NA DANAŠNJI DAN: Nikola Tesla prijavio svoje prve pronalaske

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
16:59
Pro
2019
06

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Nikola Tesla prijavio svoje prve pronalaske

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
20
 
10.2015

NA DANAŠNJI DAN: Nikola Tesla prijavio svoje prve pronalaske

početak revolucije u elektrotehnici
NA DANAŠNJI DAN: Nikola Tesla prijavio svoje prve pronalaskeNikola-tesla-ndd
 

20. 10. 1887. Nikola Tesla je u New Yorku prijavio svoje prve pronalaske i patentirao ih. Bio je to početak revolucije u elektrotehnici. Zaštitu na sedam osnovnih patenata Tesla je dobio iduće, 1888. godine. Njima je taj velik pronalazač zaštitio otkriće obrnutog magnetskog polja, otkriće višefazne izmjenične struje, pronalazak asinkronog motora, način izrade višefaznih motora, generatora i transformatora. Upravo pronalazak asinkronog motora prvo je veliko Teslino djelo koje mu je, iako sa zakašnjenjem, donijelo svjetsku slavu. Uslijedila je njegova borba za uvođenje izmjeničnih struja te je 1896. izgrađena prva električna centrala izmjenične struje. Tesla je idućih godina postao znanstvenik svjetska glasa. Gotovo svake godine prijavljivao je nove patente, tako da ih je ukupno bilo više stotina.

Ostali događaji 20. listopada:

Marija Terezija postala austrijska carica

20. listopada 1740. Marija Terezija postala je austrijska carica, nakon smrti oca cara Karla VI. Habsburškog. To su osporile europske zemlje, zbog čega je izbio Austrijski nasljedni rat (1740.-1748.) u kojem se Marija Terezija uspjela održati na prijestolju. Okrunjena je 1744. godine u Pragu.

Umro Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva

Rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj, Karlo VI., umro je 20. listopada 1740. godine u Beču. Njegovom smrću započeo je Rat za austrijsku baštinu.
Karlo VI. na prijestolje Svetog Rimskog Carstva došao je nakon iznenadne smrti Josipa I., koji nije imao potomaka. Uvidjevši mogućnost da će i sam umrijeti bez muškog potomka, Karlo VI. donio je Pragmatičnu sankciju, kako bi omogućio svojoj kćeri Mariji Tereziji da ga naslijedi u habsburškim nasljednim zemljama. No, njegova odluka nije provedena glatko. Otok Siciliju i Napuljsko kraljevstvo ustupio je napuljskom kralju Karlu VII., dok je vladar Savoje Viktor Amadej II. dobio Sardiniju. Također, radi podrške tadašnjih kolonijalnih velesila, on se u ime Austrije odriče svih kolonijalnih težnji i zatvara kolonijalnu kompaniju.

Rođen Janko Drašković, hrvatski političar i preporoditelj

Najstariji hrvatski preporoditelj, grof Janko Drašković, rođen je 20. listopada 1770. godine u Zagrebu. Njegova obitelj, hrvatski velikaši Draškovići, dala je niz istaknutih ratnika, političara i crkvenih dostojanstvenika. Janko Drašković najpoznatiji je od njih. Kao jedan od najobrazovanijih ljudi svoga doba u Hrvatskoj, aktivno se pridružio narodnom preporodu sa 62 godine. Njegova "Dizertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom" predstavlja prvi cjeloviti i zreli nacionalni program u hrvatskoj kulturnoj i političkoj povijesti. Grof Drašković zalagao se za ujedinjenje svih hrvatskih zemalja u jednu političku cjelinu koju on naziva Velika Ilirija. Potaknuo je i rad Ilirske čitaonice koja je ponajviše njegovom zaslugom i osnovana 1838. godine i ubrzo postala žarištem hrvatskog preporoda.
Umro je u Radgoni u Štajerskoj, 14. siječnja 1856. godine, a od 1893. počiva u Ilirskoj arkadi na zagrebačkom Mirogoju.

Završen Dugi marš

20. 10. 1935. završen je Dugi marš. Godinu dana nakon početka Dugog marša, četiri tisuće preživjelih pripanika kineske Crvene armije na čelu s Mao Ce-tungom stiglo je u provinciju Shensi na sjeverozapadu Kine. Bio je to velik podvig, dotad nepoznat u povijesti ratovanja.

Rođen Ivo Pogorelić, hrvatski pijanist

20.10.1958. u Beogradu je rođen Ivo Pogorelić, hrvatski pijanist. Glazbu je počeo učiti sa sedam godina, a naobrazbu nastavlja na Središnjoj glazbenoj školi u Moskvi (1970). 1975. upisuje studij klavira na Konzervatoriju Petar Iljič Čajkovski. Počinje intenzivnu suradnju s glasovitom gruzijskom pijanisticom i pedagoginjom Alicom Kezeradze (1976), s kojom potom stupa u brak i ostaje profesionalno vezan uz nju sve do njezine smrti (1996). Nakon nekoliko pobjeda na državnim natjecanjima u SFRJ, osvaja prvu nagradu u Italiji na Međunarodnom pijanističkom natjecanju Alessandro Casagrande (Terni, 1978), pobjeđuje i na Međunarodnom glazbenom natjecanju u Montrealu (Kanada, 1980), gdje se dokazao kao darovit pijanist jedinstvenih sposobnosti. Skandalozno ga isključuju iz završnice prestižnog Međunarodnog pijanističkog natjecanja Frederic Chopin (Varšava, 1980), zbog čega i poznata pijanistica Martha Argerich demonstrativno napušta žiri, proglašavajući ga genijem. Ti ga medijski odjeci istoga trenutka izbacuju na vrh međunarodne glazbene scene. Nakon debija u njujorškom Carnegie Hallu (1981) bilježi trijumfalne nastupe u prestižnim koncertnim dvoranama Sjedinjenih Država, Kanade, Europe, Australije, Japana, Južne Amerike i Izraela. Nastupa s vodećim svjetskim simfonijskim orkestrima: Berlinskom filharmonijom, Bostonskim simfonijskim orkestrom, Čikaškim simfonijskim orkestrom, Bečkom filharmonijom, Filadelfijskim orkestrom, Filharmonijskim orkestrom iz Los Angelesa, Filharmonijskim orkestrom Tonhalle, Londonskim simfonijskim orkestrom. Za tvrtku Deutsche Grammophon snima prvi recital (1981) i potpisuje dugoročan ekskluzivni ugovor (1982). Na kompaktnim pločama zabilježene su njegove majstorske i osebujne interpretacije skladbi Beethovena, Schumanna, Chopina, Čajkovskog, Prokofjeva, Ravela, Liszta, Skrjabina, Haydna, Scarlattija, Brahmsa, Mozarta, Bacha iMusorgskog. Hvalospjeve kritičara prati i iznimno oduševljenje glazbenih entuzijasta diljem svijeta, pa Pogorelićevi nosači zvuka bilježe najbolju prodaju klasičnih glazbenika uopće. Uz mnogobrojna studijska snimanja i gusto ispunjen koncertni kalendar, Pogorelić se gorljivo zauzima za razvoj obrazovanja pa u Hrvatskoj utemeljuje Fond za mlade glazbenike namijenjen financiranju inozemnih studija najdarovitijih mladih glazbenika (1986). U njemačkome Bad Wörishofenu inaugurirao je međunarodni glazbeni festival koji nosi njegovo ime (1988). Među najvećim klasičnim glazbenicima današnjice, Ivo Pogorelić je prvi umjetnik kojemu je UNESCO dodijelio svoj visokocijenjeni naslov Ambasadora dobre volje (1988). Pri Zakladi ambasadora u Pasadeni, utemeljio je iznimno cijenjeno Međunarodno klavirsko natjecanje Ivo Pogorelić (SAD, 1993) čiji je cilj, uz 100 tisuća dolara stipendije, pobjedniku omogućiti potpun umjetnički razvoj u vrhunskog solista-koncertanta. Podjednako se djelatno zauzima za konkretnu pomoć bolesnim, siromašnim i društveno obespravljenim osobama pa je utemeljio Dobrotvornu zakladu Sarajevo (1994) pod patronatom UNESCO-a. Ivo Pogorelić primio je mnoge domaće i inozemne nagrade, među kojima izdvajamo: Orlando (Dubrovačke ljetne igre, 1981), Vladimir Nazor (1985), Milka Trnina (2002). Nositelj je odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića (1999). Dobitnik je Porina za poseban doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi (1997).

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Nikola-tesla-ndd

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Nikola Tesla prijavio svoje prve pronalaske