NA DANAŠNJI DAN: Ubijen Mihovil Pavlek Miškina

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
18:59
Ožu
2020
29

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Ubijen Mihovil Pavlek Miškina

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
21
 
06.2016

NA DANAŠNJI DAN: Ubijen Mihovil Pavlek Miškina

hrvatski književnik i političar
NA DANAŠNJI DAN: Ubijen Mihovil Pavlek MiškinaPavle-miskina
 

Još uvijek se ne može sa sigurnošću utvrditi gdje i kada je ubijen Mihovil Pavlek Miškina, seljak-pisac i borac za socijalnu pravdu, no pretpostavlja se da je to bilo u logoru Jasenovac, 21. lipnja 1942. godine. Mihovil Pavlek – Miškina rodio se u Đelekovcu kod Koprivnice 1887. godine. U rodnom selu završio je 5 razreda osnovne škole, ali svojom bistrinom izrastao u predstavnika narodne inteligencije svoga vremena i borca za socijalnu pravdu. Tijekom Prvog svjetskog rata Miškina je služio u XVI. infanterijskoj regimenti u Bjelovaru jer radi slabog vida nije mogao biti poslan na front. Miškina se aktivnije uključuje u politiku 1925. godine, kada se kandidirao na izborima Hrvatske seljačke republikanske stranke kao zamjenik Pavlu Dombaju iz Drnja koji se kandidirao u kotaru Ludbreg. Jedno vrijeme bio je i načelnik općine Đelekovec. Nakon proglašenja NDH, ustaška je vlast krenula s pristupanjem mjesnih organizacija HSS-a u ustaški pokret a u Koprivnici je došlo do sukoba nekih članova stranke s proustaškim dijelom HSS-a koje je željelo preuzeti Gradsko poglavarstvo. Želeći neposredno od Mačeka dobiti daljnje smjernice za rad, u Zagreb su se uputili Miškina, Stjepan Prvčić i Tomo Čiković ali u Zagrebu nisu uspjeli doći u dodir s nekim iz užega vodstva stranke. Po povratku Povjerenstvo Glavnog ustaškog stana za Koprivnicu, na čijem je čelu bio ustaški povratnik Nemec, već od 26. travnja 1941., ograničilo mu je kretanje samo na područje đelekovečke općine. Nekoliko su puta Miškinu i njegove suradnike ustaše zatvarali i zatim puštali ne bi li ih natjerali da pristupe ustaškom pokretu. U srpnju su uhićeni Miškina, Franjo i Tomo Gaži te Stjepan Prvčić, članovi Kotarske organizacije HSS-a i u zatvoru su proboravili više od mjesec dana bez ikakva saslušanja. Pod optužbom prokomunističke djelatnosti 9. svibnja 1942. godine je uhićen, a sutradan, 10. svibnja, odveden je u Sabirni logor Jasenovac. Začetnik književne misli i predvodnik grupe seljaka-pisaca u Hrvatskoj pisati je počeo kao zreo čovjek. Pisao je pjesme, crtice, pripovijetke, članke i brošure, a objavljivao ih je u raznim dnevnicima, tjednicima, časopisima i kalendarima.


Vjekoslav Klaić, hrvatski povjesničar i pisac

Vjekoslav Klaić rođen je u Garčinu 21. lipnja 1849. godine. Bio je hrvatski povjesničar, pisac i rektor zagrebačkog Sveučilšta. Budući da mu je majka bila Njemica, Klaić je odgajan u njemačkome duhu i jeziku. Školovao se u Varaždinu i Zagrebu. U Beču je studirao povijest i zemljopis, a poslije završenoga studija više od pedeset godina službovao je kao profesor, u početku gimnazijski, a od 1893. na Zagrebačkome sveučilištu. Uz manje prjekide ostaje na katedri opće povijesti do 1922. godine kada je umirovljen. Godine 1896. postao je pravim članom JAZU/HAZU, a bio je i počasni doktor praškoga sveučilišta i vanjski član Češke akademije znanosti. Surađivao je u pravaškom tjedniku Hrvatska lipa, a bio je dugogodišnji urednik Vienca (1882.-1889.) te istodobno i osnivač orkestra i dirigent, promičući hrvatsku glazbu. Godine 1892. pokrenuo je i uređivao glazbeni časopis Gusle. Pisao je i uspjele pripovijetke i političke članke u hrvatskom duhu. Monumentalno historiografsko djelo Povijest Hrvata, objavljeno kod Kuglija u pet knjiga, nije, na žalost, uspio završiti. Umro je u Zagrebu, 1. srpnja 1928. godine.


Tomislav Tanhofer, hrvatski glumac i redatelj

21. lipnja 1971. godine u Splitu je umro Tomislav Tanhofer, hrvatski glumac i redatelj. Tanhofer je bio jedan od najsvestranijih kazališnih ljudi: dramski i karakterni glumac, studiozan redatelj modernoga tipa, teatrolog, pisac članaka i eseja o kazalištu, prevoditelj dramskih djela, pedagog, predavač, umjetnički voditelj u nekoliko kazališta. Nakon studija u Beču i Zagrebu, gdje je studirao filozofiju i pratio kazališni život, stupio je 1922. u Narodno kazalište u Osijeku. Uskoro je postao i urednik osječkog Kazališnog lista. Zatim postaje član ansambla Kazališta dunavske banovine, potom Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, a nakon Drugoga svjetskog rata u Beogradu i na kraju u Splitu postaje direktor Drame. Kao glumac Tanhofer je, uz ostale, ostvario uloge Hamleta, Kneza Miškina u Idiotu Dostojevskog, Krležine: Leona, Križovca, Urbana i druge. Od važnijih redateljskih ostvarenja ističu se: Hamlet i Hasanaginica još prije Drugoga svjetskog rata, te Antigona, Kralj Edip, Fedra, Candid, Putnik bez prtljage, Don Carlos, Braća Karamazovi i Glorija, a posebice je važno Tanhoferovo uprizorenje Eshilove Orestije na Splitskim ljetnim igrama.


 


Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Pavle-miskina
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Ubijen Mihovil Pavlek Miškina