NA DANAŠNJI DAN: Schopenhauer, Ruždjak, Paradžik…

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
14:59
Velj
2020
23

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Schopenhauer, Ruždjak, Paradžik…

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
21
 
09.2016

NA DANAŠNJI DAN: Schopenhauer, Ruždjak, Paradžik…

Od 2. svjetskog rata svijet bio samo 26 dana bez ratova
NA DANAŠNJI DAN: Schopenhauer, Ruždjak, Paradžik…Dndd-21-09-2016
 

Prema odluci UN-a iz 1982.  21. rujna obilježava se Međunarodni dan mira. Do 2001. Dan mira obilježavao se svakog trećeg utorka u rujnu. Opća skupština Ujedinjenih naroda te je godine donijela i rezoluciju prema kojoj se i razdoblje od 2001.-2011. proglašava Međunarodnim desetljećem mira i nenasilja. Diljem svijeta mirovne udruge i udruge za prigovor savjesti tim povodom priređuju različite događaje kojima promiču mir, snošljivost i nenasilje, te demilitarizaciju i pacifikaciju cijelog svjetskog društva, u vremenima izazova i opasnosti za mir svuda u svijetu.


Arthur Schopenhauer, njemački filozof

21.9.1860. umro je Arthur Schopenhauer, njemački filozof, autor djela Svijet kao volja i predodžba, smatra se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma. Schopenhauer je smatrao da je bit čovjeka u intuiciji koja se ispoljava kao volja. Volja je bit svijeta i ona je organske i neorganske prirode. Volja sve pokreće, ona je gospodar, a intelekt sluga, a to je Schopenhauer obrazložio time što je rekao da ono što proturječi srcu ne ulazi u glavu. Pojavne stvari su zakonite, volja ne podliježe zakonu - ona je slijepi nagon. Volja nastaje iz nedostatka i ona nikada ne može biti potpuno zadovoljena, pa je bol neminovna. Ovaj njemački filozof je tvrdio da kada ostvarimo neku težnju osjećamo dosadu. Tako je čovjekov život samo smjena boli i dosade. Povijest čovječanstva je besciljno lutanje i nema napretka. Schopenhauer vidi jedini izlaz u askezi, odricanju od života i utapanjem u nirvanu. Još jedan način oslobađanja od boli je u bezinteresnom doživljaju umjetnosti.


Vladimir Ruždjak, operni i koncertni pjevač, skladatelj i glazbeni pedagog

21.9.1922. - rođen Vladimir Ruždjak, operni i koncertni pjevač, skladatelj i glazbeni pedagog, operni redatelj i prevoditelj. S 12 godina svira mandolinu i sklada te želi upisati kompoziciju na Muzičkoj akademiji. No, zbog ljepote glasa usmjeruju ga na solo pjevanje. Godine 1946., nakon završetka studija, kod profesora Nikole Reisera ispitnom predstavom Gianni Schicchi u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu započinje svoju pjevačku i glazbenu karijeru, jednu od najvećih u nas. Od 1947. do 1953. Ruždjak je prvak Zagrebačke opere. Osvaja prve nagrade na međunarodnim natjecanjima u Švicarskoj i Belgiji, počinje svjetsku karijeru, a 1954. postaje članom jedne od vodećih europskih opernih kuća u Hamburgu. Ondje gotovo punih 20 godina, uz česte nastupe na najvećim opernim pozornicama svijeta, pjeva vodeći baritonski repertoar. Stotinu nastupa na godinu, sedamdesetak opernih i tridesetak koncertnih, to znači svaki treći dan na pozornicama Hamburga, Berlina, Moskve, Londona, Tokija, San Francisca. Tumačio je osamdesetak opernih uloga: od Monteverdija, Rossinija, Verdija, Puccinija do Wagnera i suvremenih opernih ostvarenja u kojima se posebno ističu svjetske prazivedbe djela Hencea, Egka, Brittena. Godine 1962. Ruždjak prvi put nastupa u newyorškom Metropolitenu kao Amonasro u Verdijevoj Aidi. Kritika piše: Sinoć je na pozornicu stupio kralj. Najveće priznanje u pjevačkoj umjetnosti, naslov komornog pjevača, Ruždjak prima 1969. u Njemačkoj, a dobitnik je i brojnih priznanja u domovini. Nenadmašni je tumač solo pjesme Schuberta i Schumanna, Musorgskog, Ravela i Mahlera. Uza sve ostvaruje golem i važan redateljski i skladateljski opus. Režira Peleasa i Melisandu, Carminu buranu, Pepeljugu, Rigoletta, Traviatu koja više od dva desetljeća ne silazi s pozornice Zagrebačke opere. Skladatelj je vokalnih djela nadahnutih hrvatskim folklorom, brojnih zborskih skladbi i ciklusa solo pjesama te predan istraživač i promicatelj nepoznate hrvatske glazbene baštine. Godine 1987. Ruždjak postaje profesor solo pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na kojoj prvi put otvara i vodi Odsjek glume. Ali 9. listopada, samo nekoliko dana poslije 65. rođendana, smrt prekida veliki glazbeni lik jedne epohe.

Paradžik


Umrla Ivana Brlić-Mažuranić, hrvatska književnica

21.9.1938. umrla je Ivana Brlić-Mažuranić, hrvatska spisateljica. Rodila se u Ogulinu 18. travnja 1874. i rasla uz djeda (hrvatskoga bana, slavnog pjesnika, tvorca Smail-age) - Ivana Mažuranića. Njezine prve životne i književne spoznaje u roditeljskome domu pomogle su joj da se dobro uklopi u obitelj Brlića, brojnih hrvatskih uglednika, čiji će član postati na 18. rođendan, udajom za doktora Vatroslava Brlića. Zadivljena atmosferom u toj kući u Brodu na Savi, prebogatom kućnom knjižnicom i duhom obitelji u autobiografiji je zapisala: Došla sam u stari dom obitelji Brlićevih u kojoj sve odaje koliko su interesa članovi te obitelji gajili za umjetnost i književnost, za svaki patriotski i lijepi pokret. Pisati je počela tek desetak godina poslije udaje, u početku samo za svoju obitelj, a zatim i za djecu diljem svijeta jer su njezini junaci vremenom progovorili na 40 jezika. Godine 1902. tiskani su Valjani i nevaljani i Škola i praznici za obiteljsku uporabu. Pravi je prodor u književnost, iako izvan modernih tokova, ostvarila Čudnovatim zgodama i nezgodama šegrta Hlapića 1913. To je prava pikarska pripovijest o sazrijevanju i životnom preobražaju od zla prema dobru bistra i vrijedna dječaka Hlapića. O toj temi (svladavanju mnogih prepreka koje život postavlja) govori povijesni roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata objavljen potkraj autoričina života koji se ugasio 21. rujna 1938. Umjetnički vrhunac Ivana Brlić-Mažuranić ostvarila je Pričama iz davnine, djelom koje je djeci, a i odraslim čitateljima svih naraštaja nudilo vjeru u temeljne ljudske vrijednosti. Pišući priče, napajala se na dvama izvorima: slavenskoj mitologiji i hrvatskim narodnim legendama, pa se tako stilski približila književnom kontekstu svoje epohe u razdoblju Moderne. Izrazito vizualno doživljavanje, neposredno izražavanje, intimna i izravna iskrenost koja podrazumijeva iskonsku ljudsku naivnost u spoznavanju - temelj su na kojem se stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić približilo zahtjevnomu senzibilitetu čitatelja - djeteta.


Nina Vavra, hrvatska glumica

21. rujna 1942. godine u Zagrebu je umrla Nina Vavra, jedna od najčuvenijih glumica svoga doba.
Rođena je u Križevcima, 1879. godine. Završila je Miletićevu Hrvatsku dramsku školu, a od 1899. djelovala je u zagrebačkom HNK-u. Galerija njenih likova kretala se u širokom rasponu od klasične tragedije do suvremene drame. Glumila je i u igranim filmovima Matija Gubec (1917.). i Vragoljanka (1918.). Amatersko kazalište u Križevcima nekada je nosilo njeno ime.


Osnovan Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske

21.9.1991. osnovan je Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske. Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske (kratica GS OS RH) združeno je tijelo Oružanih snaga Republike Hrvatske ustrojeno u okviru Ministarstva obrane, nadležno za zapovijedanje, pripremu i uporabu Oružanih snaga. GS OS RH omogućava zapovijedanje cjelokupnim OS RH u skladu sa zapovijedima vrhovnog zapovjednika i aktima ministra obrane te obavlja i druge stručne poslove za potrebe vrhovnog zapovjednika i ministra obrane.


Ubijen Ante Paradžik, hrvatski političar

21.9.1991. ubijen je Ante Paradžik, hrvatski političar, predsjednik Saveza studenata Hrvatske u vrijeme Hrvatskog proljeća 1971. godine, žrtva montiranih političkih procesa i politički zatvorenik savjesti beogradskog režima socijalističke Jugoslavije, pravaš i suobnovitelj 1990. obnovljene Hrvatske stranke prava i njen dopredsjednik, načelnik Ratnog stožera oružanih Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) u vrijeme Domovinskog rata 1991. godine, diplomirani pravnik, vrsni retoričar, publicist, zagovornik i promicatelj hrvatskog prirodnog i povijesnog državnog prava. Protivnik velikosrpske ideologije, borac protiv komunizma i jugoslavenske države. Oponent i kritičar hrvatskih komunista. Zagovornik demokracije, ljudskih prava i borac za nezavisnost i slobodu hrvatskog naroda. Žrtva političkog atentata u Zagrebu. Nakon njegovog ubojstva, dvije postrojbe HOS-a nosile su njegovo ime, II. bojna "Ante Paradžik" i 1. satnija "Ante Paradžik".

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Medunarodnidan mira 210914
  • Zagreb Ante paradzik
  • Zagreb Arthur-schopenhauer
  • Zagreb Dndd-21-09-2016
  • Zagreb Vladimir ruzdjak
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Schopenhauer, Ruždjak, Paradžik…