NA DANAŠNJI DAN: Kozarac, Pariška komuna, Hladić...

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
22:59
Pro
2019
09

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Kozarac, Pariška komuna, Hladić...

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
18
 
03.2017

NA DANAŠNJI DAN: Kozarac, Pariška komuna, Hladić...

18. ožujka 1858. u Vinkovcima je rođen hrvatski književnik Josip Kozarac.
NA DANAŠNJI DAN: Kozarac, Pariška komuna, Hladić...Josip-kozarac
 

Kozarac je bio jedan od važnijih hrvatskih prozaista, novelista, polemičara, pjesnika, ujedno i diplomirani inženjer šumarstva te najpoznatiji hrvatski šumar. Najpoznatija djela su mu: Među svjetlom i tminom, Tena, Slavonska šuma, Mrtvi kapitali... Smatran je piscem jako oštrih zapažanja i jednostavnih, ali, često i prodornih, dubokoumnih misli. Nastavio je Reljkovićevim putem i danas ne bismo mogli zamisliti hrvatsku književnost bez njegova doprinosa te ne bismo imali točne informacije o životu seljaka u to vrijeme. Kozarac je pisao realna i racionalna djela koja su se u većini slučajeva temeljila na stvarnim događajima i opisivala slavonsku sredinu i kvalitete tog života. Često je prema sebi bio samokritičan, i za njega su najviše govorili da je pjesnik prirode jer je od svih bio najviše vezan za nju. To se najviše primjećivalo kroz detaljne opise pejzaža u njegovim djelima, gdje ju je opisivao onako kako ju je doživljavao kao šumar i kao dijete kada je većinu svoga vremena provodio u prirodi. Osim pejzaža, u brojnim djelima opisuje i probleme koji muče seosko stanovništvo i njihove poglede na život i okolinu. Po tome je Kozarac ostao upamćen kao jedan od najiskrenijih hrvatskih pisaca jer je stvarnost prikazivao onakvu kakva ona zaista jest te je zbog toga iznosio sve probleme i predlagao njihova rješenja.


Početak Pariške komune

18. ožujka 1871. Francuska se vojska u Parizu pobunila protiv svojih generala Lecomtea i Thomasa i streljala ih i pridružila se pariškoj Nacionalnoj gardi i pobunjenim građanima. Taj datum uzima se kao neslužbeni početak Pariške komune.

Pariška komuna prvo je svjetski poznato ostvarenje socijalističkog uređenja. Zbog svojih kontroverznih proglasa i dekreta postala je jedan od najbitnijh povijesnih događaja za sve radikalne i revolucionarne socijalističke pokrete.

Revolucionarne struje u Pariškoj komuni - anarhizam, marksizam, blankizam i komunalizam, bile su socijalističkog porijekla. Iako su inače u međusobnom konfliktu (zbog kojeg se tad već bila raspala Prva internacionala), u Parizu su svi međusobno surađivali te nije bilo bitnih internih sukoba. Zbog toga i danas razni anarhisti i marksisti slave Parišku komunu kao jedan od najvećih i najbitnijih događaja u njihovoj povijesti.


Vatroslav Hladić, hrvatski kazališni glumac i redatelj

18. ožujka 1965. umro je Vatroslav Hladić, hrvatski kazališni glumac i redatelj.
Počevši kao član putujućeg kazališta pod ravnanjem Josipa Maričića, Hladić je neko vrijeme lutao po provincijskim gradićima. Prvi stalni angažman dobiva za Prvoga svjetskog rata u Vojničkom kazalištu u Bjelovaru, da bi ubrzo pristupio novoosnovanom kazalištu u Varaždinu, gdje i prvi put režira. Po svršetku rata prelazi u Osijek, a potom u Split, gdje je, po vlastitim riječima, proživio najljepše razdoblje kazališnog života. U Splitu glumi s velikim imenima hrvatskog glumišta, poput Nine Vavre, Josipa Pavića i Ive Badalića. Nakon Splita angažiran je u Zagrebu, zatim ponovo u Osijeku, gdje doživljava ovacije na proslavi 25-obljetnice umjetničkog rada, tumačeći Oswalda u Ibsenovim Sablastima. Nakon tridesetogodišnjeg predanog rada biva nagrađen mjestom ravnatelja drame državnog kazališta u Dubrovniku, u koje dolazi 1942. Na kraju se vraća u Bjelovar. U plodnoj karijeri, Hladić je tumačio i mnoge druge uloge, od kojih izdvajamo Ignjata Glembaya, Lenbacha i Shakespeareova Jaga. Razdoblje između dva rata, kad je kazalište mijenjalo strukturu pretvarajući se iz putujućih družina u državne ustanove, a glumačko je umijeće sve više gubilo romantičke nesređeno-boemske okvire, sve se više profilirajući u staloženi kulturni i javni rad Hladić neizravno opisuje u autobiografiji koju je nazvao Život glumca. Na jednom mjestu kaže: Ni jedna uloga, ma kako savjesno odigrana, ne smatra se dovršenom, dok poslije posljednjeg čina ne padne zavjesa i ne čuje se pljesak, uobičajeni znak odobravanja. Tek tada je rad dovršen.


Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Josip-kozarac

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Kozarac, Pariška komuna, Hladić...