NA DANAŠNJI DAN: Padovec, Cesarac, Merkel…

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
07:59
Tra
2020
01

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Padovec, Cesarac, Merkel…

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
17
 
07.2016

NA DANAŠNJI DAN: Padovec, Cesarac, Merkel…

hrvatski skladatelj i gitarist
NA DANAŠNJI DAN: Padovec, Cesarac, Merkel…Ivan padovec
 

Hrvatski gitarist i skladatelj Ivan Padovec rodio se 17. srpnja 1800. godine u Varaždinu. U Zagrebu je pohađao učiteljsku školu, a glazbu je učio kod J.K. Wisner-Morgensterna. U gitari je samouk. Od 1827. godine je koncertrirao, potom je živio u Beču i nastupao u Europi. Godine 1848. vratio se potpuno slijep u Varaždin, gdje je podučavao, ponekad nastupao i skladao. Prema njegovu nacrtu izrađena je u Beču gitara s 10 žica, koja se čuva u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, i za koju je Padovec napisao priručnik. Skladao je djela za gitaru i popijevke u kojima ima prizvuka hrvatskih pučkih napjeva. Nije poznato gdje su završila sva njegova djela, jer je dio poslao u Beč, a nije poznato komu; srećom je dio njegovih djela kupio njegov učenik Lavoslav Vojska, lokalni dužnosnik, vrsni gitarist i pjevač. Padovec je skladao preko 200 djela koje je napisao uglavnom za jednu ili dvije gitare, nešto za vokal uz gitarsku pratnju te za komorne orkestre. Komadi za vokal i glazbalo rađeni su prema hrvatskim, austrijskim i njemačkim stihovima. Radovi su mu od jednostavnih do složenih sonatina, plesova i inih složenih djela. Djela su mu objavili hrvatski nakladnici Lavoslav Hartman i drugi. Umro je bez potomstva. Pogreb je bio skroman, a poslije su mu štovatelji podignuli spomenik.


Adam Smith, škotski ekonomist i etičar

U Edinburghu, u Škotskoj, 17. srpnja 1790. godine umro je škotski ekonomist i etičar te jedan od pionira političke ekonomije, Adam Smith. U svom djelu 'Bogatstvo naroda', objavljenom 1776. godine, unio je nove ideje kojima je isticana prirodna sloboda pojedinaca. Taj liberalizam koji je zagovarao bio je potpuna suprotnost državnoj kontroli koju su tada zagovarali merkantilisti. Smith drži da pravo bogatstvo ne leži u novcu, kako su tvrdili merkantelisti, nego u korisnomu radu, radu koji stvara prometne vrijednosti. Izraziti je pristalica ekonomskoga liberalizma, koji prihvaća i razvija teoriju radne vrijednosti, iako smatra da ona vrijedi samo za pretkapitalističku privredu. Adam Smith izučava unutarnju povezanost ekonomskih kategorija, ali bez obzira na njegove duboke analize pojedinih etapa u kapitalističkoj proizvodnji, pokazuje nerazumijevanje za neke bitne karakteristike složenih oblika kapitalizma i njegovih imanentnih proturječnosti. Što razvoj kapitalizma postaje složeniji i suprotnosti oštrije, Smithova teorija postaje sve više puki opis pojava i izražava sve više odnose u njihovu prividnom, vanjskom izgledu.


Ubijen August Cesarec, hrvatski književnik

17. srpnja 1941. godine u Zagrebu je umro hrvatski književnik, publicist i politički djelatnik August Cesarec. Za vrijeme NDH zatočen je u Kerestincu odakle je pobjegao u organiziranom bijegu.[1] Nakon strijeljanja Otokara Keršovanija i drugova organiziran je, u noći između 13. i 14. srpnja 1941. godine, bijeg iz Kerestinca. Bijeg nije uspio zbog loše organizacije i svi su preživjeli bjegunci uhvaćeni i odvedeni u podrum zatvora u ulici Račkoga 9. Nekoliko dana nakon toga stavljeni su pred senat pokretnog prijekog suda i zbog pokušaja pobune protiv Državne vlasti osuđeni na smrt. Vjerojatno je pogubljen zajedno s ostalim drugovima u zagrebačkoj Dotršćini 17. srpnja 1941. godine. U njegovoj ćeliji ostao je dramatični zapis na zidu: "Živjela sovjetska Hrvatska!".

Cesarec je još kao gimnazijalac bio socijalistički angažiran, zbog čega je više puta bio i zatvaran, a 1912. godine je osuđen na tri godine robije pod optužbom za suučesništvo u atentatu na kraljevskog povjerenika Slavka Cuvaja. Nakon sloma Austro-ugarske pristupio je Socijaldemokratskoj stranci. S Miroslavom Krležom pokrenuo je i uređivao 1919. godine časopis Plamen koji je u kolovozu iste godine zabranjen. Objavljivao je putopise, prevodio Maksima Gorkog, Victora Hugoa i Emilea Zolu te pisao u mnogim listovima, časopisima i tjednicima. Najznačajniji dio opusa čine mu romani Careva kraljevina, Zlatni mladić i Bjegunci u kojima se bavi moralnom dekadencijom hrvatskoga građanskog društva prije i neposredno nakon Prvog svjetskog rata. U početku piše ekspresionistički, a poslije se sve više priklanja realističkom konceptu književnog oblikovanja. Cesarčevo posljednje za života objavljeno djelo, Sin domovine, drama o Eugenu Kvaterniku, napisana je u duhu slobodarskih težnji hrvatskog naroda.



Rođena Angela Merkel, njemačka kancelarka

Njemačka kancelarka Angela Dorothea Merkel rođena je 17. srpnja 1954. u Hamburgu.

Godine 1978. diplomirala je fiziku u Leipzigu.
Nakon pada Berlinskog zida postala je članicom novonastale stranke Demokratski pokret. Na prvim i posljednjim demokratskim izborima u istočnoj Njemačkoj izabrana je za glasnogovornicu istočnonjemačke vlade, a na prvim općim izborima nakon ujedinjenja dvije Njemačke u prosincu 1990. izbarana je za zastupnicu u Bundestagu. Kada se njezina stranka ujedinila sa zapadnonjemačkom Kršćansko-demokratskom unijom (CDU) postala je ministrica za žene i mladež u vladi Helmuta Kohla.
U travnju 2000., nakon skandala oko nezakonitih donacija koje su uplaćivane na račun CDU-a, postala je prva žena na mjestu predsjednika te stranke.

U svibnju 2005. koalicija CDU i CSU imenovala je Angelu Merkel za svog kandidata za kancelarsko mjesto na parlamentarnim izborima. Koalicija s Angelom Merkel na čelu odnijela je tijesnu pobjedu osvojivši 35,3 % glasova dok je koalicija socijaldemokrata i zelenih dobila 34,2 % glasova. Iako su u prvi mah obje su koalicije proglasile pobjedu na izborima, nakon tri tjedna pregovora dogovorena je velika koalcija CDU, CSU i SPD-a. Na mjesto kancelara Njemačke prvi put u povijest došla je žena.
Na parlamentarnim izborima 2009. godine izabrana je drugi puta za njemačku kancelarku pobijedivši sa svojim CDU-um SPD s kojim je do tada bila u tzv. velikoj koaliciji. Koalicijski partner u novoj Vladi su joj liberali FDP.

Angela Merkel je u više navrata proglašavana najmoćnijom ženom svijeta.

 


Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Ivan padovec
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Padovec, Cesarac, Merkel…