NA DANAŠNJI DAN: Mate Ujević

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
11:59
Srp
2020
04

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Mate Ujević

Zagreb Knjižara Fraktura
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
13
 
07.2016

NA DANAŠNJI DAN: Mate Ujević

hrvatski pjesnik i enciklopedist
NA DANAŠNJI DAN: Mate UjevićMate-ujevic
 

Mate Ujević rođen je 13. srpnja 1901. godine u Krivodolu kod Imotskog u zidarskoj obitelji Jakova i Ane Ujević. Gimnaziju je polazio u Sinju i Splitu, studirao je komparativnu književnost, francuski jezik, južnoslavenske književnosti, staroslavenski i povijest u Zagrebu, a diplomirao je 1928. u Ljubljani. Godine 1929. oženio se profesoricom Marijom Juras s kojom je imao sedmero djece. Otac je kiparice Marije Ujević. Radio je kao profesor u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu do 1939. godine. Profesorski ispit položio je obranivši radnju Prilog za povijest pokreta hrvatske omladine koncem XIX. i početkom XX. stoljeća. Doktorirao je 1935. u Zagrebu disertacijom o pjesniku Jovanu Hraniloviću. 1941. godine imenovan je ravnateljem Hrvatskog izdavalačkoga bibliografskoga zavoda, gdje radi do svibnja 1945. na poznatoj Hrvatskoj enciklopediji, čijih je 5 svezaka izašlo do 1945. godine. 1950. godine pozvan je u Leksikografski zavod za zamjenika direktora Miroslava Krleže, gdje radi do mirovine 1965. godine. Umro je u Zagrebu 7. siječnja 1967. godine.


Završio Berlinski kongres i potpisan Berlinski mir

Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu. Ishod pregovora je bio Berlinski mir, potpisan 13. srpnja 1878. godine. Njime je temeljito izmijenjeno ili poništeno 18 od 29 točaka San-Stefanskog sporazuma. Time su bile priznate Rumunjska, Srbija i Crna Gora kao suverene države, a Bugarska je podijeljena južni dio koji je ostao pod osmanskim suverenitetom, postao je autonomna pokrajina Istočna Rumelija, dok je na sjevernom dijelu osnovana Kneževina Bugarska. Niz drugih turskih provincija odvojeno je od Turske i dano na upravljanje drugim državama, poput Cipra koji je dodijeljen Velikoj Britaniji, te Bosne i Hercegovine koja je dodijeljena Austro-Ugarskoj (1908. Austro-Ugarska će aneksirati Bosnu i Hercegovinu). Srbija je znatno proširena i dobila je četiri okruga na račun Turske: niški, pirotski, toplički i vranjski, Rumunjska je dobila Dobrudžu, a Crna Gora Nikšić, Podgoricu i Bar. Turska je morala jamčiti građanska prava svojim nemuslimanskim građanima, ostvarujući tako odredbe Organskog zakona iz 1868. Zemlje koje su ovim pregovorima dobile neovisnost trebale su preuzeti i dio turskog državnog duga, no to se nije dogodilo, jer nije nikad postignut dogovor o tome kako podijeliti taj iznos.


Josip Eugen Tomić, hrvatski književnik

Josip Eugen Tomić bio je popularni prozaist i dramatičar. Studirao je pravo u Zagrebu i Grazu. Od 1873. do 1879. godine bio je dramaturg Hrvatskog zemaljskoga kazališta u Zagrebu. Najpoznatija su mu djela 'Melita', svojevrsna kritika viših građanskih krugova, zatim 'Veronika Desinićka' i 'Zmaj od Bosne', te proze na bosanske teme. Pisao je i komedije: 'Bračne ponude', 'Zatečeni ženik' te osobito popularnu komediju 'Franjo barun Trenk'. Dovršio je Šenoinu 'Kletvu' te preveo pedesetak kazališnih djela i mnoge povijesne romane. Umro je u Zagrebu 13. srpnja 1906.


Održano prvo svjetsko nogometno prvenstvo

Svjetsko prvenstvo u nogometu 1930. godine prvo je izdanje toga nogometnoga natjecanja. Održavalo se u Urugvaju od 13. do 30. srpnja. FIFA je odabrala Urugvaj za domaćina na izborima u Barceloni zbog toga što je Urugvaj 1930. slavio stogodošnjicu neovisnosti, a urugvajska reprezentacija osvojila turnir na Olimpijskim Igrama 1928. godine. Trinaest momčadi se natjecalo u završnom turniru, od čega četiri iz Europe, a devet iz Južne i Sjeverne Amerike. Većina momčadi iz Europe odbila je nastupiti zbog udaljenosti i velike cijene puta. Prve dvije utakmice svjetskoga prvenstva odigrane su u isto vrijeme, a pobjednici su bili Francuska, koja je pobijedila Meksiko rezultatom 4-1, i SAD, koja je svladala Belgiju rezultatom 3-0. Prvi gol u povijesti svjetskih prvenstava zabio je Francuz Lucien Laurent. U finalu, domaćin i favorit za osvajanje natjecanja, Urugvaj, pobijedio je Argentinu rezultatom 4-2 pred 93.000 ljudi postavši tako prva reprezentacija koja je osvojila svjetsko prvenstvo u nogometu.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Mate-ujevic
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Mate Ujević