NA DANAŠNJI DAN: Hitler, Ilinden, Caruso…

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
21:07
Lip
2020
06

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Hitler, Ilinden, Caruso…

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
02
 
08.2016

NA DANAŠNJI DAN: Hitler, Ilinden, Caruso…

Hitler je zadobio apsolutnu vlast. 2. kolovoza 1934.
NA DANAŠNJI DAN: Hitler, Ilinden, Caruso…Adolf hitler
 

1933. godine njemački predsjednik Paul von Hindenburg, u strahu od komunističke opasnosti, imenovao je Adolfa Hitlera njemačkim kancelarom. U samo nekoliko mjeseci nakon imenovanja Hitler je zadobio apsolutnu vlast. 2. kolovoza 1934. predsjednik Hindenburg umire i Hitler odmah spaja urede kancelara i predsjednika i imenuje sebe vođom (Führerom) Njemačke. Ovim imenovanjem svi pripadnici vojske od tada su davali svoju službenu zakletvu Hitleru, a ne Njemačkoj i njemačkom narodu. Spajanje ureda predsjednika i kancelara bilo je izglasano u parlamentu samo nekoliko sati nakon Hindenburgove smrti. Plebiscitom na 19. kolovoza 1934. 89.9% birača potvrđuje da se slaže sa spajanjem dvaju ureda i novim ovlastima Hitlera.


Ilindenski ustanak

Na pravoslavni vjerski praznik Sv. Ilije, 2. kolovoza 1903. godine, počeo je Ilindenski ustanak za oslobođenje Makedonije i Odrinske Tračke od osmanske vlasti. Vodila ga je Tajna makedonsko-odrinska revolucionarna organizacija (kasniji VMRO). Ustanak je ugušen 12. kolovoza, a posljedice su bile tragične: spaljeno je 12 111 kuća, 70 000 ljudi je ostalo bez doma, a iz Makedonije i Tračke je izbjeglo 30 000 ljudi u Bugarsku. Ubijeno je 8 816 ljudi, žena i djece. Neuspjeh Ilindenskog ustanka izmjenio je političku situaciju u Makedoniji i Trakiji. Zbog ustanka su u Makedoniju i Trakiju dovedene učinkovitije turske jedinice. Susjedne, netom oslobođene zemlje, Srbija i Grčka, pojačale su svoju propagandnu i vojnu aktivnost na tlu Makedonije ubacivanjem paravojnih formacija sa svojeg ozemlja. Na taj način željeli su sebi priključiti teritorij Makedonije. Dio makedonskih revolucionara, koji su preživjeli turske pogrome, koncentrirali su se više na politički rad negoli na vojni aspekt oslobođenja od turske vladavine. VMRO je oslabio i nije se uspio pretvoriti u samostalnu vojnu makedonsko-odrinsku organizaciju koja bi se zalagala za nezavisnost Makedonije i Odrinske Trakije.


Enrico Caruso, talijanski operni pjevač

2. kolovoza 1921. u 48. godini u Napulju je umro slavni talijanski operni pjevač Enrico Caruso.
Caruso je pjevao na svim većim europskim i američkim opernim pozornicama. Stekao je reputaciju najvećeg tenora svoga vremena. Ostvario je repertoar od 67 uloga lirskog i dramatskog žanra i bio uzoran interpretet verističkih opera, a pjevao je i talijanske canzone. Majstor je klasičnog talijanskog vokalnog stila i tehnike, a fascinirao je svojim sonarnim izražajnim glasom, jedinstvenim po baršunastoj mekoći timbra. Carusova snimka "Vesti la giubba" iz Leoncavallove opere Pagliacci prva je snimka koja se prodala u milijun primjeraka. Enrico Caruso jedan je od prvih primjera globalne medijske zvijezde. Nakon njegove smrti talijanski kralj Viktor Emanuel III. otvorio je kraljevsku baziliku crkve San Francesco di Paola za Carusov pogreb, kojem je prisustvovalo tisuće ljudi. Njegovo balzamirano tijelo bilo je sačuvano u staklenom sarkofagu na groblju Del Pianto u Napulju. 1929. godine Enricova supruga Dorothy trajno je sahranila njegove ostatke u kamenu grobnicu.


Bolonjski masakr

2. kolovoza 1980. godine na glavnom bolonjskom željezničkom kolodvoru eksplodirala je bomba i ubila 85 ljudi. Jedan je to od najsmrtonosnijih terorističkih napada u talijanskoj povijesti koji je postao poznat kao 'Bolonjski masakr'. Tri dana nakon napada masovni štrajk u znak zgražanja nad događajem doveo je do zastoja prometa od dva sata u Italiji. Nekoliko ljudi uhićeno je u tjednima nakon eksplozije, no nitko nije osuđen za zločin. Vjeruje se kako su napad izveli desni ekstremisti, vrlo vjerojatno kako bi okrenuli javnost protiv talijanskih komunista.


Irak zauzeo Kuvajt

Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji koja na istoku izlazi na Perzijski zaljev. Na sjeveru graniči s Irakom, a na jugu sa Saudijskom Arabijom. Većinu zemlje čini ravna pustinja. Najpoznatiji događaj nedavne povijesti Kuvajta je sukob sa susjednim Irakom. Irak i Kuvajt bili su saveznici tijekom iračko-iranskog rata u osamdesetima, ali 2. kolovoza 1990. Irak je pod vodstvom Saddama Huseina napao i okupirao Kuvajt. U veljači 1991. međunarodna koalicija na čelu s SAD-om oslobodila je zemlju koja je od tada jedan od glavnih saveznika Sjedinjenih Država u regiji. Tijekom američke invazije Iraka 2003. Kuvajt je bio jedina arapska država koja je javno podržala intervenciju.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Adolf hitler
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Hitler, Ilinden, Caruso…