NA DANAŠNJI DAN: Passolini, Dušni dan…

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
22:59
Stu
2019
16

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Passolini, Dušni dan…

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
02
 
11.2016

NA DANAŠNJI DAN: Passolini, Dušni dan…

Talijanski filmski redatelj i književnik pregažen je na autocesti u Ostiji blizu Rima 2. studenoga 1975. u 54. godini
NA DANAŠNJI DAN: Passolini, Dušni dan…Pier-paolo-pasolini021114
 

Slavni talijanski filmski redatelj i književnik Pier Paolo Passolini, koji je rođen u Bologni 5. ožujka 1922. godine, pregažen je na autocesti u Ostiji blizu Rima 2. studenoga 1975. u 54. godini. Smrt mu je bila okrutna, a on je o okrutnosti svijeta govorio često i snimao takve filmove, primjerice Medeju iz grčke pretpovijesti. Tamo za vrijeme svečanosti plodnosti polja sasijeku žrtvu, mladića, na komade i krvlju poprskaju njivu da bi rodila obiljem.

U Zagrebu je boravio s filmovima Medeja i Ptičurine i ptičice, što je zabilježeno kao pravi kulturni događaj. U Passolinijevim filmovima uočljiva je slikarska, scenografska nadarenost autora. Međutim, mnogo je više drugih vrijednosti, kao na primjer kostimografija koja je rađena po njegovim zamislima, posebice u filmovima Medeja i Kralj Edip. U njima su glumci odjeveni u toliko maštovite kostime da se doimaju kao studije legendarnih likova. Sloboda mašte učinila je ove filmove s mitološkim sadržajima posve realnima, toliko prihvatljivima da je teško zamisliti drugog Edipa ili drugu Medeju, osvetnicu koja ubija i svoju djecu da bi se osvetila mužu. Takva je i mitološka, dakle nestvarno daleka priča o tisuću i jednoj noći, pa je Passolini taj svoj film prenio u vrijeme bez vremena, u nošnje koje izdaleka nalikuju na arapske, perzijske, čak predmuhamedovske, ali je u tom svijetu našao i uzorke slobode u ljubavi, u seksu, slobode koju je naš svijet kršćanstva prognao, a što je i Pasolini teško podnosio. I to ga je stajalo glave.

Na sličan način govori o slobodnoj ljubavi i u filmu Deccameron po velikom talijanskom srednjovjekovnom piscu Bocacciu, s mnogo duha i još više urođenog veselja, a ne trome grubosti kao u današnjim porno-filmovima. Passolini je ustajao protiv nasilja mladeži iz fašističkog izvorišta, a snimio je i film Evanđelje po Mateju gdje je tražio odgovore o životu Krista. Odgovor je bio u Pasolinijevu traženju buntovnog ponašanja. To su i Edip i Medeja pa i njegov Krist, otpornik protiv duha i djela svih nasilnih režima. U filmu Ptičurine i ptičice osudio je slijepo provođenje dogmatskih birokracija slijeva i zdesna, a filmovima Svinjac i Teorema upozoravao je žestokom gorčinom na profil takozvanog morala zapadnoeuropskoga građanstva. Rušitelj dogmi s bilo koje strane, taj lucidni zagovornik slobodnog stvaralaštva i slobode ljubavnog čina, svojim je filmovima ušao u povijest filma i umjetnosti uopće.


Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih

Dušni dan ili Spomen svih vjernih mrtvih, katolički je blagdan. Obilježava dan nakon Svih svetih, 2. studenog. Obilježava se i u Engleskoj Crkvi, kao i u mnogim evangeličkim crkvama. Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana Svih svetih slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan 998., sv. Odilo službeno je uveo u Cluny, o kojem je bilo ovisno oko tisuću benediktinskih samostana. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po Europi. Vatikan je službeno potvrdio ovaj blagdan 1311. Španjolska je 1748. dobila povlasticu, da njezini svećenici na Dušni dan mogu služiti tri mise: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu Svetog Oca, a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu papa Benedikt XV. 1915. proširio na cijelu Crkvu. Uz ovaj blagdan, kao i za Dan Svih svetih, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Pier-paolo-pasolini021114
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Passolini, Dušni dan…