NA DANAŠNJI DAN: Tridentski sabor, Heine, Borojević...

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
11:53
Velj
2020
28

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Tridentski sabor, Heine, Borojević...

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
13
 
12.2016

NA DANAŠNJI DAN: Tridentski sabor, Heine, Borojević...

Tridentski sabor je devetnaesti ekumenski sabor Katoličke Crkve. Održan je u razdoblju od 13. prosinca 1545. do 4. prosinca 1563. u Tridentu (današnji Trento u Italiji), kao odgovor na teološke i ekleziološke izazove što ih je postavila Reformacija. Na ovom je saboru potvrđen nauk Katoličke Crkve o spasenju, sakramentima, biblijskom kanonu, a nakon njega ujednačen je način slavljenja mise u cijeloj Crkvi.
NA DANAŠNJI DAN: Tridentski sabor, Heine, Borojević...Tridentski-sabor
 

Sabor je sazvan za 13. prosinca 1545., kada je svečano i otvoren u tridentskoj katedrali sv. Vigilija. U ožujku 1547., zbog straha od kuge, premješten je u Bolognu, a 17. rujna 1549. odgođen na neodređeno vrijeme. Ponovno ga je 1. svibnja 1551. u Trentu otvorio papa Julije III., no ubrzo je prekinut zbog pobjede Mauricija, saskoga vojvode, nad carom Karlom V. Na kraju je sabor 18. siječnja 1562. ponovno sazvao papa Pio IV., a konačno su zasjedanja završena 4. prosinca 1563.

Povijest sabora može se podijeliti u tri glavna razdoblja: od 1545. do 1549., od 1551. do 1552., i od 1562. do 1563. Najznačajnije je ovo posljednje razdoblje zbog donošenja dogmatskih dekreta. Broj sudionika rastao je prema završnim sjednicama sabora, a dekrete je potpisalo 255 sudionika, uključujući i četvoricu papinih izaslanika, dvojicu kardinala, trojicu patrijarha, 25 nadbiskupa i 168 biskupa. Od toga, dvije trećine bili su Talijani.

Indeks zabranjenih knjiga (Index librorum prohibitorum) objavljen je 1564., a s papinom su dozvolom izašli Ispovijest tridentinske vjere i Tridentinski katekizma (1566.), Brevijar (1568.), Misal (1570.), te novo izdanje Vulgate (1590. i 1592.).

Saborski su dekreti objavljeni u Italiji, Portugalu, Poljskoj, te u katoličkim zemljama u Njemačkoj na Augsburškom saboru 1566. U Španjolskoj, Nizozemskoj i na Siciliji prihvatio ih je španjolski kralj Filip II., ukoliko ne utječu na njegove kraljevske ovlasti. U Francuskoj kralj je službeno prihvatio samo doktrinalne odluke sabora, a disciplinske su prihvaćene na mjesnic crkvenim sinodima. U Engleskoj nije bilo pokušaja objave odluka sabora, a Pio IV. poslao je pismo s dekretima škotkoj kraljici, no ona se nije usudila objaviti ih zbog opasnosti koja joj je prijetila od Johna Knoxa i reformatora.


Heinrich Heine, njemački književnik

13. prosinca 1797. godine rođen je Heinrich Heine, njemački književnik, koje se smatra jednim od najvećih liričara njemačkog romantizma. Pisao je pjesme, pripovijesti i eseje. Bio je pjesnik široke popularnosti s mnoštvom učenika i imitatora posvuda u Europi. Njegova najpoznatija ostvarenja su: poetska zbirka 'Knjiga pjesama', 'Florentinske noći', 'Njemačka - jedna zimska priča'.


Werner von Siemens, njemački elektrotehničar i izumitelj

13. prosinca 1816. godine rođen je Werner von Siemens, njemački elektrotehničar i izumitelj. Jedan je od pionira elektrotehnike, a bavio se pretežno telegrafskom i mjernom tehnikom. Usavršio je telegraf s kazaljkom, pronašao bešavno oblaganje vodiča gutaperom, podigao prvu dužu telegrafsku liniju u Europi, izumio samouzbudni generator istosmjerne struje (dinamo-stroj). Osnovao je 1847. s J.C. Halskeom poduzeće Siemens-Halske, koje se vremenom razvilo u veliku elektrotehničku tvrtku svjetskih razmjera Siemens AG. Po njemu je nazvana jedinica električne vodljivosti siemens.


Svetozar Borojević, jedini Hrvat s činom feldmaršala u Austro-Ugarskoj

Svetozar Borojević von Bojna, rođen u Umetiću kod Kostajnice 13. prosinca 1856., bio je austrougarski feldmaršal. Svetozar Borojević von Bojna se za vrijeme Prvog svjetskog rata istaknuo nizom uspjeha u obrambenom ratovanju. Zbog toga je dobio čin feldmaršala, čime je postao prvi i jedini nositelj tog čina u Austro-Ugarskoj koji nije bio njemačkog podrijetla.


Umro August Šenoa, hrvatski književnik

13. prosinca 1881. godine od posljedice upale pluća u Zagrebu je umro hrvatski književnik August Šenoa. Šenoa je najutjecajniji i najplodniji hrvatski pisac 19. stoljeća te istinski tvorac moderne hrvatske književnosti - on je prvi pravi hrvatski romanopisac, inovator proze i tvorac razvijenoga urbanoga jezičnoga standarda. Zbog njegove veličine i udjela kojeg je imao u hrvatskoj književnosti, razdoblje oko njegove smrti naziva se Šenoino doba. Šenoa je najveći umjetnički domet ostvario kao romanopisac. Središnje mjesto u njegovu opusu zauzimaju povijesni romani. Napisao ih je pet: Zlatarovo zlato, Čuvaj se senjske ruke, Seljačka buna, Diogenes, i Kletva, nedovršeno djelo. Velik je uspjeh postigao i svojim povjesticama - pripovjednim djelima u stihu s motivima iz povijesti (Propast Venecije, Smrt Petra Svačića, Šljivari, Anka Neretvanka, Vinko Hreljanović) ili iz narodne predaje (Božja plahtica, Kameni svatovi, Kugina kuća, Postolar i vrag, Gvozdeni div, Prokleta klijet, Mile Gojslavica). Najviše piše o konkretnim društvenim, političkim i etičkim problemima svoga vremena.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Tridentski-sabor
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN: Tridentski sabor, Heine, Borojević...