KRIZA EURA: Na što sve Grci bacaju novac?

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
14:59
Pro
2019
14

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Politika › KRIZA EURA: Na što sve Grci bacaju novac?

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
17
 
05.2010

KRIZA EURA: Na što sve Grci bacaju novac?

Usprkos krizi i pored svih mjera štednje, Grčka je u čitavoj Europi poznata po nizu pravila i običaja gdje se doslovce novac baca kroz prozor. Izdvojili smo za vas nekoliko primjera
KRIZA EURA: Na što sve Grci bacaju novac?
 
Mirovine i za neudate ili razvedene kćeri Baš kao i u gotovo svim zemljama Europe, i u Grčkoj je sve više staraca a sve manje mladih koji zarađuju i uplaćuju u mirovinski fond. Usprkos tome, državni službenici načelno mogu u mirovinu već i prije nego što navrše 50 godina života. Sve to dovodi do toga da deficit mirovinskog osiguranja Grčke raste brže nego bilo gdje u Europi. Nove reforme bi doduše trebale otežati odlazak u prijevremenu mirovinu, ali Grčka ima i niz specifičnih pravila kakve se zaposleni u drugim europskim zemljama nikada nisu niti sjetili tražiti. Na primjer: neudate ili razvedene kćerke državnih službenika, nakon smrti oba roditelja, i dalje primaju njihovu mirovinu! Tu povlasticu uživa oko 40 tisuća Grkinja i samo to košta državu oko 550 milijuna eura godišnje. Nagrada za služenje računalom   Zaposleni u Grčkoj su navikli da je njihova plaća tek osnova na koju onda dolaze razne nagrade. Tako državni službenici lako mogu dodatno zaraditi čak 1300 eura mjesečno. Katalog mjera prema kojima državni službenici mogu zatražiti dodatnu premiju je podeblji. Tako će službenik dobiti nagradu ako se na radnom mjestu služi računalom, a država će posegnuti u džep i ako službenik zna neki strani jezik. Dok možda zvuči koliko-toliko logična premija za rad na otvorenom - koju onda dobivaju i svi šumari jer ipak nema toliko stabala po uredima - zaposlenik će dobiti novčanu nagradu i ako - se na vrijeme pojavljuje na poslu! Poseban trn u oku drugim Europljanima je navika Grka da dijele ne samo 13., nego čak i 14. plaću! Pola mjesečne plaće dobivaju za Uskrs, drugu polovicu za godišnji odmor. 14. plaća se dijeli za Božić, a u tim danima vlada i još jedan običaj: u gostionicama, kod frizera ili taksisti u račun stavljaju i neki iznos koji nema veze sa uslugom. To je posve legalno i smatra se svojevrsnim poklonom za Božić za usluge koje obavljaju čitave godine. U mjerama štednje je vlada već smanjila većinu nagrada za 12%, a dodatne plaće za čitavih 30%. Atena se time nada uštedjeti 1,7 milijarde eura. U Grčkoj je običaj da kada o nekom problemu postoje različita mišljenja i interesi, da se onda osnuje posebno vijeće koje bi riješilo taj problem. S obzirom da nesloge ima napretek, i vijeća ima beskonačno mnogo. U čitavom nizu vijeća osobito se ističe vijeće koje upravlja jezerom Kopias. Problem je u tome što je jezero Kopias samo od sebe presahnulo još u 30-etim godinama prošlog stoljeća! To naravno ne smeta članove vijeća da za svoj trud i rad i dalje primaju plaću i da - ako neki od članova ode na onaj svijet - izaberu novog na njegovo mjesto. Jedan grčki list je izračunao da je po svim mogućim vijećima zaposleno više od 10 tisuća "stručnjaka" i da to Vladu u Ateni košta preko 100 milijuna eura godišnje. Vlada je pak obećala kako će najmanje 200 komisija ili ukinuti ili više njih spojiti u jednu.   Od oko 11 milijuna stanovnika Grčke, država je poslodavac za preko pola milijuna zaposlenih. I to usprkos tome što neka državna poduzeća stvaraju čak apsurdne gubitke. Tu se osobito ističe nacionalna zračna kompanija Olympic Airways. S oko 4.600 zaposlenih ona ne stvara gubitke godinama nego desetljećima! Sindikat ipak uporno sprečava privatizaciju ove zračne kompanije, iako su ime i današnji oblik te tvrtke stvoreni u vrijeme dok je Olympic bio u privatnim rukama: legendarnog grčkog tajkuna Aristotela Onasisa. Nakon pogibije njegovog sina upravo u zračnoj nesreći, Onasis je početkom 70-etih prodao svoj udio - opet grčkoj državi. Sve od onda ta kompanija praktično nije završila niti jednu poslovnu godinu s barem nulom na računu. Zaposlenima u toj tvrtki ne ide loše: i oni i njihove obitelji imaju pravo letjeti avionima kompanija gdje god požele! Ali to nije jedina državna tvrtka koja je kroničan gubitaš. Država je vlasnik 74 poduzeća, prije svega u opskrbi i transportu, i u gotovo svima ima mnogo više zaposlenih nego što je potrebno. Samo grčka državna željeznica broji 9.000 zaposlenih, a 2008. je morala prijaviti 800 milijuna eura gubitka. Od svih zemalja NATO saveza, osim Sjedinjenih Američkih Država, jedva da se koja drži odredbe da najmanje 2% BDP-a troši za obranu. Iznimka je - Grčka. Ona troši više nego i kud i kamo veće vojne sile! Ne samo zato jer je Grčkom godinama vladala vojna diktatura, nego i zbog vječitog rivalstva s Turskom (sjetimo se samo Cipra), Atena ne žali ni truda niti troška za svoje oružane snage. Proteklih godina je za obranu odlazilo čak 6% BDP-a, što konkretno iznosi 14 milijardi eura - godišnje! To ipak ne znači da bi i Amerikanci Grcima mogli pozavidjeti na onome što imaju u svojim arsenalima. Zapravo niti nemaju mnogo - golemi dio budžeta, gotovo 80%, odlazi na trošak osoblja i uprave. Vlada u Ateni je zato odlučila više nego prepoloviti izdatke za obranu. U proračunu za ovu godinu je još "samo" 6,7 milijardi eura, a zajamčila je ni da ove godine neće potrošiti više od 1,8 milijarde za novo oružje.   Istini za volju mora se reći i to: nema sumnje da vlada u Ateni baca novac kroz prozor, ali su samo malobrojni ispod tog prozora kako bi mogli napuniti svoje džepove. Jer i usprkos 13. i 14. plaće državnim službenicima, oni zarađuju mnogo manje nego njihovi kolege u drugim zemljama Europske unije. Dok su u privatnom sektoru - osobito u sektoru financijskog poslovanja i telekomunikacija - razlike u plaći sve manje u odnosu prema njihovim kolegama u Europi, mnogi državni službenici zapravo primaju sirotinju. Tako su učitelji, vatrogasci ili smetlari 2008. u prosjeku dobili samo 41% onoga što za isti posao dobivaju njihovi kolege u Njemačkoj. Vlada u Ateni je prošlog svibnja propisala minimalnu plaću od 740 eura - što je jedva dostatno za život. Plaće izvan Atene su ionako manje, a troškovi života su sve sličniji onima u  Europi. Zapravo, među "starim" članicama Europe postoji samo još jedna zemlja u kojoj državni službenici dobivaju manje plaće: Portugal. Autor: A. Šubić (Reuters)
Administrator: zoo_visitor_guest/images/uploads/vijesti/Grcak-1.jpg---www.dw-world.de
  • Zagreb
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Politika › KRIZA EURA: Na što sve Grci bacaju novac?