NA DANAŠNJI DAN: Ubijen Otokar Keršovani

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
21:57
Tra
2020
03

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Ubijen Otokar Keršovani

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
09
 
06.2016

NA DANAŠNJI DAN: Ubijen Otokar Keršovani

Bio je novinar, kritičar i komunistički aktivist. Ubili su ga ustaše.
NA DANAŠNJI DAN: Ubijen Otokar KeršovaniOtokar-kersovani-ndd
 

Otokar Keršovani rođen je u Trstu koji je tada bio dijelom Austro-Ugarske monarhije. Pisao je u karlovačkom školskom listu Timor o istarskim temama, a u prvoj polovici 1920-ih u klupskom glasilu Mlada Jugoslavija gdje je supokretač i suurednik. Godine 1924. postao je novinar, i radi za Zagrebački tisak, a doprinosio je i za Novosti. Također je pisao u listu Čovečnost, glasilu SKA Rad, Politici te Samoupravnom glasnik. Istodobno, za sebe smatra da je komunist i pridružuje se Komunističkoj partiji Jugoslavije. Uhićen je 1928. godine i osuđen na godinu dana zatvora. Nakon što je pušten iz zatvora, odlazi u Srbiju, gdje pokušava organizirati SKOJ. Ponovno je uhićen 1930. godine i osuđen na deset godina zatvora jer je priznao svoje članstvo u Komunističkoj partiji. Kaznu je služio u Srijemskoj Mitrovici, gdje je ostao politički aktivan. U zatvoru je bio marksistički učitelj za ostale komunističke zatvorenike. Također je i neke ostale zatvorenike uključio u novinarstvo i pokrenuo ilegalni zatvorski list Udarnik. Pušten je u veljači 1940. godine, a nakon toga svoje djelovanje nastavlja u raznim ljevičarskim magazinima. U ožujku 1941. godine, pred Travanjski rat, ponovno je uhićen i zatvoren u zatvoru Kerestinec. Ustaše su ga, nakon dolaska na vlast, likvidirale zajedno s Božidarom Adžijom, Ognjenom Pricom i Zvonimirom Richtmannom u Dotršćini. Strijeljan je kao 'duhovni začetnik' ubojstva redarstvenoga agenta. Nakon rata, jedna novinarska tvrtka u Opatiji i nagrada za životno dostignuće Hrvatskog novinarskog društva nose njegovo ime.


Umro Neron, rimski car

Zloglasni rimski car Neron umro je 9. lipnja 68. godine. Neron je rimskim carem postao 54. godine, naZavršio Bečki kongresslijedivši na tom mjestu Klaudija, kojeg je otrovala Neronova majka Agripina. Neron je vladao raskošno i okrutno. Dao je otrovati polubrata Britanika, ubiti majku Agripinu, nekoliko rođaka, te ženu Oktaviju, kako bi se mogao ponovo oženiti. Neron je poznat i po velikom požaru u Rimu te progonima kršćana, koje je za taj isti požar optužio. Nakon požara protiv Nerona je podignut ustanak kojeg je predvodio Servije Sulpicije Galba, koji se i proglasio novim carem. U strahu za vlastiti život Neron je sa svojim vjernim pratiteljima pobjegao iz Rima. Uvjeren da će ga uhvatiti i ubiti, odlučio si je sam oduzeti život. Kako za to ipak nije imao hrabrosti, prisilio je svog osobnog tajnika Epafrodita da to učini umjesto njega. Neronove posljednje riječi navodno su bile "Kakav umjetnik propada".


Završio Bečki kongres

1815. godine završio je Bečki kongres na kojem su nakon Napoleonovog poraza prekrojene stare europske granice. Skup predstavnika glavnih europskih političkih sila održao se pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha, a trajao je više od osam mjeseci. Konačni dokument kongresa potpisan je devet dana prije zadnjeg Napoleonova poraza u bitci kod Waterlooa. Glavni rezultati Bečkog kongresa, osim potvrde francuskog gubitka teritorija osvojenog između 1795. i 1810., bili su širenje Rusije i Prusije, konsolidacija Njemačke, čiji je teritorij s prijašnjih 300-tinjak država i državica sveden na 39, koje su pak uključene u Njemačku Konfederaciju pod vodstvom Prusije i Austrije. Kraljevstvo Piemonte-Sardinija povratilo je kopneni teritorij, a zavladalo je i Genovom, što je kasnije poslužilo kao jezgra stvaranja jedinstvene Italije. Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Irske dobilo je dijelove Kariba na račun Nizozemske i Španjolske, te zadržalo bivše nizozemske kolonije na Cejlonu i u južnoj Africi. Zadržalo je i Maltu i Helgoland u Sjevernom moru. Kongresu su već u 19. st. upućivane kritike, a to su nastavili i kasniji povjesničari zbog ignoriranja nacionalnih pokreta koji su se već počeli pojavljivati. Taj kongres bio je sastavni dio onog što je kasnije nazvano konzervativnim poretkom u kojem su se mir i stabilnost postizali na račun sloboda i prava povezanih s Francuskom revolucijom i Američkim ratom za nezavisnost. Drugi su ipak priznali da je Bečkim kongresom kroz sljedećih gotovo sto godina spriječeno izbijanje većeg rata na europskim prostorima.


Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Otokar-kersovani-ndd
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Ubijen Otokar Keršovani