NA DANAŠNJI DAN: Kršinić, Fabković, Flaker…

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
16:59
Tra
2020
04

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Kršinić, Fabković, Flaker…

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
24
 
07.2016

NA DANAŠNJI DAN: Kršinić, Fabković, Flaker…

Najveći hrvatski kipar 20. stoljeća, Frano Kršinić, rođen je 24. srpnja 1897. godine u Lumbardi na Korčuli
NA DANAŠNJI DAN: Kršinić, Fabković, Flaker…Frano krsinic
 

U javnoj muškoj građanskoj školi u Korčuli učio je modeliranje i klesanje. Na daljnje školovanje otišao je u Zagreb, u Obrtnu školu. Osjećajući da bi mogao još napredovati, a prema preporuci učitelja Quida Kociana, na jesen 1916. upisuje Umjetničku akademiju u Pragu, gdje je diplomirao 1920. godine. Praške radove donosi u Zagreb, te u svibnju 1921. priređuje prvu samostalnu izložbu u salonu Ullrich izlažući 34 kipa raznolike tematike, većinom u gipsu, te 11 terracotta i 1 mramor. Modelira ženske aktove varirajući Štursine teme pročišćavanjem kompozicije i kompaktnijim modeliranjem (Toaleta, Kod kupanja), te motive vezane uz zavičaj, more i mladost (Pastir, Ribar, Žetelica, Ofelija). Od učitelja je stekao sklonost mekim oblicima djevojačkih aktova, te uz poneku socijalnu temu vrlo malo prihvaća ekspresionizam i sveprisutni meštrovićevski utjecaj. Bogatom plastičnošću, mekoćom oblika i dopadljivim temama brzo postaje prepoznatljiv i omiljen kipar, sa dobrom prodajom i javnim narudžbama. Kršinić je 1929. godine sujelovao u osnivanju grupe Zemlja, no brzo je iz nje istupio zbog nesuglasica oko zadobivanja Meštrovićeve podrške. Njegova pojava u hrvatskom kiparstvu označava prekid s naturalističkom faktografijom i ilustrativnošću uljepšanog realizma, narativnog akademizma i ornamentalnih oblika secesije. Kršinić je majstor lirskog oblika, a najviše domete postigao je u ženskim aktovima i figuralnim kompozicijama i bronci, kamenu i mramoru. Za života je održao 10 samostalnih izložbi te je sudjelovao na 153 kolektivne. Dobitnik je brojnih nagrada, a o njemu su kratke dokumentarne filmove snimili Bogdan Žižić "Jutro čistog tijela" 1969. godine, Danijel Marušić 1977. godine, Jakov Sedlar 1978. i Milka Ganza 1980. godine. Kršinić je umro u Zagrebu, 1982. godine.


Marija Fabković, prosvjetna radnica i borac za prava žena u Hrvatskoj

Marija Fabković bila je hrvatska prosvjetna radnica, pedagoginja i spisateljica, rođenjem Čehinja iz Praga. Bila je prva kvalificirana učiteljica tjelovježbe za građanske i učiteljske škole te borac za prava žena u Hrvatskoj. U Pragu je završila pučku i učiteljsku školu, zatim i večernju školu za više obrazovanje žena. U Pragu je upoznala i naprednog pedagoškog i javnog djelatnika Skendera Fabkovića, jednog od osnivača Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, udala se za njega i preselila se u Hrvatsku. Budući da je prihvatila ideje naprednih pedagoga 18. i 19. stoljeća, borila se riječju i perom za slobodnu školu, za nastavu kojom se odgaja i duh i tijelo. Kako bi što bolje podučavala, 1873. polaže u Pragu ispite iz prirodopisa, matematike, francuskog jezika i gimnastike. U Hrvatskoj je bila među prvim promicateljima vrijednosti tjelesnog odgoja u zdrastvenom, moralnom i intelektualnom razvitku mladeži. Kada je 1871. godine na poticaj Ivana Filipovića osnovan Hrvatski pedagoško-književni zbor, Marija Fabković bila je jedina žena - suosnivač i član. Bila je pokretačica i urednica Ženske biblioteke (1872). Pisala je i prevodila sa češkoga, njemačkoga i francuskog jezika za pedagoške i književne časopise i listove, napisala stotinjak članaka, rasprava i drugih priloga. Umrla je 24. srpnja 1915. godine u Zagrebu.


Aleksandar Flaker, hrvatski književni teoretičar i esejist poljskog porijekla

24. srpnja 1924. godine u poljskom gradu Białystoku rođen je Aleksandar Flaker, hrvatski književni teoretičar i esejist poljskog porijekla, prevoditelj, autor značajnih stručnih i naučnih radova iz područja ruske i hrvatske književnosti, komparativne književnosti i teorije književnosti. Najvažnija problemsko-tematska polja kojima se Flaker bavio su: ruska i hrvatska književnost, komparatistika, avangardna književnost i kultura, intermedijalne i interkulturalne studije. Bio je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, dopisni član Poljske akademije umjetnosti (Krakow), počasni član Mađarske akademije znanosti i umjetnosti, Društva hrvatskih književnika i PEN kluba. Dobitnik je značajnih nagrada i priznanja za svoj književno-znanstveni rad (Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor 1984., Kiklop za životno djelo 2009. i dr.). Umro je u Zagrebu, 25. listopada 2010. godine.


Željeznička nesreća u Rudinama

24. srpnja 2009. godine prevrnuo se nagibni vlak na relaciji Zagreb-Split u mjestu Rudine blizu Kaštela. U nesreći je poginulo šestero ljudi, a 55 je ozlijeđeno. U vlaku je bio 91 putnik. Vlak se prevrnuo i klizio na boku, a preminuli putnici stradali su od ozljeda glave. Najveća je to željeznička nesreća u samostalnoj Hrvatskoj.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Frano krsinic
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Kršinić, Fabković, Flaker…