Eurokamatnjaci ostaju na povijesno niskim razinama

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
15:59
Tra
2020
07

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Gospodarstvo › Eurokamatnjaci ostaju na povijesno niskim razinama

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
23
 
11.2015

Eurokamatnjaci ostaju na povijesno niskim razinama

Za razliku od središnje američke banke (Fed) od koje su se ove godine uoči svakog sastanka očekivali potezi podizanja ključnih kamatnih stopa, odluke o stezanju monetarne politike središnje banke Eurozone (ECB) ipak su znatno dalje.
Eurokamatnjaci ostaju na povijesno niskim razinamaEuro-kamate
 

Naime, Fed je provodio ekspanzivnu monetarnu politiku s ekstremnim monetarnim stimulansima (tzv. QE, kvantitativno popuštanje - kupnja financijske imovine od komercijalnih banaka i institucija kako bi im se podigla cijena i spustio prinos te ujedno podigla monetarna baza) u razdoblju od pet godina, od 2009. do 2014. godine, tijekom kojih je povećana bilanca Feda za 3,5 bilijuna dolara, što je otprilike na razini vrijednosti jednog cijelog njemačkog gospodarstva. Potpomognut takvom politikom, SAD je pad gospodarske aktivnosti „odradio“ tijekom šest kvartala (posljednja dva kvartala u 2008. i četiri kvartala u 2009. godini), nakon čega su se godišnje stope rasta stabilizirale između 1 i 2 % (u Q3 2,0 %), a stopa nezaposlenosti vratila se na razine prije 2008. godine (u ovogodišnjem listopadu iznosi 5,0 % što je točno upola manje nego u listopadu 2009. godine).

S druge strane, ECB je počela provoditi sličnu politiku visokih monetarnih stimulansa nekonvencionalnim kanalima (QE) tek ove godine, a još 2011. godine je, precijenivši krhkost gospodarskog oporavka, čak i podigla ključne kamatne stope. Sada je QE u punom zamahu, no gospodarski je oporavak još uvijek krhak i preslab te mu globalni rizici koji se generiraju s tržišta ekonomija u nastajanju, ponajviše Kine, mogu znatnije naštetiti nego SAD-u. Kina je naime, drugo najznačajnije izvozno odredište EU s udjelom od oko 10 % ukupnog robnog izvoza, što znači da će smanjenje potražnje s tog tržišta značajno utjecati na smanjenje izvoza euro područja, a onda i na potencijal rasta BDP-a budući da izvoz trenutno najviše „vuče“ rast europskog BDP-a. Istodobno, stopa se nezaposlenosti sporo spušta zadržavajući se na razini iznad 9 %.

Problem inflacije odnosno deflacije zajednička je karakteristika i europskoga i američkog gospodarstva, a pod značajnim je utjecajem prepolovljenih cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. No, zbog stabilnijeg gospodarskog oporavka u SAD-u temeljna je inflacija solidnije razine (1,9 %, gotovo na razini ciljane stope inflacije od 2 %), dok je ona na području eura (1,1 %) ipak značajnije odmaknuta od ciljane razine inflacije od „ispod, ali blizu 2 %.

ECB će, prema planu, provoditi QE do kraja rujna slijedeće godine u dosadašnjem obujmu (60 milijardi eura mjesečno), no spremna je, ako bude potrebno, reagirati i obimnijim mjerama, o čemu će se odluke donijeti možda već na sljedećem sastanku 3. prosinca, mjesecu kada se očekuje i odluka FOMC-a o podizanju ključnih kamatnih stopa u SAD-u.

Iako Hrvatska nije članica euro zone, posredne efekte događanja na ovom području svakako utječu i na hrvatsko gospodarstvo i to zbog uske gospodarske povezanosti (oko 60 % robne razmjene Hrvatska ostvaruje s članicama euro zone, 55 % kod izvoza, 62% kod uvoza). Ujedno postoji značajna valutna vezanost kune i eura te se tečajevi kune prema drugim valutama (primjerice USD ili CHF) formiraju preko tečaja eura, uslijed čega trenutno kuna značajno deprecira prema američkom dolaru. Stoga oporavak i brzina gospodarskog rasta euro zone uvjetuje i brzinu oporavka ovisnog hrvatskog gospodarstva, ponajviše kroz izvoznu potražnju koja ove godine raste dvoznamenkastim stopama te trenutno predstavlja najvažniju polugu oporavka hrvatskog BDP-a. Isto tako, podizanje kamatnih stopa u SAD-u, utjecat će i na globalne uvjete zaduživanja što Hrvatskoj, zemlji s visokim javnim i inozemnim dugom, može predstavljati značajan problem. (izvor: HGK)

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Euro-kamate
  • Zagreb Kamate-23-11-15
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Gospodarstvo › Eurokamatnjaci ostaju na povijesno niskim razinama