NA DANAŠNJI DAN: Sudar aviona iznad Vrbovca

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
02:59
Ruj
2020
27

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Sudar aviona iznad Vrbovca

Zagreb Transformacija tržišta 2020
Zagreb Srednja Europa za mlade
Zagreb Srednja Europa
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
10
 
09.2016

NA DANAŠNJI DAN: Sudar aviona iznad Vrbovca

10. rujna 1976. godine
NA DANAŠNJI DAN: Sudar aviona iznad VrbovcaVrbovec 100914
 

Zrakoplovna nesreća iznad Vrbovca pokraj Zagreba dogodila se 10. rujna 1976. godine. To je najveća i najteža zrakoplovna nesreća koja se dogodila u hrvatskom zračnom prostoru i jedna od većih u svijetu. Nesreća se dogodila kada se zrakoplov British Airwaysa Hawker Siddeley Trident 3B, na letu 476 s londonskog aerodroma Heathrow prema zračnoj luci Yeşilköy, Istanbul, sudario u zraku sa zrakoplovom Inex-Adria Avioprometa Douglasom DC-9 na letu 550 sa splitske zračne luke prema zračnoj luci Köln-Bonn (tadašnja Zapadna Njemačka). Nesreća se dogodila u 11:14 sati, a poginulo je svih 176 putnika i članova posade obaju zrakoplova.


Umro Ludovik I. Anžuvinac, hrvatsko-ugarski kralj

Ludovik I. Anžuvinac bio je hrvatsko-ugarski kralj, vladao od 1342.-1382. Bio je kralj Ugarske, Hrvatske, Dalmacije i Slavonije od 1342., a Poljske od 1370. godine. Bio je jedan od najboljih i najaktivnijih vladara kasnog srednjeg vijeka, šireći svoj teritorij na Jadransko more i čvrsto osiguravši Dalmaciju, s dijelom Bosne i Bugarske pod ugarskom krunom. Mnogo je vremena proveo u ratovima s Mlečanima i u nadmetanju za Napuljsko kraljevstvo. Ludovik je nazvan po svom stricu Svetom Ludoviku, a bio je najstariji sin Karla Roberta Anžuvinca i Elizabete, kćeri poljskog kralja Vladislava i sestra Kazimira Velikog iz dinastije Pjastovića restaurirane dinastije u Poljskoj. Bio je imenovan nasljednikom odmah nakon rođenja. U međuvremenu je postao kralj Ugarske, poslije smrti svoga oca 1342. godine. Okrunjen je nekoliko dana kasnije 21. srpnja. Ludovik je često vodio ratove. Osim njegovih najpoznatijih kampanji, ratovao je u Bugarskoj, Bosni, Vlaškoj, i protiv Zlatne Horde. Prvi ugarsko-osmanlijski sukob se desio tijekom njegove vladavine. Umro je 10. rujna 1382.


Dora Pejačević, hrvatska skladateljica

Dora Pejačević, rođen u Budimpešti 10. rujna 1885., čuvena je hrvatska skladateljica, rodom iz slavonske grofovske obitelji Pejačević. U Hrvatskoj je Dora Pejačević obitavala u obiteljskom dvorcu u Našicama, ali su je česta putovanja vodila i u velike europske kulturne centre poput Budimpešte, Münchena, Praga i Beča u kojima je znala boraviti duže vrijeme. Posljednje godine života, od udaje za austrijskog časnika Ottomara Lumbea 1921. do smrti 1923. godine, provela je uglavnom u Münchenu gdje je i umrla. Teško je danas nagađati što je potaknulo skladateljicu na taj korak u trideset i sedmoj godini života? No odlazak iz Našica i život u njemačkim gradovima Dresdenu i Münchenu kao da su joj oduzeli svu životnu energiju. Za života, osim u Hrvatskoj, njezina su djela vrlo često izvođena u inozemstvu (London, Dresden, Budimpešta, Stockholm, Beč, München i dr.) u interpretaciji glasovitih svjetskih glazbenika njenog doba kao što su pijanisti Walther Bachmann, Svetislav Stančić i Alice Ripper, violinisti Joan Manén, Václav Huml i Zlatko Baloković, dirigenti Oskar Nedbal i Edwin Lindner, te ansambli Thomán trio, Hrvatski gudački kvartet, Zagrebačka filharmonija, Wiener Tonkünstlerorchester te Dresdenska filharmonija. Iza Dore Pejačević ostalo je 58 opusa s područja orkestralne, vokalno-instrumentalne, komorne i glasovirske glazbe. Među njima se posebno ističu četiri pjesme za ženski glas i orkestar (Verwandlung op. 37b, Liebeslied op. 39, Zwei Schmetterlingslieder op. 52), Tri pjesme op. 53 na tekstove F. Nietzschea, niz glasovirskih minijatura, Glasovirski kvintet u h-molu op. 40, Gudački kvartet u C-duru op. 58, Simfonija u fis-molu op. 41, Koncert u g-molu za glasovir i orkestar op. 33, Phantasie concertante u d-molu za glasovir i orkestar op. 48 te Sonata za glasovir u As-duru op. 57.


Ubijena Elizabeta 'Sisi' Bavarska, austrijska carica i mađarska kraljica

Elizabeta Bavarska, punog imena Elizabeta Amalija Eugenija, poznatija pod nadimkom Sisi bila je austrijska carica i ugarsko-hrvatska kraljica, supruga cara Franje Josipa I. Elizabeta je bila kćer vojvode Maksimilijana Josipa Bavarskog i princeze Ludovike Bavarske, unuka Maksimilijana I. Josipa Bavarskog te sestra Marije Sofije Bavarske. 1854. udala se za cara Franju Josipa. Bila je poznata po svojoj ljepoti i eleganciji. Pisala je poeziju, navodeći sebe kao Titaniju. Proučavala je grčki jezik. Neprestano je putovala, ali se nije bavila politikom. Potresena zagonetnim samoubojstvom svoga prvorođenog sina, prijestolonasljednika Rudolfa, povukla se u vilu na Krfu. Tako je već dulje vrijeme prije smrti živjela daleko od Bečkoga dvora i svojega supruga koji se potajno zabavljao s glumicom Katarinom von Schratt. Samo je povremeno s malom pratnjom dolazila u Švicarsku. 10. rujna 1898. godine, talijanski anarhist Luigi Luccheni izveo je u Ženevi atentat na caricu Elizabetu koja je bila u šetnji sa svojom pratnjom, zarivši joj u prolazu oštru tanku turpijicu ravno u srce. Nesretna carica srušila se od posljedica uboda nakon nekoliko koraka. Počnitelj ovog besmislenog atentata, jer se Elizabeta nikada nije bavila politikom, osuđen je na doživotnu tamnicu. Elizabeta je pokopana u Carskoj kripti u Beču.


Postignut dogovor o raspadu Austro-Ugars

Carska i kraljevska monarhija Austro-Ugarska, u sastavu koje su se do 1918. godine nalazile i sve hrvatske zemlje, bila je višenacionalna država. U njoj su živjeli Nijemci, Mađari, Česi, Slovaci, Poljaci i Ukrajinci u Galiciji, Rumunji u Bukovini i Erdelju, Talijani, Slovenci, Hrvati, Srbi, te muslimansko stanovništvo u Bosni i Hercegovini koje nije imalo posebnu nacionalnu svijest. Austro-Ugarska se u Prvom svjetskom ratu našla na strani poraženih Centralnih sila. Zbog tog poraza, a još više zbog težnji njezinih naroda da stvore vlastite nacionalne države raspala se u više dijelova, što je dogovoreno sporazumom u Saint-Germain-en-Layeu 10. rujna 1919.


Prvi posjet pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj

Papa Ivana Pavao II. prvi je puta posjetio Hrvatsku 10. i 11. rujna 1994. godine. Na zagrebačkom aerodromu Pleso tada su ga dočekali predsjednik Franjo Tuđman i zagrebački kardinal Franjo Kuharić. Došavši u zagrebačku katedralu, papa je vjernike pozdravio riječima "Hvaljen Isus i Marija". Posjetio je i grob kardinala Alojzija Stepinca. 11. rujna je pred oko milijun vjernika na zagrebačkom Hipodromu predvodio svetu misu povodom proslave 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije.


CERN-ov Veliki hadronski sudarač pušten u pogon

Najvažniji projekt CERN-a (Europskog centra za nuklearna istraživanja) je LHC (Veliki hadronski sudarač, eng. Large Hadron Collider), opisan kao najveći znanstveni eksperiment u povijesti.
Veliki hadronski sudarač je akceleratorsko postrojenje smješteno u Europskom centru za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi. Sastoji se od podzemnog prstena opsega 26 659 metara smještenog na dubini između 75 i 150 metara i akceleratorskih struktura koje ubrzavaju čestice tijekom njihovog kruženja kroz cijev. Za usmjeravanje snopa čestica kroz cijevi akceleratora koriste se tisuće magneta različitih karakteristika i veličine. Snopovi čestica vode se kroz cijevi akceleratorskog prstena pomoću jakog magnetskog polja, koje se postiže upotrebom supravodljivih elektromagneta. Supravodljivi magneti sastavljeni su od posebnih vodiča ohlađenih pomoću tekućeg helija na -271 ºC, da bi se postiglo stanje supravodljivosti. U tom stanju električna struja teče kroz vodiče bez otpora i gubitaka energije što omogućava stvaranje iznimno jakih magnetskih polja.
Duž prstena akceleratora, na mjestima gdje se snopovi sudaraju, smješteni su detektori čestica koji prikupljaju informacije o česticama nastalim u sudarima i uvjetima koji su tada vladali. Nakon više od deset godina izgradnje i utrošenih više milijardi eura, Veliki hadronski sudarač pušten je u pogon 10. rujna 2008. godine.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Vrbovec 100914
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Sudar aviona iznad Vrbovca