NA DANAŠNJI DAN: Bečki kongres, Luj XIV, Štampar…

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
08:59
Tra
2020
01

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Bečki kongres, Luj XIV, Štampar…

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
01
 
09.2016

NA DANAŠNJI DAN: Bečki kongres, Luj XIV, Štampar…

Kongres se bavio oblikovanjem Europe nakon Napoleonskih ratova
NA DANAŠNJI DAN: Bečki kongres, Luj XIV, Štampar…Congressvienna
 

Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha. Nakana kongresa bilo je uređenje novih granica na političkoj karti Europe nakon vojnog poraza Napoleonove Francuske i Napoleonova izgona na otok Elbu.

Glavni rezultati Bečkog kongresa, osim potvrde Francuskog gubitka teritorija osvojenog od 1795. do 1810., što je već bilo uređeno Pariškim sporazumom, bili su: širenje Rusije i Prusije, konsolidacija Njemačke, čiji je teritorij s prijašnjih 300-tinjak država i državica sveden na 39, koje su pak uključene u Njemačku Konfederaciju pod vodstvom Prusije i Austrije.


Luj XIV., francuski kralj

Luj XIV. bio je francuski kralj od 1643-1715. godine. Sin Luja XIII. i Ane Austrijske. Luj XIV. bio je kraljem Francuske i Navarre pune 72 godine, od 14. svibnja 1643. do svoje smrti 1715. godine. Krunu je naslijedio kao 5-godišnjak, no vlast je zapravo preuzeo tek nakon smrti svojeg glavnog ministra kardinala Mazarina 1661. godine. Kada razmišljamo o Luju XIV. prvo što nam pada na pamet je sjaj njegovog Versaillesa, sjaj cijelog jednog luksuznog stila. Nikad nam ne pada na pamet desetljećima duga mržnja stanovništva koju je on stvorio. Njega i njegov sjaj Voltaire je uspoređivao s Augustom zaboravljajući realne činjenice stvorenog ratnog siromaštva. Osim luksuznog stila Versaillesa ostavština Luja XIV. je bila i pravna promjena koja na kraju uništava francusku monarhiju. August je na samrtnoj postelji svog jedinog unuka osudio na smrt kako bi spriječio probleme oko naslijeđivanja. Luj XIV. je stao na pola puta. Svrgnuo je zakonitog regenta upitnom metodom, ali ga je ostavio na životu. Tim načinom je stvorio nered oko naslijeđivanja koji će platiti Luj XVI. U XIV. stoljeću stanovnici Francuske su sami sebe dijelili prema pokrajinama. U XVI. stoljeću tu podjelu je zamjenila ona na katolike i hugenote. U doba smrti Luja XIV. nakon njegove dugogodišnje apsolutističke vladavine koja različito ocjenjuje ostaje činjenica da po prvi put postoji francuska nacija bez svojih internih podjela. Na svojoj samrtnoj postelji Luj XIV. izgovara 'možda sam previše volio rat'. Omražen u narodu on umire od gangrene 1. rujna, 1715. godine. Tijekom sprovoda u bazilici Saint Denis narod je priredio proslavu.


Dinko Šimunović, hrvatski književnik

Književnik Dinko Šimunović rođen je 1. rujna 1873. godine u Kninu. Pisao je pripovjetke, romane, crtice i feljtone. Pozornost kritike privukao je nedovršenom pripoviješću "Mrkodol" u zadarskom Lovoru, a ubrzo se uvrstio u vodeće noveliste hrvatske moderne. Njegova proza iz Dalmatinske zagore impresivna je i slikovita s jakim portretima. Pojedine Šimunovićeve novele vrhunska su ostvarenja u hrvatskoj književnosti.
Među njegovim poznatijim djelima treba izdvojiti: “Mrkodol”, “Đerdan”, “Mladost”, “Alkar”, “Tuđinac”, “Porodica Vinčić”, “Duga”, “Sa Krke i Cetine”, “Muljika”, “Marica ili Mary Jane”.
Preminuo je u Zagrebu 1933. godine.


Andrija Štampar, hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine

Andrija Štampar, rođen u Pleternici 1. rujna 1888., bio je hrvatski liječnik, specijalist higijene i socijalne medicine i dekan medicinskog fakulteta u Zagrebu. Od 1919. bio načelnik higijenske službe Ministarstva narodnog zdravlja u Beogradu; postavio je temelje javnozdravstvenoj službi u Jugoslaviji i osnovao niz socijalno-medicinskih ustanova. Izgrađujući naprednu medicinu došao je u sukob s komercijaliziranom medicinom, a zbog svoje socijalnodemokratske ideologije postao je nepoćudan vladajućim krugovima. Nakon prisilnog umirovljenja 1931. bio je stručnjak Zdravstvene organizacije Lige naroda u Kini. Zaslužan je za reformu nastave na zagrebačkom Medicinskom fakultetu, osnivanje Više škole za medicinske sestre i Medicinskog fakulteta u Rijeci. Izradio je ustav Svjetske zdravstvene organizacije te je 1948. predsjedao Prvoj svjetskog zdravstvenoj skupštini u Ženevi. Bio je prvi potpredsjednik Ekonomskog i socijalnog vijeća OUN-a.


Ferdo Kovačević, hrvatski slikar

Ferdo Kovačević bio je hrvatski slikar. U Zagrebu je sudjelovao u dekoriranju zgrade Odjela za bogoštovanje i nastavu te Sveučilišne i nacionalne biblioteke. Suosnivač je Društva hrvatskih umjetnika. S Bukovčevim krugom je izlagao u Zagrebu 1894. i 1898. godina na Hrvatskom salonu , te u Parizu, Pragu, Beogradu i Sofiji. Sudjelovao je na izložbama Lade i Hrvatskoga društva umjetnosti. Umro je u Zagrebu 1. rujna 1927.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Congressvienna
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Bečki kongres, Luj XIV, Štampar…