NA DANAŠNJI DAN: Telefon, Legija stranaca…

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
10:26
Pro
2019
11

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Telefon, Legija stranaca…

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
10
 
03.2017

NA DANAŠNJI DAN: Telefon, Legija stranaca…

10. ožujka 1876. Alexander Graham Bell ostvario je prvi uspješan telefonski poziv, riječima "Mr. Watson, come here, I want to see you". Poziv je bio upućen njegovu pomagaču u susjednoj sobi.
NA DANAŠNJI DAN: Telefon, Legija stranaca…Prvi-telefonski-razgovor
 

Ipak, ostaje nerazjašnjeno tko je izumio prvi telefon, budući da su Antonio Meucci, Johann Philipp Reis, Alexander Graham Bell i ostali - svi kandidati za ovu titulu. Važno je zapamtiti da ne postoji nešto poput "jedinstvenog izumitelja telefona". Stanje telefonije kakvo imamo danas je rezultat rada mnogih ruku, od kojih je svaka pomoć bila vrlo vrijedna.

1875. godine, dok je Alexander Graham Bell radio eksperiment na telegrafskim porukama, njegov pomoćnik je slučajno dirnuo čeličnu oprugu koja je proizvela zvonki zvuk. Bell je čuo taj zvuk u drugoj sobi i odmah dotrčao govoreći:"Ne dirajte ništa! Recite mi šta ste upravo uradili?" Tada je otkrio da čelična žica trepereći nad magnetnom proizvodi promjenljivu struju. Već sutra je napravljen prvi telefon. Prva telefonska linija vodila je s krova zgrade na dva kata niže. Prva rečenica izgovorena preko telefona bila je: "Gospodine Watsone, dođite! Potrebni ste mi!


Rođen Tvrtko I. Kotromanić, bosanski kralj

Stjepan Tvrtko I. Kotromanić je bio bosanski ban od 1353. do 1377. godine, a zatim i prvi bosanski kralj do 1391. godine. Za vrijeme Tvrtkove vladavine ostvarena je politička stabilnost, te značajan kulturni i duhovni napredak, što je Bosnu učinilo najsnažnijom južnoslavenskom zemljom, a Tvrtka najvećim vladarem u povijesti srednjovjekovne Bosne. Tada se razvijaju bosanski gradovi, trgovina i rudarstvo, te se kuje prvi zlatni novac na južnoslavenskim prostorima. Na tom novcu se prvi put javlja i heraldički simbol ljiljana koji će postati znakom bosanskih kraljeva. Sljedeći zlatnici u Bosni pojavit će se tek sa Stjepanom Tomašem.


Osnovana Legija stranaca

Legija stranaca dio je francuske vojske, razlika u odnosu na ostale redovne formacije je to što su njeni pripadnici stranci, dobrovoljci. Od vatrenog krštenja prije 175 godina u Alžiru pa do njihovih posljednjih zadaća na Balkanu i Bliskom istoku, Legionare je vodio njihov moto: čast i odanost. Opis današnje Legije stranaca nemoguće je razumjeti bez barem djelomičnog upoznavanja s njihovom prošlošću. Formirana potpuno od dobrovoljaca (plaćenici su u Legiju ušli kasnije) podrijetlom iz cijele Europe, Legija stranaca nastala je dekretom bivšeg Napoleonovog maršala Solta 10. ožujka 1831. godine, za vrijeme kralja Luja Filipa. Novostvorena postrojba - Legija stranaca, bila je sastavljena od 7 pješačkih bojni od kojih je svaka bila sastavljena od vojnika iste nacionalnosti: 1., 2. i 3. bojna bile su sastavljene od Švicaraca i Prusa, 4. su činili Španjolci, 5. je bila sastavljena od Talijana, 6. od Belgijanaca i Nizozemaca i na koncu 7. od Poljaka. Po dekretu, legionari su se smjeli boriti samo izvan europskih teritorija, pa su tako bili poslani na svoju prvu vojnu zadaću u Alžir, pod zapovjedništvom švicarskog pukovnika Stoffela, protiv alžirskih berberskih plemena. Legija je otvorena za svakoga, nebitno koje je nacionalnosti. Ipak, većina legionara dolazi iz europskih zemalja, međutim sve više i više pristupaju latinoamerikanci - čine, prema nekim izvorima, 24% ukupnog članstva. Većina časnika su Francuzi, od kojih su 10% bili pripadnici Legije te su do čina došli postupno.


Edo Šen, hrvatski arhitekt

10. ožujka 1877. rođen je Edo Šen, hrvatski arhitekt. Tek nakon što je 1908 . godine imenovan ze profesora na tadašnjoj Graditeljskoj školi u Zagrebu, na kojoj će djelovati do 1919., Šen postaje ovlašteni civilni arhitekt. U to vrijeme Šenov rad je pod jakim utjecajem historijskog eklekticizma. Iz tog razdoblja najznačajnije Šenovo ostvarenje je palača osiguravajućeg društva Croatia u Zagrebu iz 1910. godine. Na pročelju palače nalaze se četiri alegorijska reljefa (Žetelica, Kosac, Prelja i Drvar) koje je 1910. godine izradio istaknuti hrvatski kipar Robert Frangeš Mihanović. Reljefi su klesani izravno na pročelju nakon što su u njega bile ugrađene vapnenačke ploče. Ostale Šenove realizacije iz tog razdoblja su stambena zgrada Mervar, nekadašnji “Dom društva čovječnosti “ u Petrinjskoj 3 iz 1912. te stambena zgrada Bezuk u Boškovićevoj 14 iz 1914. godine. Nakon rata, točnije 13 rujna 1919. godine osnivanjem Tehničkog fakulteta u Zagrebu Šen je izabran za redovitog profesora na arhitektonskom odjeku, a nešto kasnije Vijeće fakulteta ga izabire i za prvog njegovog rektora.


Anka Krizmanić, hrvatska slikarica i grafičarka

10. ožujka 1896. rođena je Anka Krizmanić, hrvatska slikarica i grafičarka.
Krizmanić je studirala u Dresdenu i Parizu, a prvi puta je javno izlagala na izložbi Medulića 1910. godine. Anka Kizmanić je u crtežu i grafici rano izoštrila osjetljivost za bitno u strukturi krajolika, pokretu figure ili stanjima ljudske psihe. Sredinom dvadesetih godina nastaje ciklus njezinih pastela, pejzaža i portreta. Radila je i tapiserije, modne crteže i skice za lutkarsko kazalište. Izvela je grafičku mapu "Ples" 1916. godine. Dvije litografske mape "Dubrovnik" 1921. i 1922. godine, te nekoliko ciklusa pejzaža, portreta, seriju autoportreta i karikatura, plesnih i scenskih motiva i folklornih plesova.
Umrla je 1987. godine u Zagrebu.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Prvi-telefonski-razgovor

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Telefon, Legija stranaca…