NA DANAŠNJI DAN: Ubojstvo kralja Aleksandra

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
08:56
Stu
2019
22

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Ubojstvo kralja Aleksandra

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
09
 
10.2016

NA DANAŠNJI DAN: Ubojstvo kralja Aleksandra

9. 10. 1934. - ubojstvo kralja Aleksandra I. Karađorđevića, prvog kralja Kraljevine Jugoslavije. U državničkom posjetu Francuskoj Trećoj Republici, dok se vozio u automobilui, atentator Vlado Černozemski iskočio je iz mase i upucao kralja, ministra i vozača. Iza atentata je stajala makedonska bugarofilska ogranizacija VMRO te Ustaški pokret.
NA DANAŠNJI DAN: Ubojstvo kralja AleksandraKralj-aleksandar-atentat
 

Krunidba kralja Zvonimira

9. 10. 1075. - krunidba kralja Zvonimira - rimski velikodostojnici su u crkvi sv. Petra na solinskome polju okrunili Dmitra Zvonimira za hrvatsko-dalmatinskoga kralja.


Rođen Ivo Vojnović, hrvatski književnik

9.10.1857. rođen je Ivo Vojnović, hrvatski književnik. Najistaknutiji dramski pisac moderne, često nazivan i posljednjim velikim dubrovačkim piscem. U književnosti se javlja 1880. kada mu August Šenoa, tada urednik časopisa Vijenac objavljuje pripovijetku Geranium. Uslijedila je pripovijetka Perom i olovkom 1884. i kraći roman Ksanta, 1886. U razdoblju između 1891. i 1901. nastaju pjesme iz zbirke Lapadski soneti. Dva soneta iz te zbirke (Prelude i Na Mihajlu) uokviruju njegovu Dubrovačku trilogiju, najpoznatiji dramski kompleks koji obuhvaća drame Allons enfants, Suton i Na taraci - kronika o propasti Dubrovačke republike. Temu dubrovačkoga života obrađuje i u dramama Ekvinocijo i Maškarate ispod kuplja. Njegov dramski prvijenac, Psyche, 1889. označava zaokret kako u hrvatskom kazalištu, tako i u književnosti. Naime, povodom otvorenja nove zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta održan je natječaj za praizvedbu drame. Iako je favorit bio Ante Tresić Pavičić s povijesnom tregedijom na tragu devetnaestostoljetne kazališne tradicije Veliki Simeon, pobijedila je ipak Vojnovićeva salonska komedija, a njemu je priskrbila atribut začetnika moderne hrvatske drame.


Pogubljen Che Guevara, argentinsko-kubanski revolucionar

9.10.1967. američka CIA je dala pogubiti Che Guevaru, argentinsko-kubanski revolucionar. Guevara je rođen u argentinskoj građanskoj obitelji, španjolskih, baskijskih i irskih potomaka.[1] Završivši studij medicine putovao je Južnom Amerikom pri čemu se uvjerio u bijedu radnika i Indijanaca kriveći za to sjevernoameričke kapitaliste i autoritarne režime koje su oni podupirali. Okrenuvši se žestokom antiimperijalizmu i marksizmu, pridružio se Pokretu 26. srpnja koji je pod vodstvom Fidela Castra namjeravao izvrišiti revoluciju na Kubi. 1956. se s ostalima iskrcao na otok i sljedeće dvije godine - s najvišim činom, comandante - proveo u gerilskom ratovanju. Nakon pobjede revolucionara 1959. obavljao je državničke funkcije vezane uz gospodarstvo i bio jedan od najutjecajnijih i najpoznatijih ljudi na Kubi. Istodobno se bavio teorijom gerilskog ratovanja te planirao širenje komunističke revolucije na ostatak Južne Amerike i zemalja trećeg svijeta. 1965. napustio je Kubu i pošao u DR Kongo odakle je planirao pokrenuti afričku revoluciju. Nakon potpunog neuspjeha operacije, isto je pokušao i u Boliviji no također neuspješno: uhvaćen je i odmah pogubljen. Njegova smrt izazvala je burne reakcije u svijetu: za vrijeme studentskih pokreta šezdesetih smatran je uzornim revolucionarom, a na Kubi i danas ima status nacionalnog junaka kao i među raznim drugim latinoameričkim ljevičarskim pokretima.

 

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Kralj-aleksandar-atentat

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Ubojstvo kralja Aleksandra