NA DANAŠNJI DAN: Pavletić. Pupačić. Norac…

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
03:59
Sij
2020
21

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Pavletić. Pupačić. Norac…

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
19
 
09.2016

NA DANAŠNJI DAN: Pavletić. Pupačić. Norac…

Scott Falhman je prvi predložio upotrebu znakova :-) i :-( za izražavanje osjećaja u pismenoj komunikaciji
NA DANAŠNJI DAN: Pavletić. Pupačić. Norac…Nddd-19-09
 

Lajos Kossuth, mađarski političar

Lajos Kossuth de Kossuth et Udvard, rođen u Monoku 19. rujna 1802., bio je mađarski političar koji se istaknuo u revoluciji u Mađarskoj za vrijeme 'Proljeća naroda' 1848. godine. Nije baš mario za hrvatski narod i hrvatsku državnost; otvoreno je govorio 'da ne vidi Hrvatsku na zemljovidu'. Kossuth je bio s liberalima i ultramađarski orijentirani protivnik Hrvatske i Hrvata, ali i drugih naroda u Kraljevini Ugarskoj (Slovaka, Rumunja...). Kossuthov protivnik je bio hrvatski ban Josip Jelačić koji u mađarskoj javnosti ostao je sve do marksističke historiografije 'negativac' i najomraženiji Hrvat te simbol neprijatelja Mađara.


Novi Zeland postao prva država na svijetu koja je dala pravo glasa svim ženama

Iako je već ranije bilo pokušaja uvođenja ograničenog prava glasovanja za žene u nekim državama, poput Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva ili Kanade, tek je Novi Zeland 19. rujna 1893. godine dao pravo glasa svim ženama.


Emil Zatopek, češki atletičar

Emil Zátopek, rođen u Moravskoj 19. rujna 1922., zvan 'češka lokomotiva', slavni je atletičar - dugoprugaš, četverostruki olimpijski pobjednik na Igrama 1948. i 1952., bez sumnje najveći češki (i čehoslovački) sportaš, i uopće jedan od najvećih sportaša u povijesti. U karijeri je postavio 20 svjetskih rekorda na distancama od 5.000 do 30.000 m.


Josip Pupačić, hrvatski književnik

Josip Pupačić rođen je u Slimi kraj Omiša 19. rujna 1928. Pupačić je bio urednik Krugova i Književnika. Zajedno je, sa svojim naraštajem oko časopisa Krugovi, tražio dublji, istinitiji životni realitet. Odmjerenom strukturom svojih refleksivnih metaforičkih pjesama očituje iskonsku vezanost uz podrijetlo i zavičaj. Ne privlači ga pritom toliko egzotika mediteranskog krajolika, koliko svijest o pripadnosti neprekinutom lancu što ga tvore preci i potomci, te svijest o ljudskom bivanju u jedinstvu sa zemljom kojoj pripadaju. U tu se bliskost uklapa i Pupačićeva vezanost uz more i njegovo vječno beskrajno bivstvo. Najbolji je lirski izraz te tematike antologijska pjesma More. Pesimističan osjećaj života prouzročen tragičnim događajima u obiteljskom i osobnom životu, primjerice u pjesmi Tri moja brata (o smrti trojice braće), uzdiže Pupačićevo lirsko obzorje do svemirskih razmjera, do smisla vlastita i općeg opstanka.


Uvedena obveza nošenja žute zvijezda za Židove u Njemačkoj

19. rujna 1941. Židovi unutar njemačkog 'Reicha' postali su obvezni nositi žutu zvijezdu na odjeći. Obavezno nošenje oznake na odjeći propisano je prvo za Židove u Poljskoj u studenom 1939., a zatim i u Njemačkoj i drugim državama. Židovi su smještani u posebne izolirane dijelove gradova - geta, od kojih je najveći bio u Varšavi. U jesen 1941. počela je realizacija plana da se svi Židovi iz Njemačke i zaposjednutih područja srednje i zapadne Europe deportiraju na istok. Židovi su prikupljani i transportirani vlakom u stočnim vagonima. Tisuće su pritom umrle.


Mirko Norac, hrvatski general

19. rujna 1967. godine u selu Otok kraj Sinja rođen je hrvatski general Mirko Norac.
Norac je od 1990. pripadnik Antiterorističke jedinice Lučko MUP-a RH, a od rujna 1991. je zapovjednik 118. brigade HV Gospić. Zapovijedao je 6. gardijskom brigadom u vojnim operacijama "Maslenica" i "Medački džep" te sudjelovao u operaciji "Oluja". Prisilno ga je umirovio predsjednik Stjepan Mesić, a u lipnju 2004. godine osuđen je na 12 godina zatvora zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava te ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Iste godine Haaški sud podigao je optužnicu zbog operacije "Medački džep", a presudom 30. svibnja 2008. osuđen je na 7 godina zatvora. Uvjetno je pušten iz zatvora u studenome 2011. godine.


Scott Falhman prvi predložio upotrebu znakova :-) i :-( za izražavanje osjećaja u pismenoj komunikaciji

Znakovi za izražavanje emocija i raspoloženja bili su poznati i prije. No, prepoznatljive znakove složene od rečeničnih znakova koji izražavaju osjećaje, tek je 19. rujna 1982. Scott Fahlman, američki znanstvenik informatike na sveučilištu Carnegie Mellon u Pittsburghu, predložio za redovnu upotrebu, nakon čega su se ovi znakovi počeli učestalo koristiti.


Otkriven je Ötzi - najstarija prirodno sačuvana mumija u Europi

Ledeni čovjek ili Oetzi, koji je živio prije oko 5300 godina, je pronađen 19. rujna 1991., kada je dvoje alpinista otkrilo je u blizini Similaunskog ledenjaka u Otzaler alpama, u južnom Tirolu, na granici Austrije i Italije mrtvo tijelo na visini od 3200 m. U početku se mislilo da se radi o nesretnom alpinistu, ali je utvrđeno da je posrijedi arheološki nalaz. Austrijanci tijelo četiri dana nakon pronalaska premještaju na Sveučilište u Innsbrucku. Tamo dobiva popularni nadimak Ledeni čovjek ili Oetzi. Njegova je bakrena sjekira, prva sjekira kojoj je sačuvana i drvena drška, a isto vrijedi i za nož s kamenom oštricom, uz koji su otkrivene i korice ispletene od bilja, u koji se spremao kad nije korišten. Kasnije je utvrđeno da je ležao 90 metara unutar Italije, pa je 1998. prenesen u muzej u Bolzano. Oetzi je prvi prapovijesni čovjek nađen u ledu s očuvanom svakodnevnom odjećom i obućom. Dobiveno je 15 radiokarbonski utvrđenih datuma s uzoraka tijela (datiranje ugljikom-14), artefakata i obuće i koji uglavnom variraju između 3365. - 2940. pr. Kr. Znanstvenici su tvrdili da ga je ubila iscrpljenost na velikoj hladnoći, pošto ga je najvjerojatnije zadesila gusta magla ili snježna mećava, ali kasnije je ta teorija odbačena. Odmah nakon smrti tijelo je isušio topli jesenski vjetar prije nego što ga je prekrio led. Tijelo je tako ostalo zatvoreno u ledu preko 5300 godina sve dok oluja iz Sahare nije sa sobom donijela prašinu koja je prekrila površinu leda i apsorbirala Sunčevo svijetlo, te se led naglo počeo topiti.


Vlatko Pavletić, hrvatski akademik, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar

Vlatko Pavletić bio je hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar. Od 1965. do 1967. bio je član Gradskog komiteta SK Zagreb, ali je izbačen iz Komiteta i partije kao hrvatski nacionalist zbog Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika kojoj je jedan od sastavljača. Godine 1972. uhićen je sa skupinom dužnosnika Matice hrvatske i zatim osuđen na godinu i pol strogog zatvora kao hrvatski nacionalist, zbog 'pokušaja rušenja i promjene državnog uređenja'. Kao spomen na taj zloguki dan osnovao je s kolegama, suborcima, utamničenicima udrugu '11. siječnja 1972.' čiji je prvi predsjednik izabran na četiri godine. Od 1990. obnaša niz političkih i kulturno-političkih dužnosti; uz ostalo je bio umjetnički direktor 'Jadran filma' i zamjenik predsjednika Vijeća za telekomunikacije. Od 1995. je član Predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice do 2000. godine. Sudjelovao je u proslavi izgradnje Svetišta Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu, 1. rujna 1996. kada je rekao: 'Danas se dovršuje zavjet Hrvatskog sabora' iz 1739. godine. Za svoj je dugogodišnji rad kao javni, kulturni i politički djelatnik bio nagrađivan. Nosilac je niza najviših državnih odlikovanja, a 2003. mu je dodijeljena nagrada 'Zlatni grb' što ju je utemeljio Hrvatski sabor za zasluge u razvijanju parlamentarne demokracije i tolerancije. Matica hrvatska, 2008. godine, posthumno mu je dodijelila novoustanovljeno Odličje grofa Draškovića. Umro je u Zagrebu 19. rujna 2007.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb 57295
  • Zagreb Josippupacic1
  • Zagreb Nddd-19-09
  • Zagreb Pavletic 1190195825
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Pavletić. Pupačić. Norac…