NA DANAŠNJI DAN: Prva hrvatska vlada

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
18:59
Ožu
2020
29

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Prva hrvatska vlada

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
14
 
04.2016

NA DANAŠNJI DAN: Prva hrvatska vlada

Vladimir Bakarić, u stvari, bio je prvi hrvatski premijer
NA DANAŠNJI DAN: Prva hrvatska vladaVladimir-bakaric
 

Prva vlada u poslijeratnoj Hrvatskoj formirana je na sjednici Predsjedništva Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) 14. travnja 1945. godine u Splitu i nosila je naziv Narodna vlada Federalne Hrvatske. Ova vlada bila je sastavljena samo od predstavnika Narodne fronte, pa je 21. srpnja na Četvrtom zasjedanju ZAVNOH-a u Zagrebu formirana nova vlada pod nazivom Vlada Federalne Hrvatske. U ovu vladu, su pored predstavnika Narodne fronte bili uključeni i predstavnici opozicije, koji se nisu kompromitirali tijekom okupacije. Predsjednik obje ove vlade bio je Vladimir Bakarić.

Poslije održavanja izbora za Ustavotvorni sabor NR Hrvatske, 3. prosinca 1946. godine formirana je nova Vlada NR Hrvatske i njen predsednik je bio Vladimir Bakarić, koji je funkciju predsjednika vlade obavljao sve do 1953. godine.


Ruski književnik Vladimir Majakovski izvršio samoubojstvo

Pjesnik, dramatičar, pisac filmskih scenarija, slikar, redatelj i glumac, Vladimir Majakovski drastično je prekinuo svoj život, počinivši samoubojstvo 14. travnja 1930., naznačivši time i nagli kraj ruske avangarde. Majakovski je bio jedan od najaktivnijih i najpoznatijih sudionika pokreta ruske avangarde, koja je željela promijeniti ne samo ruski estetski kontekst, već i onaj izvanestetski, pa prema tome i društvo. Majakovski se bitno razlikuje od prethodnika simbolista i uvodi u rusko pjesništvo futurizam čiji će biti najvažniji predstavnik. U lirskim spjevovima Oblak u hlačama, Flauta-kičma, Rat i mir i Čovjek Majakovski u obliku monologa oslikava svoje zahtjeve. Doživjevši Oktobarsku revoluciju kao najplodonosniji izraz težnji za oslobađanjem čovjeka od društvenih stega, postaje svjesnim promicateljem njezinih ideja, smjelim i strastvenim agitatorom. Takvi su spjevovi Lijevi marš i 150.000.000 te scensko djelo o biblijskim motivima Misterija buffo pisano u žanru masovnog spektakla. Pisao je i dramolete za Studio, kazališne satire, no kao najbolji satiričar pokazuje se u Stjenici (u kojoj ismijava radnika-malograđanina) i Hladnom tušu, gdje se narugao sovjetskoj birokraciji. Smatrao je svaki književni oblik jednako vrijednim, pa i plakate za sovjetska poduzeća i novinske pjesme - feljtone o dolasku nove civilizacije.


Umrla Simone de Beauvoir, francuska književnica

14. travnja 1986. umrla je francuska književnica Simone de Beauvoir.
Svojim zalaganjem za emancipaciju žene i nekonformističkim duhom, de Beauvoir je zauzela istaknuto mjesto u francuskom egzistencijalizmu ljevičarske orijentacije. Njezini filozofski eseji nastali su pod znatnim utjecajem Sartrovih shvaćanja, kojem je bila životna suputnica, ali se u svojim uspomenama, putopisima i romanima predstavila kao nepristran, hladni promatrač i moralno angažirani sudionik u društvenim i političkim zbivanjima svoga vremena. Među svjedočanstvima i autobiografskim zapisima Simone de Beauvoir ističu se "Uspomene dobro odgojene djevojke" i kraći roman "Veoma blaga smrt" u kojem je krajnje realistički prikazala posljednje trenutke u životu svoje majke.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Vladimir-bakaric

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Prva hrvatska vlada