NA DANAŠNJI DAN: Iveković, Garibaldi, Bukovac

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
10:59
Velj
2020
21

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Iveković, Garibaldi, Bukovac

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
04
 
07.2016

NA DANAŠNJI DAN: Iveković, Garibaldi, Bukovac

4. srpnja 1939. godine u Zagrebu je umro Oton Iveković, hrvatski slikar
NA DANAŠNJI DAN: Iveković, Garibaldi, BukovacOton-ivekovic
 

Još u vrijeme naukovanja kod Hafnera, Quiquereza i Klausena u Zagrebu, a potom u Beču i Münchenu, Oton Iveković specijalizirao se za povijesno slikarstvo. Putovao je po domovini, Italiji, Njemačkoj i Americi, te radio i u ateljeu Vlahe Bukovca. Za vrijeme Prvog svjetskog rata slikao je na bojištima, a potkraj života povukao se u dvorac Veliki Tabor. Ivekovićevo je slikarstvo akademsko, ali i puno domoljubnoga romantičkog zanosa. Uz povijesne radove koji su i najpopularniji, primjerice 'Dolazak Hrvata na more', najkvalitetniji su mu radovi neposredne i svježe skice čestih putovanja po Lici, Dalmaciji i Bosni. Djelovao je i kao ilustrator knjiga. Za zagrebačko kazalište izrađivao je nacrte povijesnih kostima, te pisao o kostimografiji. Bavio se i publicistikom, pišući uspomene i putopise u kojima se očituje njegov polemički duh. Preminuo je u Zagrebu, 4. srpnja 1939. godine.


Dan nezavisnosti SAD-a

Američka deklaracija o neovisnosti (engl. The Declaration of Independence) deklaracija je koju je u Philadelphiji potpisalo 13 dotadašnjih britanskih kolonija u Novom svijetu, čime su proglasile svoju nezavisnost i objasnile svoje razloge za to. U Deklaraciji je istaknuto pravo na revoluciju, tj. načelo da je pravo i dužnost svakog naroda da izmijeni ili zbaci tiransku vlast koja ga tlači. Potvrđena je od Kongresa 4. srpnja 1776. godine te je postala konstitutivni akt SAD-a, tj. njihov prvi ustavni akt. Taj dan se u SAD-u slavi kao Dan nezavisnosti. Velika Britanija je priznala nezavisnost svojih bivših kolonija tek 3. rujna 1783.


Giuseppe Garibaldi, talijanski revolucionar

Giuseppe Garibaldi rođen je u Nici, 4. srpnja 1807. godine. U mladosti je bio mornar. Dok je služio vojni rok u mornarici Kraljevine Sardinije i Pijemonta potpao je pod utjecaj Giuseppea Mazzinija, predvodnika talijanskog nacionalizma, i postao pripadnik društva Mlada Italija. Poslije neuspjele oružane pobune u Savoji 1834. godine kada je osuđen na smrtnu kaznu bježi u Južnu Ameriku gdje se bori za nezavisnost Brazila. Sudjelovao je i u urugvajsko-argentinskom ratu na strani Urugvaja. U početku je zapovijedao urugvajskom mornaricom da bi kasnije postao zapovijednik Talijanske legije u Montevideu. U tim borbama stekao je svjetsku slavu. U svibnju 1860. Garibaldi izvodi svoj najveći poduhvat i legendarni pohod: osvajanje Sicilije i Napulja. Ovoga puta nije imao vladinu podršku, ali premijer Cavour i kralj Victor Emmanuel II. nisu se usudili zaustaviti popularnoga junaka. Kralj i premijer bili su mu spremni pomoći, ali samo pod uvjetom da se poduhvat pokaže uspješnim. Dana 6. svibnja s 1.000 crvenih košulja (pripadnika Gaibaldijevih dobrovoljačkih snaga) ulazi u mjesto Marsala na Siciliji, a 11. svibnja Garibaldi se proglasio diktatorom Siclije u ime kralja Victora Emmanuela II. U bici kod Clatafimija 30. svibnja njegove gerilske snage porazile su regularnu vojsku napuljskoga kralja. Nakon osvajanja Palerma premijer Cavour odlučio je Garibaldiju pružiti pomoć, ali tek tajnu pomoć. Nakon osvajanja Sicilije prelazi na kontinentalni dio Italije i 7. rujna 1860. trijumfalno ulazi u Napulj. Tad uvodi političke reforme, dijeli zemlju seljacima ali umjesto proglašavanja republike dobrovoljno ustupa vlast monarhistima u uvjerenju kako će Savojska dinastija ujediniti Italiju. Međutim njegova vojska je raspuštena, a on udaljen na otočić Caprera. U Rim se vraća 1871. godine. Razočaran u politiku, proglasio se socijalistom. Preminuo je 1882. godine u mjestu Caprera, na istotimenom otočiću u 75. godini života. Danas se svi povjesničari slažu da bez Garibaldijeve podrške ne bi bilo moguće ujedinjenje Italije. Daroviti lider i čovjek iz naroda puno je bolje od Cavoura i Mazzinija znao kako okupiti mase.


Vlaho Bukovac, hrvatski slikar

Hrvatski slikar Vlaho Bukovac rođen je u Cavtatu, 4. srpnja 1855. godine, kao Biagio Faggioni, a nakon pohrvaćenja svoje je prezime promijenio u Bukovac (tal. faggio: bukva). Studirao je u Parizu i ondje je djelovao petnaestak godina. Došavši 1893. u Zagreb, postao je središnja ličnost umjetničkog i kulturnog života grada. Okuplja mlade umjetnike i književnike, potiče izgradnju ateljea, Umjetničkog paviljona, osniva Društvo hrvatskih umjetnika i nastoji afirmirati hrvatsku umjetnost u svijetu. Od 1903. do smrti živi u Pragu, gdje je bio profesor na Likovnoj akademiji. Bukovčevo djelovanje u Zagrebu obilježava početak novoga razdoblja u hrvatskom slikarstvu. Tada radi velike dekorativne kompozicije: 'Dubravka', 'Gundulićev san' na zastoru u Hrvatskom narodnom kazalištu. U posljednjoj, praškoj fazi slika i eksperimentira u novousvojenoj poentilističkoj maniri. Bukovac je začetnik i glavni predstavnik hrvatske moderne i ide u red naših najplodnijih slikara. Najistaknutiji je hrvatski slikar na prijelazu 19. u 20. stoljeće.


Sprovod nadvojvode Franje Ferdinanda ubijenog u Sarajevu

Na današnji dan 1914. godine održan je sprovod poznatog nadvojvode Franje Ferdinanda, čije je ubojstvo u Sarajevu dalo povod za Prvi svjetski rat. Nadvojvoda Franjo Ferdinand bio je do smrti prijestolonasljednik Austro-Ugarske (njem. Thronfolger von Österreich-Ungarn) tj. trebao je naslijediti vladajućeg cara i kralja Franju Josipa. Uz Franju Ferdinanda u Sarajevu je ubijena i njegova supruga Sofija, koja je imala titulu vojvotkinje od Hohenberga. Njih su dvoje na današnji dan zajedno pokopani, no to nije bio klasičan habsburški dinastički sprovod. Naime, problem je bio u tome što su Franjo Ferdinand i Sofija bili u tzv. morganatskom braku. Takav se brak sklapa kad supružnici nisu istog ranga. Sofija po rođenju nije bila kraljevske krvi, nego je bila kći „običnog“ grofa Choteka. Unatoč bogatstvu i ugledu češke grofovske obitelji Chotek, oni nikako nisu bili ravni vladarskoj dinastiji Habsburg-Lothringen. Djeca iz braka Franje Ferdinanda i Sofije nisu mogli biti punopravni nadvojvode i nasljednici austrougarskog prijestolja, nego su imali samo titulu vojvoda od Hohenberga (kao i njihova majka). Budući da Sofija, nekraljevske krvi, nije mogla biti pokopana u carskoj kripti u Beču, ona i njen suprug Franjo Ferdinand pokopani su zajedno u dvorcu Artstetten u Austriji. Zanimljivo je da potomci Franje Ferdinanda i Sofije žive i danas, nose prezime Hohenberg (ne Habsburg) i vlasnici su spomenutog dvorca Artstetten.


Marie Curie, francuska kemičarka i fizičarka poljskog porijekla

Marie Curie rođena je u Varšavi, 7. studenog 1867. godine. Bila je kemičarka, pionir ranog doba radiologije i dvostruki dobitnik Nobelove nagrade, za fiziku 1903. i za kemiju 1911. Rođena je u Poljskoj gdje je provela rane godine, no 1891., s 24 godine odlazi studirati u Pariz. Sve je ispite položila s odličnim te nastavila raditi u Francuskoj, a kasnije je dobila državljanstvo. Osnovala je Institut Curie u Parizu i Varšavi. Marie Curie je umrla 4. srpnja 1934. godine u lječilištu Sallanches pored Passyja. Uzrok smrti bila je leukemija, najvjerojatnije uzrokovana prevelikim izlaganjem radijaciji tijekom višegodišnjeg istraživanja. Godinu dana nakon smrti Marie Curie, njena starija kćer, Irene Joliot-Curie, osvojila je Nobelovu nagradu za kemiju. Pepeo Marie Curie i njezinog supruga je 1995. godine premješten u pariški Panteon.


 

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Oton-ivekovic
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Iveković, Garibaldi, Bukovac