NA DANAŠNJI DAN: Represija nakon Hrvatskog proljeća

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
10:57
Velj
2020
27

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Represija nakon Hrvatskog proljeća

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
11
 
01.2017

NA DANAŠNJI DAN: Represija nakon Hrvatskog proljeća

Utamničeno je tisuće ljudi, hrvatska emigracija u svijetu je dobila svoju proljećarsku komponentu, a tadašnja Hrvatska utonula u sebi svojstvenu hrvatsku šutnju
NA DANAŠNJI DAN: Represija nakon Hrvatskog proljećaHrvatsk-proljece
 

Jedanaesti dan siječnja u hrvatskoj političkoj povijesti ima posebno značenje. U 19. stoljeću, u doba ilirizma, još uvijek maglovitog osvješćivanja nacionalnog identiteta, upravo je na taj dan, vlasti ondašnje Monarhije, aktom grube Metternichove birokacije, zabranjuju ilirsko ime i ilirski grb. Kraljevska naredba o zabrani ilirskog imena obrazlagana je kao ustupak Mađarima, koji su upravo u ilirizmu vidjeli najopasnijeg neprijatelja za ostvarenje svojih političkih pretenzija. Bilo je to 1843. godine, čime je okončano ilirsko proljeće, utopistička vizija nekakve Ilirije i ilirskog jedinstva.

Na isti je dan, 129 godina kasnije, mnogo brutalnije ugušeno jedno drugo, ovaj put – hrvatsko proljeće. Naime, sumornog 11. siječnja 1972. godine tadašnja Milicija uhapsila je desetoricu najviđenijih proljećara ili maspokovaca, kako je tada glasila etiketa za politički pogrom. Među prvim uhapšenicima bili su Vlado Gotovac, Hrvoje Šošić, Šime Đodan, Mako Veselica, Franjo Tuđman, Jozo Ivičević Bakulić, Ante Glibota, Mate Bačić i Vlatko Pavletić. Ujedno, to uvod u masovnu represiju i progone. Slijedila su uhićenja studentskih vođa, članova Matice hrvatske, koja je od kulturnjačke institucije postala političkom organizacijom matice nacionalnog gibanja. Grubom represijom ondašnjeg komunističkog režima utamničeno je tisuće ljudi, hrvatska emigracija u svijetu je dobila svoju proljećarsku komponentu, a tadašnja Hrvatska utonula u sebi svojstvenu hrvatsku šutnju. Doduše, ta je šutnja postojala i ranije u različitim povijesnim epohama, no od sedamdesetih trajati će desetljećima kasnije, uz slane refleksije i do danas. Aktualna povijesna ocjena hrvatskog proljeća, u trajanju od 1968, dakle, skromne tri godine, kaže da je riječ o pokušaju reformski umjerenih hrvatskih komunista da, po prvi put nakon traumatičnog iskustva Drugog svjetskog rata i duboke podijeljenosti hrvatskog nacionalnog bića, što se, također, osjeća i danas, afirmiraju nacionalnu ideju samoodređenja naroda. No, još uvijek u okvirima jugoslavenskog projekta. Ipak, bez obzira na suženi okvir, uvjetovan ponajprije tadašnjim međunarodnim političkim prilikama, osobito sovjetskom doktrinom "ograničenog suvereniteta socijalističkih zemalja", ideje hrvatskog proljeća su značajne za dalje oblikovanje hrvatskog nacionalnog identiteta. Naposljetku, one su saživjele u jugoslavenskom Ustavu iz 1974. godine, čiji će konfederativni koncept, uz ekonomski besmisao društveno političkog uređenja, osamdesetih prošlog stoljeća u potpunosti dezintegrirati drugu jugoslavensku tvorbu na Balkanu.

Kad je o datumima riječ, zanimljiva je i činjenica da je na isti dan 11. siječnja, na dan kad su Austrijanci ukinuli ilirsko ime, na dan kad je UDBA hapsila proljećare, 1990. godine Hrvatski Sabor, još uvijek u rukama Saveza komunista Hrvatske, donio odluku o uvođenju višepartijskog sutava u Hrvatskoj, što će pak pokrenuti procese stvaranja suvremene hrvatske države.

Titov Strah od sovjetske "doktrine ograničenog suvereniteta" presudio je hrvatskom proljeću. Na slici Brežnjev i Tito.


 

 

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Hrvatsk-proljece
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Represija nakon Hrvatskog proljeća