NA DANAŠNJI DAN: Fran Krsto Frankopan, Gogolj, Vivaldi

4. ožujka 1643. rođen je Fran Krsto Frankopan, hrvatski plemić, ratnik i pjesnik. Bio je polubrat Katarine Zrinski i šurjak Petra Zrinskog, s kime je bio jedan od organizatora urote hrvatskih i ugarskih velikaša poznate pod nazivom Zrinsko-frankopanska urota.

Zrinsko-frankopanska urota je pokušaj hrvatskog plemstva 17. stoljeća da se odupre nastojanjima bečkog dvora da Hrvatskoj nametne centralizam i apsolutizam kakvim se već upravljalo u Austrijskim nasljednim zemljama, uključujući i Češku. Neuspjeh urote označio je kraj starih velikaških obitelji Zrinskih i Frankopana.

Posjedi Zrinskih i Frankopana, gotovo polovina hrvatskih područja koja su još bile u sastavu "ostataka ostataka nekoć moćnog hrvatskog kraljevstva" zajedno sa svim njihovim prihodima, došli su pod izravnu tuđinsku upravu, odnosno upravu bečkoga dvora. Ozaljski kulturni krug Zrinskih i Frankopana nestao je prije nego što je uspio potaknuti i proširiti hrvatsku pisanu riječ među stanovništvom. Banska stolica ostala je upražnjena sve do 1680. godine, kada je na nju postavljen Nikola Erdeljić (Erdődy), hrvatski velikaš mađarskog podrijetla, eksponent dvora i dugogodišnji neprijatelj Zrinskih. Otpora dvorskom apsolutizmu te centralizaciji i germanizaciji uprave u Hrvatskoj više nije bilo.

Rođen Antonio Vivaldi, talijanski skladatelj

4. ožujka 1678. u Veneciji je rođen talijanski barokni skladatelj, katolički svećenik i virtuoz na violini Antonio Vivaldi. Njegov otac, Giovanni Battista Vivaldi, bio je vrsni violinist, a služio je u Duždevoj kapeli crkve svetog Marka u Veneciji. Svoga je sina poučavao violinu od najranije mladosti te ga je ubrzo uveo u Duždevu kapelu, najprije kao pomoćnika, a zatim i kao unaprijed imenovanog nasljednika. Mladi je Antonio također polazio satove kod jednog od najuglednijih majstora orgulja tog vremena, Giovannija Legrenzija, i zahvaljujući tome poznanstvu susreo se s nizom uglednih orguljaša, a zbog svoje naobrazbe i s najvećim venecijanskim glazbenim umjetnicima. Vivaldija se danas smatra jednim od najvećih baroknih skladatelja, čiji se utjecaj, još za života, proširio čitavom Europe. Najpoznatiji je po svojim koncertima, uglavnom za violinu, ali i zborskim djelima te preko četrdeset opera. Njegov najpoznatiji rad je ciklus od četiri koncerta za violinu i orkestar "Četiri godišnja doba".

Umro Nikolaj Vasiljevič Gogolj, ruski književnik

4. ožujka 1852. u Moskvi je umro Nikolaj Vasiljevič Gogolj, ruski i ukrajinski književnik. Gogolj je razvio sebi svojstven način pripovijednja, "smijeh kroz suze", kojim je ismijavao ispraznost života. Stvorio je likove koji su u ruskom društvu postali obrasci za lijenost, glupost, sebičnost, lakoumnost i korupciju. Približavanje slavenofilima, nevjerica u vlastitu darovitost, osjećanje krivice i religiozno-mistično raspoloženje obilježavaju njegov život. Već su ga suvremenici smatrali vodećom figurom ruskog književnog realizma, a kasniji su kritičari u Gogoljevu radu pronašli romantičnu osjećajnost, s primjesama nadrealizma i groteske. Najpoznatiji Gogoljevi radovi su Mrtve duše, Večeri na zaselku kraj Dikanjke, Taras Buljba i Kabanica.

Premijera baleta "Labuđe jezero"

Labuđe jezero, balet u četiri čina za kojeg je glazbu napisao Petar Iljič Čajkovsi, premijerno je izvedeno 4. ožujka 1877. u Boljšoj teatru u Moskvi.