NA DANAŠNJI DAN: Mir u Sremskim Karlovcima

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
09:59
Srp
2020
13

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Mir u Sremskim Karlovcima

Zagreb Knjižara Fraktura
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
26
 
01.2017

NA DANAŠNJI DAN: Mir u Sremskim Karlovcima

Time je mirom Osmansko Carstvo zauvijek izgubilo posjede u današnjoj Hrvatskoj, te nikada više nije organiziranom velikom silom pokušalo napasti i zauzeti iti jedan njen dio
NA DANAŠNJI DAN: Mir u Sremskim KarlovcimaMir-sremski-karlovci
 

26. siječnja 1699. Sklopljen je mir u Srijemskim Karlovcima prema kojem se Hrvatskoj vraća Slavonija, Lika, a Veneciji hrvatski teritoriji u kontinentalnoj Dalmaciji. Tim mirom Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva je stekao cijelu Ugarsku osim Banata, Hrvatsku do Une i južnog Velebita, te Slavoniju bez jugoistočnog Srijema. Kneževina Erdelj je združena s Ugarskom, prestavši tako biti neovisnom kneževinom. Mletačka Republika je pak dobila Knin, Sinj i Vrgorac, čime ti gradovi iz zaleđa ulaze u sklop mletačke Dalmacije.


Rođen Claude-Adrien Helvétius, francuski filozof

Predstavnik francuske materijalističke prosvjetiteljske filozofije Claude-Adrien Helvétius rođen je 26. siječnja 1715., u Parizu. Helvétius je bio tipičan predstavnik prosvjetiteljstva, doba novovjekovne povijesti kada je znanost proklamirala samo ljudski um vrhovnim načelom svijeta, ističući da jedino čovjek može o svemu rasuđivati i shodno tome donositi zaključke. Najviše se bavio materijalističkom etikom unutar koje je dao neke postavke teorije morala u skladu s prosvjetiteljskim duhom. U svojem glavnom djelu O duhu izveo je zaključke kako su jedino interes i strast temelji cjelokupne ljudske djelatnosti. Temelj morala smjestio je u područje ljudskog samoljublja i egoizma, shvaćajući ljudsko biće u prvom redu kao osjetilno i čuvstveno, koje spoznaje o svijetu prima putem osjetila. Rasprava O duhu izazvala je burne osude tako da je se Helvétius pod pritiskom javnog mnijenja formalno odrekao, dok napokon nije bila osuđena i javno spaljena godine 1759. U svojoj drugoj raspravi O čovjeku Helvétius se okrenuo problemu položaja čovjeka u društvu ističući velik utjecaj odgoja. Kako je smatrao tadašnje francusko društvo neprimjereno razvoju ljudske slobode, tim se gledištima približio ostalim francuskim filozofima prosvjetiteljima na koje su se pozivali i pokretači francuske revolucije. (izvor: http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/)


Rođen Neven Šegvić, hrvatski arhitekt

Opus hrvatskog arhitekta Nevena Šegvića, koji je rođen 26. siječnja 1917. godine u Splitu, vrlo je velik i raznolik. Gotovo da nema značajnijeg natječaja na kojemu, sam ili u suradnji, nije sudjelovao. Na žalost, razmjerno je mali broj ostvarenja koja su potpuno zadovoljila kriterije autora, uvijek nezadovoljnog interpretacijama suradnika kojima je prepuštao izvršenje. Među ostvarenjima u kojima je aktivnije sudjelovao treba tražiti i njegova najvažnija djela. To su svakako kuća Lloyd u Splitu, paradigmatska građevina na splitskom Peristilu, škola u Kumrovcu te muzej u Rijeci. Sveukupno se Šegvić, kroz arhitektonski izraz, uvijek kreće jasnom aktualnošću, samopouzdanjem i dubokom uvjerenošću u kulturni kontekst i gradotvornost arhitekture. On možda najbolje obilježava hrvatsku arhitekturu između Drugog svjetskog i Domovinskog rata. U ranoj se životnoj dobi, neposredno nakon II. svjetskog rata, nametnuo na arhitektonskoj sceni širinom svog obrazovanja, darovitosti i aktualnosti svjetonazora te bitno pridonio suprotstavljanju, u to vrijeme nastupajućem, kulturnom diktatu socrealizma. Bio je urednik Slobodne Dalmacije, a potom pokretač i glavni urednik časopisa Arhitektura, koji je ima posebno značenje za arhitekturu ovih prostora. Osobnim stajalištem i otvorenošću za dijalog omogućio je na stranicama časopisa raspravu o ulozi i mjestu arhitekture u društvu i kulturi tog nemirnog vremena. Svojim je tekstovima u dnevnom tisku i stručnim časopisima uvijek bio aktualan, često i provokativan. Na tom području njegova djelovanja nužno je spomenuti retrospektivnu izložbu Arkitektura u Hrvatskoj od 1945. do 1985. i nezavršen, ali otvoren Atlas hrvatske arhitekture. Umro je 13. listopada 1992. u rodnom Splitu. (izvor: http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/)


Rođen Đuro Pulitika, hrvatski slikar

26. siječnja 1922. rođen je Đuro Pulitika, hrvatski slikar poznat po monumentalizmu izraza što ga je postigao osamdesetih godina 20. stoljeća. U slikarstvo ga uvodi Kosta Strajnić. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, ali je napušta i vraća se u rodni Dubrovnik, kojemu slikarski ostaje vjeran cijeli život. Zajedno s Antunom Maslom i Ivom Dulčićem čini poznati dubrovački slikarski trio. Osamdesetih godina 20. stoljeća u velikim krajolicima žarkoga kolorizma postiže monumentalnost izraza. Čest su mu motiv i plošni akti. Samostalno je izlagao u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu, Rijeci, Gentu, Londonu, New Yorku, Rimu, Milanu, Napulju i Parizu.


Sankt Peterburg postao Lenjingrad

26. siječnja 1924. Sankt Peterburg postao je Lenjingrad. Grad koji je dvjestotinjak godina bio prijestolnica Ruskog Carstva, poslije Oktobarske revolucije prepušta svoje mjesto Moskvi. Nazvan je po vođi revolucije Lenjinu, a staro ime mu je vraćeno 1991.


Umro Fran Lhotka, hrvatski skladatelj i dirigent češkog porijekla

26. siječnja 1962. godine u Zagrebu je preminuo Fran Lhotka, hrvatski skladatelj i dirigent češkog porijekla, koji je ostavio velik trag u hrvatskoj glazbi te odgojio brojne hrvatske suvremene skladatelje. Lhotka je rođen u Češkoj, a u Zagreb je došao 1909. godine te postao korepetitor i prvi kornist opere, a zatim i nastavnik glazbene škole Hrvatskog glazbenog zavoda. Skladao je orkestralna, komorna i klavirska djela te scenska djela, od kojih su najpoznatija opera "Minka i more" i baleti "Đavo u selu" i "Balada o jednoj srednjovjekovnoj ljubavi". Njegova su djela jednostavna i pregledna, ritmički bogata i puna velikih zvučnih kontrasta, a melodika mu se oslanja na hrvatski folklor. Lhotkino ime nosi glazbena škola u Sisku. Njegov unuk je Bojan Lhotka, hrvatski violončelist.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Mir-sremski-karlovci
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Mir u Sremskim Karlovcima