NA DANAŠNJI DAN: Marin Držić, dubrovački komediograf

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
18:59
Stu
2019
17

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Marin Držić, dubrovački komediograf

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
02
 
05.2016

NA DANAŠNJI DAN: Marin Držić, dubrovački komediograf

Prema genealogiji obitelji Držić, koju je sastavio 1603. godine Marinov nećak Jere, Marin Držić umro je u Veneciji, 2. svibnja 1567. godine, gdje je pokopan u zajedničkoj grobnici bazilike Svetih Ivana i Pavla
NA DANAŠNJI DAN: Marin Držić, dubrovački komediografMarin-drzic-ndd
 

Marin Držić bio je svećenik i orguljaš u rodnome gradu, Dubrovniku. 1538. otišao je na studij u talijansku Sienu, a vratio se u Dubrovnik nakon 7 godina. S austrijskim grofom Rogendorfom putovao je u Beč i Carigrad, a između 1548. i 1558. napisao je, i s različitim družinama izveo, sve svoje dramske tekstove - među kojima su najvažnije komedije Dundo Maroje, Skup (prema Plautovu predlošku) i Novela od Stanca, pastorale Tirena i Grižula te tragedija Hekuba, nastala prema Euripidovu djelu. Poznavajući nacionalne literarne prethodnike, strica Džoru, Vetranovića i Nalješkovića, iznimno upućen u sve zakonitosti talijanske eruditne komedije i kazalište nastalo na njezinim temeljima, Držić je stvorio djelo kome u to doba nema premca u Europi. U poetološki iznimno zanimljivim predgovorima svojim djelima Držić se pokazuje misliocem o vremenu koje živi i o prilikama koje ga okružuju, a na pozornici su njegovi likovi predstavnici svih slojeva dubrovačkoga društva čiji humor stvara nezamjenjivi prostor propitivanja gotovo svih aspekata tadašnjega i budućega života. Organizator kazališnog života u Dubrovniku i tvorac zlatnoga desetljeća hrvatskoga renesansnoga glumišta, Držić je ubrzo nakon premijere Hekube 1559. napustio rodni grad, živeći u Firenci i Mlecima. Od tamo je 1566. pisao toskanskom vojvodi Cosimu I. Medicejcu pet pisama, moleći ga da mu pomogne srušiti vladajuću dubrovačku oligarhiju, čin koji još do danas nije dobio jednoznačno tumačenje. Bijaše to posljednje što je taj pjesnik očajnik ili urotnik napisao, gdje je pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima umro i pokopan u zajedničkoj grobnici crkve Sv. Ivana i Pavla. Od 1938., godine prve izvedbe Dunda Maroja u 20. stoljeću, u adaptaciji i režiji Marka Foteza, na pozornici HNK u Zagrebu, Držić postaje jednim od najizvođenijih hrvatskih dramatičara, ne samo na domaćim pozornicama i festivalima, već i u svijetu, a književnopovijesne, i ne samo takve interpertacije njegova djela, tvore danas zamašnu knjižnicu.


Sklopljen Aachenski mir

Aachenski mir iz 1668. godine sklopljen je poslije tzv. Devolucijskog rata između Luja XIV. i Španjolske, koji je počeo Luj XIV. 1665. godine. Luj je tim mirom dobio neke flandrijske gradove (Charleroi, Douai, Tournai, Lille, Armentières i dr.), dok je Španjolskoj vratio Franche-Comté.


Antun Branko Šimić, hrvatski pjesnik i esejist

2. svibnja 1925. godine u Zagrebu je umro hrvatski pjesnik, esejist, kritičar i prevoditelj Antun Branko Šimić, jedan od najistaknutijih hrvatskih pjesnika modernizma, zaslužan za sve veću raširenost slobodnog stiha i novih kompozicijskih načela. Hrvatskom pjesništvu Šimić je najveći doprinos dao svojom kratkom zbirkom pjesama “Preobraženja”. Velik dio njegova opusa ostao je neobjavljen do 1950.-ih i 1960.-ih godina, među ostalima i nekoliko dramskih fragmenata te započeti roman "Dvostruko lice". "Sabrana djela“, koja je priredio njegov brat Stanislav Šimić, objavljena su 1960.. Antunu Branku Šimiću u čast pokrenuta je u vrijeme Hrvatskoga proljeća kulturna manifestacija Šimićevi susreti, prvi put održana 30. i 31. svibnja 1970., u Grudama i Drinovcima, rodnom mjestu ovog velikog pjesnika.


Završila Bitka za Berlin

Nakon četiri godine iscrpljujućeg ratovanja protiv Hitlera, vojnici Crvene armije uspješno su prodrli u samo srce nacističke Njemačke i izvjesili zastavu Sovjetskog Saveza na Reichstag u Berlinu 2. svibnja 1945. godine. Time je ujedno završila i posljednja velika i odlučujuća bitka na europskom bojištu Drugoga svjetskog rata, Bitka za Berlin. Nijemci su se 5. svibnja predali i potpisali bezuvjetnu kapitulaciju.


Pokolj u Borovu Selu

Pokolj u Borovom Selu je zločin kojega su 2. svibnja 1991. počinili pobunjeni hrvatski Srbi. Označava ubojstvo i masakriranje 12 hrvatskih policajaca u Borovu Selu blizu Vukovara u istočnoj Hrvatskoj. Dana 1. svibnja 1991. policijska patrola namjeravala je skinuti jugoslovensku zastavu koja je visila na ulazu u Borovo Selo i zamijeniti je hrvatskom zastavom. Pri obavljanju dužnosti, dvojica policajaca su ubijena, a dvojica zarobljena od strane srpskih pobunjenika. Sljedeći dan je autobus s hrvatskim policajcima stigao osloboditi dvojicu zarobljenih kolega. Dočekani su u zasjedi. Pri tome je ubijeno 12 i ranjeno više od 20 policajaca. Za pokolj u Borovu Selu do danas još nitko nije odgovarao.


Raketiranje Zagreba

Raketiranje Zagreba, dva raketna napada kasetnim bombama, počinili su 2. i 3. svibnja 1995. pobunjeni Srbi na civilne ciljeve u Zagrebu. Napad je proveden kao odmazda za vojni poraz pobunjenih Srba tijekom Operacije Bljesak.

U napadu je ubijeno sedam, a ranjeno najmanje 175 hrvatskih civila.

Projektili iz raketnog sustava Orkan pali su 2. svibnja na križanje Vlaške i Draškovićeve ulice, a dan potom i na Dječju bolnicu u Klaićevoj, pokraj Hrvatskog narodnog kazališta, na Zrinjevac te pokraj Doma umirovljenika Centar.

Napad je naredio Milan Martić, kojeg je haaški sud kasnije osudio na 35 godina zatvora.


Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Marin-drzic-ndd

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Marin Držić, dubrovački komediograf