KRIZA EURA: Kina postala najveći trgovinski partner EU-a

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Twiter

piše: Dr. Guste SANTINI

Kinesko ministarstvo trgovine objavilo je kako je u srpnju ove godine trgovina između Kine i Europske unije (EU) iznosila 35,6 milijardi eura, čime je Kina pretekla SAD i postala najveći trgovački partner EU-a. Ukupna trgovina između Kine i EU-a premašila je u srpnju trgovinu između EU i SAD-a za 800 milijuna eura. EU je objavila trgovinski deficit sa Kinom u iznosu od 12,2 milijarde eura. U međuvremenu Kina je ostala drugo najveće izvozno tržište EU-a - u srpnju je izvoz EU-a u Kinu iznosio 11,7 milijardi eura, što je porast od 12,3% na godišnjoj razini i mnogo veća stopa rasta od ukupnog porasta izvoza EU od 4,1%; zemlje EU-a iz Kine su uvezle dobara u vrijednosti od 23,9 milijardi eura, što je pad od 6,2% u odnosu na prošlu godinu. Usprkos tome Kina je i dalje najveći izvoznik u EU zemlje, čineći 17,4 % ukupnog uvoza.

Vrtoglava aprecijacija Švicarskog franka u odnosu na dolar, funtu i euro rezultirala značajnim dobicima. U jednom od prethodnih napisa procijenio sam, sada mislim isuviše skromno, dobitak od 50-tak milijardi švicarskih franaka. Kada je riječ o Kini čak ni spekulacije nisu primjerene. Naprosto nije moguće sagledati mnogostruke dobitke koje će Kina u konačnici temeljem postojeće financijske krize realizirati.

Ipak, posebno valja komentirati činjenicu po kojoj je Kina postala vodeći vanskotrgovinski partner EU. Status najznačajnijeg trgovinskog partnera vrlo je značajan u svakom, pa i političkom, pogledu. Za svaku je vezu potrebno bar dvoje što znači da nije samo Kina „željela“ EU, već je „ljubav“ bila obostrana. Dovoljno je podsjetiti da su predsjednici najrazvijenijih zemalja EU „hodočastili“ u Kinu kako bi svome gospodarstvu otvorili nove mogućnosti.

SAD godinama ostvaruju trostruki deficit – vanjskotrgovinski, na tekućem računu i proračunski – što će u narednom razdoblju predstavljati značajno budžetsko ograničenje. EU tih i takvih problema, bar za sada, nema. Drugim riječima, kinesko gospodarstvo ne očekuje značajnije povećanje potražnje od strane američkog tržišta. EU, i sama proizvođač kineskom gospodarstu potrebnih suvremenih tehnologija, ima znatnu financijsku podršku od strane kineskih financijskih suficita, time implicitno nastavlja „različito gledanje na temeljne odnose na globalnoj razini“, što se posebno odnosi na eurozonu. Tako će Kina svoje nove izvozne potencijale tražiti u EU sutra, a što će dodatno „stimulirati“ kupnjom obveznica eurozone.

Ovom valja pridodati činjenicu da Kina ima znatne mogućnosti u „manipuliranju“ vanjskotrgovinskim suficitom prema EU. Kao što je uvodno pokazano Kina je povećala uvoz iz EU, što ima značajne antirecesijske učinke, i istovremeno smanjila izvoz iz istih razloga. Kina je odista velik amortizer sa svoje svoje partnere što će oni u narednim razdobljima cijeniti. Ovom svakako valja dodati značajnu konvergenciju Kine i Rusije koja je i sama upućena na EU, poglavito Njemačku.

Sve u svemu stvara se embrij novog saveza bez učešća SAD-a. Protumjera od strane amerike za sada nije izvijesna. U svakom slučaju ona neće, niti može, mirno gledati na tektonske poremećaje koje donosi postojeća kriza. Stoga, razvoj ovih i ovakvih odnosa valja s pažnjom pratiti.

http://www.rifin.com