NA DANAŠNJI DAN: Vukov, Homeini, Miškina…

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
22:59
Stu
2019
16

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Vukov, Homeini, Miškina…

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
24
 
09.2016

NA DANAŠNJI DAN: Vukov, Homeini, Miškina…

2008. godine umro Vice Vukov, hrvatski estradni umjetnik, publicist i političar
NA DANAŠNJI DAN: Vukov, Homeini, Miškina…Ndd-24-09-16
 

24.9.2008. umro je Vice Vukov, hrvatski estradni umjetnik, publicist i političar. Podrijetlom je sa otoka Zlarina. 17. studenog 2005. u zgradi Hrvatskog sabora spotaknuo se na stepenicama i pao, pri čemu je zadobio teške ozljede glave. Hospitaliziran je i podvrgnut operaciji nakon koje je pao u komu. U studenom 2007. liječnici objavljuju kako povremeno dolazi svijesti i kako mu je zdravstveno stanje stabilno. 24. rujna 2008. godine, nakon 34 mjeseca borbe za život, preminuo je u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Rockfellerovoj ulici u Zagrebu, u 72 godini života. Rođen je 3.8.1936.

Blistavu pjevačku karijeru počeo je na Opatijskom festivalu prvonagrađenom skladbom Miroslava Biroa i Drage Britvića Mirno teku rijeke (1959). Tada počinje desetljeće njegova suverenog vladanja u glazbi: šezdesetih je najtrofejniji pjevač u tadašnjoj Jugoslaviji. Već tada je društveno angažiran te je potpisnik ugovora za socijalno i mirovinsko osiguranje estradnih radnika (1963). U sklopu međunarodne festivalske scene nastupao je na Festivalu Eurovizije (London 1963, Napulj 1965), Svjetskom festivalu Sopot (1966) te na dva Festivala Intervizije, gdje oba puta osvaja Srebrni notni ključ, za Bokeljsku noć (Hegedušić-Perfiljeva, Bratislava 1967)i Ako sada odeš (Mihaljinec-Britvić, Karlovy Vary 1968). Na Midemu u Cannesu zastupa Jugoton (1967). Nastupa u Rio de Janeiru (1969) te u Tokiju (1970), gdje uz drugu nagradu za skladbu The Dream World (Kabiljo-Britvić) prima i nagradu The Best Singer. Jugoton mu objavljuje prvu LP ploču Mirno teku rijeke (1970). 1972. godine njegove se pjesme, kao istaknutom sudioniku Hrvatskog proljeća, skidaju s radija i televizije, a punih će mu 18 godina biti zabranjeno i javno djelovanje u domovini. Od 1972. do 1976. boravi u Parizu. Godine 1989. vraća se u javnost albumom klasičnih napuljskih pjesama pod naslovom Bella Italia! koji mu donosi zlatnu i platinastu ploču. Te godine slijedi trijumfalan povratak na domaću scenu (postavlja još nenadmašen rekord od 13 recitala zaredom u KD Vatroslava Lisinskog u Zagrebu). S kćeri Ivanom objavljuje albume Majci i izbor božićnih pjesama Vječni Božić (zlatna i platinasta naklada). Pjevao je u gotovo svim gradovima SFRJ i u mnogim zemljama svih kontinenata: SAD, Kanada, Brazil, SSSR, Engleska, Francuska, Njemačka, Poljska, ČSSR, Belgija, Švicarska, Italija, Australija, Nizozemska, Bugarska, Austrija, Japan, Novi Zeland, Švedska i Norveška. Snimio je preko 400 skladbi, veliki broj gramofonskih ploča u nas i u inozemstvu (Jugoton, Croatia Records, Telefunken, Supraphon, Ariola, Balkanton i RCA-Viktor). Od 1996. stalni je kolumnist, politički komentator nekoliko novina. Kao rezultat toga, zagrebački Nakladni zavod Matice hrvatske objavio je knjige političkih eseja Pogled iza ogledala (1999) i Tvoja zemlja, uspomene na 1971. (2002). Vice Vukov imenovan je 15. siječnja 2001. veleposlanikom Republike Hrvatske u Švicarskoj. Na parlamentarnim izborima izabran je za zastupnika u petome sazivu Hrvatskog sabora (2003).


Mihovil Pavlek Miškina, hrvatski književnik

24.9.1887. rođen je pisac Mihovil Pavlek Miškina. U svojim prozama sa seoskom tematikom izražava protest protiv društvene nepravde. Njegove pjesme pretežno su retorične i prigodne, bez snažnog realizma, ali sa socijalnim mislima. Šime Vučetić ističe da su Pavlekove kajkavske pjesme (prvi put kao ciklus zajedno objavljene u 115. knjizi edicije 'Pet stoljeća hrvatske književnosti') najbolji dio njegovog pisanja i pjevanja. Svoj život u mladosti i početak književnog stvaranja opisao ukratko u 'Zborniku hrvatskih seljaka' (1937).


Ruhollah Khomeini, iranski političar i vjerski vođa

Ruhollah Mostafavi Musavi Khomeini bio je iranski političar i ajatolah. Rođen je u Homeinu 24. rujna 1902. 1950. je proglašen ajatolahom, što je najveći čin vjerskog vođe kod islamskih šiita. Bio je vođa iranske revolucije 1979. Te je godine novim ustavom imenovan doživotnim političkim i vjerskim vođom.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Vice vukov 230914
  • Zagreb Ayatollah ruhollah khomeini
  • Zagreb Miskina
  • Zagreb Ndd-24-09-16
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Vukov, Homeini, Miškina…