Galerija Klovićevi dvori

Galerija Klovićevi dvori - . - mojzagreb.info

Detaljna karta / Zagreb

Velike izložbe

Složena djelatnost Galerije Klovićevi dvori obuhvaća široko polje rada. Primarna je djelatnost organizacija i priprema velikih kulturoloških izložaba, njihova promidžba, uz konferenciju za novinare, te tiskanje publikacija i ostalih štampanih materijala vezanih uz izložbu (katalog, letak, plakat, pozivnica), kao i vlastita proizvodnja suvenira koja je dio opreme svake značajnije izložbe. Zatim organiziranje posebnih pratećih događanja kao što su predavanja, tribine, aukcije, likovne radionice, koncerti.
Galerija Klovićevi dvori specijalizirala se i za organizaciju hrvatskih izložaba u inozemstvu, pa se tako pojavljuje kao suorganizator većine naznačajnijih hrvatskih nastupa u Evropi i šire i stalni partner nastupa na venecijanskim bijenalima zahvaljujući svojoj pouzdanoj i iznimno opremljenoj tehničkoj ekipi.
Cjelokupni izložbeni program svojim pedagoški osmišljenim programom prati i Mala likovna radionica poučavajući kako raznovrsnim likovnim tehnikama i načinima likovnog izražavanja, tako i pričajući o povijesnim razdobljima korespondirajući s trenutačnim postavom. Osim velikih baštinskih izložaba, te izložaba evropskog nasljeđa kojim se kontekstualizira naša kulturna stvarnost, kao i transkontinetalnim putujućim projektima kojima se predstavljaju daleke kulture, Galerija se s posebnim zanimanjem trudi stalno propitkivati pulsirajuće tkivo suvremene umjetnosti baveći se pregledima suvremene likovne stvarnosti, ali i monografskim predstavljanjem pojedinih autora, lansirajući tako neka nova likovna imena, ali i predstavljajući cjelokupne opuse već afirmiranih autora. I na kraju potrebno je spomenuti i aktivno učestvovanje u mnogim društvenim inicijativama, poput akcija za izgradnju Nacionalne sveučilišne biblioteke ili Muzeja Suvremene umjetnosti, ali i preuzimajući u ratno doba ulogu promotora ratne stvarnosti kroz dojmljivu umjetničku interpretaciju projektom „Oči istine“ iz 1991/2. šaljući ga na brojne europske adrese.

Poveznice / Podkategorije

zagreb zagrebu ulaznice događanja karte zagreba jezuitski trg 4 telefon galerija klovićevi dvori adresa kontakt ki

Galerija Klovićevi dvori - .

Ulica:	Jezuitski trg 4
Pošta, mjesto:	Zagreb
Telefon:	01 4851 926
Telefaks:	01 4851 926
E-mail:	marina.viculin@galerijaklovic.hr
Internet:	www.galerijaklovic.hr

Galerija Klovićevi dvori smještena je u zdanju starog, gornjogradskog, isusovačkog samostana, čija gradnja započinje u prvoj polovici 17. stoljeća i traje u etapama sve do drugog desteljeća 18. stoljeća. Velik četverostrani kompleks isusovačkog samostana zatvara nepravilan četverokutni atrij. Sastoji se od dva povijesno i arhitektonski različita djela: samostana iz 17. stoljeća i srednjovijekovne gradske kule, ugrađene u zgradu samostana, koja se danas jedva primjećuje. Kula se nalazi na sjeveroistočnom uglu kompleksa čija se istočna strana oslanja na gradski bedem. Sagrađena je sredinom 13. stoljeća i po debljini zidova (gotovo 2 metra) i kvadratnom tlocrtu istovjetna je drugim gradečkim kulama Lotrščaku, Popovim tornju, kuli Kamenitih vrata.

Bivši isusovački kompleks svoju ljepotu duguje i plastično – dekorativnim elementima na svom vanjskom pročelju, ali i onim dvorišnima. Kameni portal na zapadnom pročelju svojim rustičnim kvadrima odaje renesansnog majstora, dok je drugi portal, današnji ulaz u Galeriju, djelo visokog baroka iz 1783/4. godine. Sinteza renesanse i baroka rezultirala je iznimno harmoničnim rješenjem, pri čemu je barokni portal postao zaštitni znak Galerije Klovićevi dvori.
Jedinstvenost ovog kompleksa potvrđuje se ulaskom u atrij koji svojom kontemplativnošću naprosto mami posjetioca za ostanak. Pročelja su podjeljena polukružnim prozorima u prizemlju i prvom katu, koji su uokvireni kasnorenesansnim ornamentiranim okvirima ispunjenim stiliziranim biljnim ornamentima talijanskog izvorišta.
Današnji izgled dugujemo arhitektima Vahidu Hodžiću i Igoru Emiliju koji su u razdoblju od 1973. do 1984. preuredili zgradu u Muzejski prostor. Osim temeljite adaptacije unutrašnjosti, nadograđen je drugi kat na zapadnom pročelju, prigrađena je zgrada za kafeteriju u južnom dvorištu, a spušteno je i tlo glavnog dvorišta.
Tim je zahvatima ovo najveće i najljepše zdanje Gornjeg grada dobilo novu namjenu koju je zadržalo do danas.