NA DANAŠNJI DAN:Bratoljub Klaić

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
18:59
Ožu
2020
29

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN:Bratoljub Klaić

Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
27
 
07.2016

NA DANAŠNJI DAN:Bratoljub Klaić

hrvatski jezikoslovac, leksikograf i prevoditelj
NA DANAŠNJI DAN:Bratoljub KlaićBratoljub klaic
 

Bratoljub Klaić rođen je kao Adolf Klaić 27. srpnja 1909. godine u Bizovcu. U Zagrebu je završio klasičnu gimnaziju te na Filozofskom fakultetu diplomirao povijest južnoslavenskih jezika i književnosti, češki i njemački jezik. Njegov otac, takodjer Adolf Klaić rodjen je kao Adolf Klotz, te je slavenizirao prezime u Klaić. Bratoljub se stručno se usavršavao u Poljskoj i Češkoj. Doktorirao je 1941. godine disertacijom Bizovačko narječje. Bio je profesor u gimnaziji u Vukovaru, Prijedoru, Osijeku i Zagrebu te na Visokoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Od 1950. godine profesor je hrvatskoga jezika na Akademiji kazališne i filmske umjetnosti. Kao član Državnoga ureda za jezik NDH Klaić je, uz suradnju ostalih članova, priredio pravopisni priručnik Koriensko pisanje (1942.), a s Franjom Ciprom i opsežni Hrvatski pravopis (1944., pretisak 1992.), oba izrađena na tvorbeno-morfološkim načelima prema tadašnjoj službenoj jezičnoj politici. Postao je poznat po Rječniku stranih riječi, koji je od 1951. do 2001. izišao u više izdanja. Uvježbavao je dikciju s glumcima za predstave i bio glavnim tumačem nepoznatih riječi. Proučavao je poljsko-hrvatske kulturne veze i pisao o njima. Bratoljub Klaić je u kroatistici i općenito u hrvatskoj kulturi ostavio trajan pisani i usmeni trag kao vrstan leksikograf i kao pravopisni i jezični normativist. Umro je u Zagrebu, 2. ožujka 1983. godine.


Prvo pojavljivanje Zekoslava Mrkve na malom ekranima

Bugs Bunny, Zekoslav Mrkva ili Duško Dugouško prvi se puta na malim ekranima pojavio 27. srpnja 1940. godine. Bio je siv, grickao mrkvu, poljubio Elmera Fudda i izrekao čuveni 'Eh, what's up, Doc?' u animiranom filmu A Wild Hare kojeg je režirao Tex Avery, a koji je bio nominiran za Oscara. Bugsu je tada nedostajalo jedino ime, a iako su ga svi tvorci i ljubitelji tako zvali, Bugs Bunny je na platnu 'imenovan' tek godinu kasnije u crtiću Elmer's Pet Rabbit koji je režirao Chuck Jones. Od svog debija Bugs se pojavio u mnoštvu kratkih filmova, filmova, kompilacija, televizijskih serija, stripova, video igrica, zabavnih parkova te reklama. Pojavio se u više filmova nego ikoji drugi animirani lik i ima vlastitu zvijezdu na holivudskoj Stazi slavnih.


Rade Šerbedžija, glumac, pjesnik i glazbenik

Hrvatski filmski, televizijski i kazališni glumac, pjesnik i glazbenik srpskoga podrijetla Rade Šerbedžija rođen je u mjestu Bunić kod Korenice, 27. srpnja 1946. godine. Diplomirao 1969. na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu, nakon čega je ubrzo angažiran u zagrebačkomu Dramskom kazalištu 'Gavella'. Nakon toga naizmjenično radi kao slobodni umjetnik, s angažmanom u HNK Zagreb, te ponovno u 'Gavelli'. Nadaren, iznimne glumačke tehnike, glumac i racija i temperamenta, sugestivan, vrsne dikcije, s lakoćom izvodeći i fizički najteže scene, pokazao se podjednako uvjerljiv u ulogama klasičnog (npr. Shakespeareovi Hamlet i Richard III) i modernog repertoara (npr. Ibsenov Peer Gynt) - u raznim žanrovima, tumačeći likove pozitivnih i negativnih osobina. Dobitnik je mnogih priznanja (triput nagrađen na Sterijinom pozorju, Nagrada 'Vladimir Nazor', Nagrada 'Dubravko Dujšin', Nagrada 'Orlando' na Dubrovačkim ljetnim igrama). Na filmu debitira sporednom ulogom u Iluziji K. Papića, dok prvu glavnu - mladića na životnoj prekretnici - tumači u Gravitaciji ili fantastičnoj mladosti činovnika Borisa Horvata B. Ivande. Otada sve češće nastupa u glavnim ulogama dobivajući popularnost i ulazeći u krug najrespektiranijih jugoslavenskih glumaca - u filmovima raspona od ratnih drama do suvremene tematike. Tako su početkom 1970.-ih godina zapažene njegove uloge komunističkog aktivista dezorijentiranog u privatnom životu u Crvenom klasju Ž. Pavlovića i seoskog mladića suočenog s nepravdom u Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja K. Papića. U to vrijeme ističe se i u filmovima koji kritički oslikavaju jugoslavensku suvremenost: kao skladatelj kod kojeg prevladava karijerizam (što potvrđuje njegovu sposobnost karakternog glumca) u filmu Bravo maestro R. Grlića i u naslovnoj ulozi u Novinaru F. Hadžića. Najuspješnija filmska godina za Šerbedžiju je vjerojatno bila 1986. kada s dvije uloge u filmovima dobija titulu najuspješnijeg na pulskom festivalu: revolucionara koji se ne snalazi u poratnom vremenu u Večernjim zvonima L. Zafranovića (Zlatna arena) i radnika ogorčenog siromaštvom i životnim nedaćama u Snu o ruži Ž. Tadića (Velika povelja u Nišu). Velikog radnog potencijala, s uspjehom glumi i na televiziji: u tv-serijama U registraturi, Nikola Tesla (u naslovnoj ulozi), Prosjaci i sinovi i Bombaški proces (kao Josip Broz Tito). Godine 1982. dobio je godišnju nagradu australske televizije Sammy za glavnu ulogu u australskoj televizijskoj ekranizaciji drame Oslobođenje Skoplja D. Jovanovića. Šerbedžija je poznat i po čitanju poezije te kazališnim predstavama. Pokrenuo je i novo kazalište Ullysses u Puli, koje je premijeru doživjelo predstavom Kralj Lear na Brijunima pod redateljskom palicom njegove supruge Lenke. Objavio je 2 zbirke pjesama: Promjenljivi i Crno, crveno. Bio je predavač scenskog govora i glume na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Zagrebu te izvanredni profesor glume na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Od 2010. godine živi u Rijeci. U Rijeci je osmislio i pokrenio novi poslijediplomski studij glume ("Gluma, mediji, kultura"), koji je osnovao Senat Sveučilišta u Rijeci kao dvogodišnji program namijenjen stručnom usavršavanju u polju glume, medija i kulture, a od jeseni 2011. godine na njemu i predaje.

Administrator: zoo_visitor_guestwww.mojzagreb.info
  • Zagreb Bratoljub klaic

Zagreb › Vijesti › Vijesti iz svijeta › Na današnji dan › NA DANAŠNJI DAN:Bratoljub Klaić