetnika, filozofa, arhitekata, među kojima su Dunja Blažević, Ješa Denegri, Ivan Čižmek, Marija Gattin, Slavko Goldstein, Marko Grčić, Boris Groys, Radmila Iva Janković, Miljenko Jergović, Stanko Lasić, Tonko Maroević, Matko Meštrović, Georgij Paro, Christian Rattemeyer, Ljerka Schiffler, Đuro Seder, Branka Stipančić, Žarko Vijatović, Igor Zidić i Nada Beroš.<br />
	<br />
	PODACI O IZLOŽBI:</p>
<p>
	Kustosica izložbe: Nada Beroš, viša kustosica MSU-a</p>
<p>
	Autor postava: Nenad Fabijanić, d.i.a.</p>
<p>
	Grafičko oblikovanje publikacije i vizuala izložbe: Bilić_Müller Studio</p>
<p>
	Fotografije: Filip Beusan i drugi</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2013-03-27T16:59:43+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Claude Debussy/Igor Stravinski &#45; MBZ</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/claude-debussy-igor-stravinski-27.-muzicki-biennale-zagreb</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/claude-debussy-igor-stravinski-27.-muzicki-biennale-zagreb#When:21:34:10Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Unutar tradicionalne suradnje s Muzičkim biennaleom, zagrebački će Balet u sklopu 27. MBZ po prvi put prikazati tri kraća baletna djela na glazbu Claudea Debussyja i Igora Stravinskog u koreografiji rado viđenog gosta iz Maribora, Edwarda Cluga. Debussyjeva četveroručna klavirska djela Šest antičkih epigrafa / Six épigraphes antiques i U bijelome i crnome / En blanc et noir, nastala su istih godina ( 1914. i 1915.) kada i čuveno Stravinskijevo Posvećenje proljeća / Le sacre du printemps koje je prigodom baletne praizvedbe 1913. izazvalo najpoznatiju pobunu publike u povijesti glazbe. No, i danas, poslije točno sto godina, sva su i dalje rado izvođena diljem svjetskih koncertnih i kazališnih pozornica, pripadajući klasici suvremene glazbe 20. stoljeća.<br />
	Koreografsko tumačenje Edwarda Cluga inspiraciju pronalazi u samoj glazbi i izvornim sadržajima djela te poseže za razdobljem u kojem je ples započeo najveću evoluciju u svojoj povijesti. Baleti će biti izvođeni uz solističku pratnju pijanista Andreja Gugnina i Vadima Holodenka, u scenografskom okviru Marka Japelja i kostimografiji Lea Kulaša.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2013-03-26T21:34:10+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb HNK: Gioachino Rossini Seviljski brijač &#45; opera</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/hnk-gioachino-rossini-seviljski-brijac-opera</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/hnk-gioachino-rossini-seviljski-brijac-opera#When:21:16:36Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Rossinijeva najpopularnija opera smatra se jednom od najboljih komičnih opera ikada napisanih. Libreto je napisao Cesare Sterbini prema prvom dijelu Beaumarchaisove trilogije, Le Barbier de Seville. Opera je napisana u samo tri tjedna (uvertiru je kompozitor "posudio" iz svoje manje uspjele opere Aureliano in Palmira). Premijera je bila potpuni fijasko zahvaljujući nemirnoj i glasnoj publici kao i nizu nezgoda koje su se dogodile na sceni tijekom izvedbe. Druga izvedba bila je već puno bolje prihvaćena i djelo je uskoro postavljeno na svim velikim pozornicama Europe te je postalo jedan od najizvođenijih opernih naslova u povijesti. Zanimljivo je da je istu sudbinu doživjela istoimena premijerno neprihvaćena Beaumarchaisova drama koja je postala hit u roku od samo tjedan dana.</p>
<p>
	Grof Almaviva <strong>Dejan Vrbančić</strong><br />
	Bartolo <strong>Bojan Šober</strong><br />
	Rosina <strong>Maria Motta</strong><br />
	Figaro <strong>Tito You</strong><br />
	Basilio <strong>Ivica Čikeš</strong><br />
	Fiorello<strong> Željko Grofelnik</strong><br />
	Berta<strong> Ivana Lazar</strong><br />
	Zapovjednik straže <strong>Tomislav Borić</strong></p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2013-03-26T21:16:36+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb HNK: Richard Wagner &#45; Lohengrin &#45; opera</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/hnk-richard-wagner-lohengrin-opera</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/hnk-richard-wagner-lohengrin-opera#When:20:25:45Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Dijelom bajka, dijelom povijesni mit, a dijelom tragična ljubavna priča Wagnerov<em>Lohengrin</em>&nbsp;postavlja ozbiljno pitanje: može li apsolutno povjerenje i bezuvjetna ljubav egzistirati u svijetu u kojem apsolutno ne postoji i u kojem je gotovo sve uvjetovano? Napisana na temelju srednjovjekovne legende o<br />
	Vitezu Grala, Lohengrinu, opera se smatra jednim od najljepših djela njemačkog romantizma u kojem glazba pomoću hipnotički kontinuiranog protoka zvuka ujedinjuje soliste, zbor i orkestar u jedinstven i neponovljiv umjetnički izraz. Nakon zahtjevne produkcije&nbsp;<em>Parsifala</em>, a ponovno u koprodukciji HNK u<br />
	Zagrebu i Franačkog teatra Würzburg, premijerom ne manje zahtjevnoga<em>Lohengrina</em>&nbsp;obilježit ćemo Wagnerovu godinu.</p>
<p>
	LOHENGRIN <strong>Martin Homrich, Hugo Mallet</strong><br />
	ELSA<strong> Tamara Franetović Felbinger, Adela Golac Rilović</strong><br />
	ORTRUD<strong> Ivanka Boljkovac, Dubravka Šeparović Mušović</strong><br />
	TELRAMUND<strong> Joachim Goltz, Davor Radić</strong><br />
	HEINRICH <strong>Luciano Batinić, Pavel Shmulevich</strong><br />
	GLASNIK<strong> Ozren Bilušić, Ljubomir Puškarić</strong><br />
	PAŽEVI Rea Alaburić,<strong> Iva Krušić, Marta Musap, Sonja Runje, Tanja Ruždjak</strong></p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2013-03-26T20:25:45+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb MGZ: Ja, Jacobus apothecarius &#45; od štacuna do industrije</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/mgz-ja-jacobus-apothecarius-od-stacuna-do-industrije</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/mgz-ja-jacobus-apothecarius-od-stacuna-do-industrije#When:16:36:26Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Studijska izložba o povijesti zagrebačkog ljekarništva Ja, Jacobus apothecarius – od štacuna do industrije ne obrađuje samo jednu značajnu profesiju – ljekarništvo, nego – kroz njeno djelovanje – i čitav socijalni i kulturni razvoj grada.</p>
<p>
	Predmeti vezani uz ljekarništvo i povijest farmacije dio su muzejske zbirke predmeta svakodnevice, čiji broj iz godine u godinu raste (donacijama i otkupom).</p>
<p>
	Prikaz kasnosrednjovjekovnog štacuna, spomen na najstarije poznate ljekarne i njihove proizvode te na njihov utjecaj na razvoj grada sastavni su dio ove izložbe.</p>
<p>
	Ljekarnici, uz kirurge, ranarnike, brijače i apotekare smatrani su još od srednjega vijeka pa sve do 19. stoljeća obrtnicima, te se njihova imena kao i imena ostalih obrtnika (kovača, zlatara, zvonara, lončara...) vrlo rano nalaze u spisima slobodnoga i kraljevskoga Gradeca. Dobivali su razne povlastice i povelje, te iz tih dokumenata i zapisnika izviru mnoga osobna imena, događaji i opisi njihovih sudbina.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2013-03-25T16:36:26+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb MUO: Akvizicije MUO</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/muo-akvizicije-muo</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/muo-akvizicije-muo#When:11:33:43Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	U razdoblju od 2003. do 2013. Muzej za umjetnost i obrt obogatio je svoj fundus za gotovo 10.000 umjetnina i predmeta umjetničkog obrta. Velikim dijelom predmeti su pribavljeni donacijama građana te otkupima za koje su sredstva osigurali Grad Zagreb i Ministarstvo kulture RH.&nbsp;</p>
<p>
	U nemogućnosti prikazivanja svih pribavljenih akvizicija, jer je na primjer ukupni broj pribavljenih umjetnina tri puta veći od broja predmeta predstavljenih u stalnom postavu MUO, odabrali smo najbolje otkupljene predmete iz svih muzejskih zbirki.<br />
	Na izložbi Akvizicije MUO / Iz prošlosti za budućnost 2003.-2013. bit će izložen odabir iz nekoliko najznačajnijih otkupa: Bućan, Glumac, Picelj, Rošić, Schmidt, te donacija Lentić, Madžer, Tuškan, pohrane Kraljević i dr. te najreprezentativnijih umjetnina iz pojedinačnih otkupa i donacija.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2013-03-18T11:33:43+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb KLOVIĆEVI DVORI: Remek djela iz Muzeja Picasso, Pariz</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/klovicevi-dvori-remek-djela-iz-muzeja-picasso-pariz</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/klovicevi-dvori-remek-djela-iz-muzeja-picasso-pariz#When:10:42:50Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	U Galeriji Klovićevi dvori 23. ožujka 2013. godine otvara se izložba Remek-djela iz Muzeja Picasso, Pariz, a donosi 56 slika i skulptura najslavnijeg majstora 20. stoljeća., osnivača kubizma, slikara, kipara, grafičara. Bit će izloženo više od stotinu radova i dokumenata koji ocrtavaju uzbudljivo umjetničko putovanje velikog stvaratelja modernizma. Nanizana u kronološkom slijedu, od ranih radova do posljednjih godina umjetnikova života, djela Picassova plavog i ružičastog perioda, protokubizma i istraživanja Afrike, amblematski radovi analitičkog i sintetičkog kubizma, „klasičnog“ perioda, nadrealističke faze te kasne slike moći će se u Zagrebu vidjeti do 7. srpnja 2013. Picasso je pomaknuo granice umjetnosti i uzdrmao tradicionalne slikarske žanrove. Vladao je svojom epohom bez premca. No, iza čovjeka koji je postao mit i iza tržišne vrijednosti njegova potpisa ostaje složeno djelo umjetnika i slikara, svakako, ali prije svega stvaraoca.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2013-03-05T10:42:50+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Zvuci orgulja zagrebačke katedrale</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/zvuci-orgulja-zagrebacke-katedrale</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/zvuci-orgulja-zagrebacke-katedrale#When:17:47:02Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Koncertom koji će se održati 6. siječnja 2013. u zagrebačkoj katedrali nastavlja se druga sezona ciklusa 'Zvuci orgulja zagrebačke katedrale'. Koncerti unutar ciklusa održavaju se redovito svake prve i treće nedjelje u mjesecu, s početkom u 17 sati, i traju 35 minuta. Ove godine bit će održano dvadesetak koncerata... Na ovaj se način želi Zagrepčanima i njihovim gostima skrenuti pozornost na vrijedne Walckerove orgulje koje se nalaze u Zagrebačkoj prvostolnici. Posebnost ovih koncerata je u tome što je na programu svakog koncerta zastupljeno po jedno djelo domaćeg autora. Ove godine bit će održano dvadesetak koncerata na kojima će nastupiti naši istaknuti orguljaši. Uz domaće orguljaše nastupaju i gosti orguljaši iz Njemačke, Austrije, Slovenije, Češke te daleke Australije.<br />
	Na prvom koncertu sezone 2013., koji će se održati 6. siječnja 2013. u 17.00 sati predstavit će se jedini duo na orguljama „Quattro Obbligato" koji čine orguljašice Elizabeta Zalović i Mirta Kudrna, a posebnost njihova programa je novo djelo našeg velikog skladatelja i orguljaša Anđelka Klobučara napisano prije mjesec dana baš za ovaj duo. Djelo se sastoji od tri preludija nastala na poznate hrvatske božićne pjesme (Svim na zemlji – Veselje ti navješćujem – U to vrijeme godišta).</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2013-01-06T17:47:02+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Sveta tri kralja</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/sveta-tri-kralja</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/sveta-tri-kralja#When:08:17:40Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	6.siječnja obilježava se jedan od najstarijih katoličkih blagdana – blagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje, kojim ujedno završavaju božićni blagdani. Sveta tri kralja su u kršćanskoj tradiciji mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja. Često se zovu Baltazar, Melkior i Gašpar.</p>
<p>
	&nbsp;</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2013-01-06T08:17:40+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb TVORNICA KULTURE: Pink studio &#45; koncert</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/tvornica-kulture-pink-studio-koncert</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/tvornica-kulture-pink-studio-koncert#When:15:32:01Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Nakon što su u proljeće 2012. izdali svoj drugi album, pod nazivom „Pink album“ (Menart), ovaj melodični, raspjevani pop bend spojit će energiju starih i novih hitova u najšarmantniji glazbeni paket, u kojem će se naći i svima drage „Zadnja stvar“, „Infra Inga“, „Jutro poslije“, „Lucija“…</p>
<p>
	Savršenim balansom bezbrižnosti i talenta Pink Studio može stati uz bok svjetskim izvođačima slična glazbenog izričaja. Ovaj šesteročlani sastav najviše odlikuju glavni i prateći ženski vokali te konstantna zaljubljenost u ono što rade.</p>
<p>
	Zbog prvog albuma „Soundtrack za lutku“ Pink studio dobio je etiketu „najboljeg pop debija godine“, a hit „Jutro poslije“ iste je godine bio jedan od najtraženijih radijskih singlova.</p>
<p>
	To su, uza svoj rad te osebujan urbani šarm, postigli i uz višegodišnju suradnju s poznatim dvojcem iz Elementala, Shotom i Erolom, pod čijom su producentskom palicom uspješno pomaknuli granice hrvatske pop glazbe.</p>
<p>
	Drugi album „Pink album“ (2012.) na domaćim listama pretendira za pop album godine i posjeduje onu magiju zvuka koji će vas opiti i natjerati na konstantno preslušavanje!</p>
<p>
	Oba albuma odlikuju se upravo bogatom produkcijom, kojom je unijet dašak svježine na hrvatsku glazbenu scenu. Snažni plesni ritmovi, prožeti pitkim i melodičnim gitarskim popom s nezaobilaznim elektro-indie elementima, glavne su odlike njihova glazbenog izričaja.</p>
<p>
	Kombinacija melodičnog popa, melankoličnih tema i svjetonazora novog doba koji emociju ističe u prvi plan, ignorirajući sve ono što može narušiti mladenačku idilu, upravo je ona kombinacija koju je nemoguće staviti u ladicu i kategoriju. Power pop ili Indie pop?</p>
<p>
	Možda samo jednostavno – Pink Studio!</p>
<p>
	Ne propustite ih čuti uživo jer će vas rasplesati netom nakon božićnih blagdana!</p>
<p>
	18. 1.2013. Tvornica Kulture, 21h!<br />
	Cijena je ulaznice mladenački simbolična i bezbrižna poput samog benda:<br />
	25kn u pretprodaji i 35kn na ulazu!<br />
	Vidimo se u Tvornici!</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2013-01-03T15:32:01+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Nova godina</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/nova-godina</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/nova-godina#When:08:16:09Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Nova Godina je prvi dan na kalendaru (prvi siječnja) i prvi dan u godini. Doček nove godine na tzv. staru godinu 31. prosinca (zadnji dan u godini) slavi se diljem svijeta.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2013-01-01T08:16:09+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb VATROSLAV LISINSKI: Zagrebački dječaci i Marko Tolja</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/vatroslav-lisinski-zagrebacki-djecaci-i-marko-tolja</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/vatroslav-lisinski-zagrebacki-djecaci-i-marko-tolja#When:07:57:52Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Zbor Zagrebački dječaci osnovan je 1992. godine po uzoru na čuvene europske dječačke zborove, te je kao takav jedinstven u Republici Hrvatskoj. Jedan je od rijetkih dječačkih zborova s klasičnom programskom orjentacijom koji se predstavlja javnosti kroz bogat godišnji kulturni program.<br />
	Već 18 godina dirigentica Zbora je Jasenka Ostojić, izv. prof. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu, koja kontinuirano širi suradnju dječačkog zbora sa zborom i ansamblima Akademije, zborom HRT-a, Simfonijskim orkestrom te drugim značajnim umjetnicima i skladateljima. Time se njeguje dječačko-muško muziciranje koje predstavlja krunu zborskog muziciranja.</p>
<p>
	Koncert “20 pjesama za 20 godina” u suradnji s Markom Toljom&nbsp; i Olja’zz bandom,<br />
	čini se idealan spoj za blagdansko vrijeme krajem godine. Jazz i swing u interpretaciji Marka Tolje, u sjajnim aranžamanima obogaćen glasovima Zagrebačkih dječaka i drugih zborova (Cappella Zinka, Odak i Coda), prigoda je vrijedna pažnje.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-12-27T07:57:52+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Sveti Stjepan</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/sveti-stjepan</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/sveti-stjepan#When:08:04:34Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Blagdan sv. Stjepana slavi se u Katoličkoj Crkvi 26. prosinca, drugog dana Božića i državni je blagdan u Republici Hrvatskoj i nizu drugih država. U pravoslavnim crkvama slavi se 27. prosinca, a ako se koristi julijanski kalendar, onda je to po gregorijanskom 9. siječnja.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-12-26T08:04:34+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Božić</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/bozic</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/bozic#When:08:06:37Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Božić je kršćanski blagdan kojim se slavi rođenje Isusa Krista. Božić se kao kršćanski blagdan u svakom narodu obilježava na poseban način čineći dio njegove etnografske baštine. U nekim hrvatskim krajevima već na Svete Katarinu (25. studenoga) počinje božićna priprava i traje točno mjesec dana. Badnjakom se naziva dan uoči Božića, a ime mu dolazi od riječi "bdjeti", jer se na Badnju večer bdije pobožno čekajući Kristovo rođenje.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-12-25T08:06:37+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Julije Klović – najveći minijaturist renesanse</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/julije-klovic-najveci-minijaturist-renesanse</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/julije-klovic-najveci-minijaturist-renesanse#When:22:05:27Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Najveći minijaturist renesansnoga razdoblja Juraj Julije Klović (1498. – 1578.) u svoje je doba stekao glas i poštovanje najvrsnijeg umjetnika. Ta slava, s kojom je neraskidivo povezano i ime njegove domovine, traje stoljećima. Što više, često se spominje kao jedan od najvećih sitnoslikara svih vremena. Prema predaji, toliko je bio vrstan minijaturist da je na noktu palca mogao naslikati cijelu Posljednju večeru. Taj najpoznatiji svjetski umjetnik iz Hrvatske, koji se na nekoliko svojih minijatura potpisao Julio Clovio de Croazia, u Hrvatskoj je prisutan s tek tri djela iako su njegovom rukom iluminirani brojni molitvenici, lekcionari i časoslovi koje su naručivali najugledniji ljudi njegova doba. Tada, a i danas oni se čuvaju kao najveće dragocjenosti. Nekoć su nad njima bdjeli naručitelji, a danas se ljubomorno čuvaju u trezorima najpoznatijih svjetskih knjižnica i muzeja. Javnosti, zapravo, nisu dostupni danas kao ni onda kad su nastali. Njihovo posuđivanje izvan mjesta na kojima se čuvaju nije uobičajeno.<br />
	Stoga je izložba Jurja Julija Klovića, koju uz tridesetu obljetnicu svog uspješnoga djelovanja priređuje Galerija Klovićevi dvori, pravi pothvat. Za posudbu Klovićevih djela iz europskih i svjetskih riznica, Klovićevi dvori su morali osigurati specijalne i vrlo rigorozne uvjete izlaganja i čuvanja. Jer je riječ o dragocjenostima koje se&nbsp; čuvaju u trezorima. Udovoljivši tim najstrožim kriterijima Galerija Klovićevi dvori, koja u svom nazivu nosi ime tog proslavljenog minijaturista, prvi put će hrvatskoj, ali i svjetskoj javnosti,&nbsp; podastrti sitnoslikarski opus Jurja Julija Klovića. Naime, upravo je Zagrebu i Hrvatskoj pripala čast da po prvi puta na jednom mjestu objedini veliki dio opusa ovog slavnog slikara manirizna.<br />
	Rođen u Grižanama u Hrvatskom primorju, Juraj Julije Klović još je kao osamnaestogodišnji mladić otišao u Italiju gdje stupa u službu kardinala Domenica, a potom kardinala Grimanija. No, život će ga za kratko odvesti u Mađarsku gdje radi za kralja Ljudevita II. Slijedit će zatim njegova kraća svećenička životna epizoda tijekom koje ime Juraj mijenja u Julije. Naposljetku će se vratiti u okrilje novoga mecene i stupiti u službu kardinala Alessandra Farnesea u Rimu. Kod njega dolazi u dodir&nbsp; s vodećim umjetnicima toga doba – Michelangelom, Vasarijem i Brueghelom koji su također uživali u kardinalovoj mecenatskoj naklonosti. Sâm Klović Farneseu je preporučio mladoga El Greca koji mu se istinski divio te izradio dva Klovićeva portreta.</p>
<p>
	Na žalost mnoga su Klovićeva djela izgubljena. Rani mu radovi nisu poznati, a na prva zabilježena djela nailazi se poslije 1526. godine. Jedno od najvažnijih iz toga razdoblja je kodeks „Evangeliarium Grimani“ čije iluminacije s likovima evanđelista i prizorima iz Kristova života te nizom inicijala i raskošno ukrašenih frizova ukazuju na mletačke i rimske utjecaje, ali u nekim detaljima i na Dürerove. Danas se čuva u glasovitoj biblioteci Marciani u Veneciji, a biti će prezentiran na izložbi u Klovićevim dvorima isto kao i kodeks&nbsp; „Libro d'Ore“ koji se danas čuva u British Library u Londonu. Ovaj je kodeks Klović iluminirao za Stuarta de Rothesayja i s njim započinje briljantni niz iluminacija koji će svoj vrhunac doživjeti u remek-djelu „Officium Virginis“ rađenom za kardinala&nbsp; Farnesea (danas u Pierpont Morgan Library u New Yorku). Taj kodeks kod nas je poznat kao Časoslov Farnese i u obliku faksimila pohranjen je u HAZU, a prigodom ove izložbe ugledati će svjetlo galerije. U njemu se nalazi 28 većih minijatura s prizorima iz Staroga i Novoga zavjeta, dvije minijature liturgijske tematike te bogata dekoracija margina i okvira. Riječ je o kodeksu,&nbsp; iluminacije kojeg su&nbsp; ogledalo slikarstva Klovićeva vremena. Treći kodeks, “Rylands Latin“, na izložbu stiže iz The John Rylands Library of Manchester, a Klovićeva djela na papiru, originalni crteži, posuđeni su iz čuvenih europskih institucija: Musée du Louvre, The British Museum, Royal Collection Windsor Castel te Galleria degli Uffizi.</p>
<p>
	Juraj Julije Klović – Michelangelo minijature, hrvatski sin i svjetski umjetnik, dolazi svojim djelima u Galeriju Klovićevi dvori koja će prigodom izložbe ponuditi i neka otkrića, Klovićeve sitnoslike koje se još uvijek ponekad pojavljuju na svjetskom tržištu umjetnina. Klovićeva izložba bit će jedinstven, neponovljivi umjetnički doživljaj i kulturni događaj, kojim će Galerija Klovićevi dvori slavljenički obilježiti tridesetu obljetnicu svoga djelovanja</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-12-16T22:05:27+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Željko Badurina u Stalnom postavu MUO</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/zeljko-badurina-u-stalnom-postavu-muo</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/zeljko-badurina-u-stalnom-postavu-muo#When:20:18:52Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	U sklopu ciklusa dinamičnih izložbenih događanja pod nazivom „Suvremeni umjetnici u Stalnom postavu MUO“ nakon predstavljanja Dalibora Martinisa (2009./2010.) i Dubravke Rakoci (2011./2012.) ove godine izlaže <strong>Željko Badurina</strong>.</p>
<p>
	Ovaj izložbeni ciklus zamišljen je kao novi prostor za umjetnički dijalog suvremenih autora s najreprezentativnijim segmentom Muzeja za umjetnost i obrt, poštujući načelo potpune kreativne slobode u promišljanju i interpretaciji Muzeja, koncepcije postava i njegovih izložaka te same ideje muzeja.</p>
<p>
	Željko Badurina (1966.), diplomirao je na grafičkom odjelu ALU u Zagrebu, u klasi prof. Miroslava Šuteja, a u daljnjem formiranju priklanja se konceptualnom izražavanju. Središnji interes njegova rada je promatranje i proučavanje društveno-kulturnog okoliša i njegovih raznovrsnih manifestacija. Proteklih godina (2005. godine) radi na projektu izrade razglednica koje poštom šalje na stotinjak adresa prijatelja, umjetnika, kustosa, uglavnom protagonista hrvatske likovne scene (Post-art). Svim njegovim dosadašnjim projektima zajednički su elementi humora, ironije, apsurda, ludizma, postupci reinterpretacije, simulacije i montaže, često korištenje ready-madea, pop arta kao i njihovo međusobno ispreplitanje.</p>
<p>
	Dobitnik je Nagrade Gradskog ureda za kulturu na 3. hrvatskom trijenalu grafike 2003. godine. Radovi mu se nalaze u zbirkama suvremene umjetnosti Filip Trade-a i HYPO banke.</p>
<p>
	U Stalnom postavu MUO Badurina izvodi pedesetak intervencija – u formatu digitalnih montaža, zvučnih radova i ready-made dopuna muzejskih predmeta, koje su ponegdje ishodišno vezane uz njegove ranije radove (Napukline i lomovi; Mic – Mic I,II,III; ciklus Majstori of Art). No ovoga puta u središtu njegova interesa je ponajprije institucionalni svijet muzeja sa svim svojim zadanostima, od konvencija izlaganja muzejskih predmeta do pitanja njihovog porijekla te simboličke i utilitarne svrhe. Ponegdje njegovi „komentari“ dovode do zanimljivih intermedijalnih premještanja (Joakim i Ana), a neke eksponate podvrgava novom režimu izlaganja, diktirajući novo „radno vrijeme“ koje postavlja ograničenje dostupnosti za razgledavanje (gotički krilni oltar). U prilog upisivanju autorskih obilježja u Stalni postav Badurina se koristi i metodom dokumentiranja, koja je od izuzetne važnosti u funkcioniranju mehanizma muzealizacije (akcija korištenja ležaljke). Istodobnost likovnih manifestacija i fenomena različitih epoha u muzeju potpomaže multifokalnost Badurinine umjetničke vizije, što posebice dolazi do izražaja u radu „10 times Goveđi gulaš“, kojim uspostavlja neočekivanu i vrlo neposrednu relaciju između Corbusiera i Warhola na asocijativnoj razini, otkrivajući imaginarnu obostranost utjecaja.</p>
<p>
	Iz fokusa svog interesa Badurina ni ovaj put ne izostavlja teme koje crpi iz običnosti našeg stvarnog i medijskog okruženja, pa tako svoje mjesto u muzeju nalaze i marketinška strategija brandiranja vrijednosti, na koju muzeji nipošto nisu imuni kao i višestruko uvedena razrada odnosa između umjetničke autentičnosti i fenomena kiča.</p>
<p>
	Na podlozi obrazaca pop-arta kao povijesno-umjetničke manifestacije samozadovoljstva potrošačkog društva, uz potenciranje apsurda i paradoksa Badurina spretno balansira na samoj granici iluzije i iluzornog ističući ova svojstva kao bitne sastavnice života i umjetnosti u jednakoj mjeri.&nbsp; Sravnjujući likovnu baštinu minule prošlosti s funkcionalnim ključem tržišnog aparata industrije kulture i potrošačkog društva, Badurina zapravo suštinski kontekstualizira našu suvremenost, pri čemu ostaje vjeran iskonskom umjetničkom hedonizmu, pronalazeći užitak u humoru.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-12-16T20:18:52+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Dan svih svetih</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/dan-svih-svetih</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/dan-svih-svetih#When:08:07:54Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a ujedno su i neradni dan u Republici Hrvatskoj. Među narodom obično se ovaj blagdan povezuje s obilaskom groblja i uređivanjem grobova, pa tako i spomenom na mrtve. Ipak, u Crkvi se Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan obilježava dan kasnije, 2. studenog.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-11-01T08:07:54+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Dan neovisnosti</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/dan-neovisnosti</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/dan-neovisnosti#When:08:08:52Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Dan neovisnosti blagdan je u Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i neradni je dan. Toga dana 1991. godine Hrvatski sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-10-08T08:08:52+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Dan domovinske zahvalnosti</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/dan-domovinske-zahvalnosti</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/dan-domovinske-zahvalnosti#When:08:09:53Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj datum 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-08-05T08:09:53+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Dan državnosti</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/dan-drzavnosti</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/dan-drzavnosti#When:08:10:54Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Dan državnosti u Republici Hrvatskoj je blagdan koji se obilježava 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio <em>Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske</em> proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Dan državnosti je službeni državni blagdan te se taj dan ne radi.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-06-25T08:10:54+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Dan antifašističke borbe</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/dan-antifasisticke-borbe</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/dan-antifasisticke-borbe#When:08:11:04Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja. Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-06-22T08:11:04+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Tijelovo</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/tijelovo</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/tijelovo#When:08:12:25Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Tijelovo je katolički blagdan. Slavi se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva. U Hrvatskoj je neradni dan (jednostavno računanje datuma: deveti četvrtak nakon Uskrsa).</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-06-07T08:12:25+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Praznik rada</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/praznik-rada</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/praznik-rada#When:08:14:37Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	1. svibnja se kao međunarodni praznik rada obilježava od 1889. godine, a u Hrvatskoj je prvi put obilježen 1890. godine u Maksimiru.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-05-01T08:14:37+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Uskrsni ponedjeljak</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/uskrsni-ponedjeljak</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/uskrsni-ponedjeljak#When:08:15:15Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Uskrsni ponedjeljak je kršćanska svetkovina. Slavi se dan nakon Uskrsa. U Hrvatskoj i mnogim državama svijeta je službeni praznik.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-04-09T08:15:15+00:00</dc:date>
	</item>

	<item>
	  <title>Zagreb Uskrs</title>
	  <link>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/uskrs</link>
	  <guid>http://mojzagreb.info/kalendar/hrvatska/uskrs#When:08:15:20Z</guid>
	  <description><![CDATA[<p>
	Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan uskrsnuća Isusa Krista. Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji variraju od zemlje do zemlje. No većini je zajedničko ukrašavanje pisanica. Česti simboli jesu zečevi i pilići, a također i brojne slastice.</p>
]]></description> 
	  <dc:subject></dc:subject>
	  <dc:date>2012-04-08T08:15:20+00:00</dc:date>
	</item>

	
	</channel>
</rss>