Hrvatski muzej naivne umjetnosti - .

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
03:59
Stu
2019
12

Zagreb › Tvrtke › Umjetnost i dizajn › Muzeji › Hrvatski muzej naivne umjetnosti - .

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
 
Hrvatski muzej naivne umjetnosti - . - mojzagreb.info
Hrvatski muzej naivne umjetnosti
.
..
Detaljna karta / 10000 Zagreb
 

Fundus muzeja

Hrvatski muzej naivne umjetnosti čuva u svojem fundusu oko 1875 umjetnina - slika, kipova, crteža i grafika - poglavito hrvatskih umjetnika. Izloženo je osamdesetak antologijskih slika i kipova dvadesetak klasika naive, od početka tridesetih godina XX. stoljeća do danas. Težište je na umjetnicima tzv. Hlebinske škole te na nekolicini visoko vrednovanih nezavisnih autora. Uz njih izlažu se i radovi značajnih umjetnika drugih naroda.

Poveznice / Podkategorije

Hrvatski muzej naivne umjetnosti - .

Ulica:Sv. Ćirila i Metoda 3
Pošta, mjesto:      10000 Zagreb
Telefon:01 485 1911
Telefaks:01 485 2125
E-mail:info@hmnu.org
Internet:www.hmnu.org

O muzeju

Godine 1952. osnovana je u Zagrebu Seljačka umjetnička galerija, koja od 1956. djeluje pod nazivom Galerija primitivne umjetnosti, a od 1994, odlukom Sabora Republike Hrvatske, kao Hrvatski muzej naivne umjetnosti. Ustanova je od samog početka organizirana i vođena po strogim muzeološkim principima, pa se smatra prvim muzejom naivne umjetnosti u svijetu.

Hrvatski muzej naivne umjetnosti čuva u svojem fundusu preko 1600 umjetnina – slika, kipova, crteža i grafika – poglavito hrvatskih umjetnika.

Stalni postav Muzeja kreiran je uz moto Naivna umjetnost kao segment moderne umjetnosti. Izloženo je osamdesetak antologijskih slika i kipova dvadesetak klasika hrvatske naive, od početka tridesetih do osamdesetih godina XX. stoljeća. Težište je na hrvatskim umjetnicima proslavljene Hlebinske škole te nekolicini visoko vrednovanih nezavisnih autora. Uz njihova djela, izlažu se radovi i značajnijih umjetnika drugih naroda.

Postav

U prvoj su dvorani slike Ivana Generalića (1914-1992), prvog majstora Hlebinske škole, koji je među hrvatskim naivnim slikarima prvi ostvario osobni stil i visoku razinu umjetnosti. Izložena su njegova rana djela nastala početkom tridesetih godina, kada se naglašavala socijalna problematika (Rekvizicija, 1934), preko radova poetskog realizma, sa snažnim romantičnim nabojem (Krave u šumi, 1938; Žeteoci, 1939; Poplava, 1960), do nadrealnih fantazmagorija pedesetih i šezdesetih godina (Smrt Viriusa, 1959). Slijede purificirana rješenja iz sedamdesetih, gdje se očituju snažna sažimanja, sumarni zahvati i prazne, apstraktne pozadine (Autoportret, 1975). U slikama Franje Mraza (1910-1981), koji počinje slikati i izlagati istodobno kao i Generalić, te u djelima Mirka Viriusa (1889-1943), koji se javlja nekoliko godina kasnije (Povratak po kiši, 1939; Žetva, 1938), vidimo brojne raznovrsne scene seljačkog života. Kamene skulpture Lavoslava Tortija (1875-1942), uz one u drvu Petra Smajića (1910-1985), prvi su primjeri hrvatskoga naivnog kiparstva.

Druga je dvorana s djelima majstora Hlebinske škole iz drugog naraštaja, Ivana Večenaja (1920) i Mije Kovačića (1935). U Večenaja su burleskni i groteskni likovi (Pupava Jana, 1962), te djela nadahnuta biblijskom problematikom, snažnog i neobuzdanog kolorita (Evanđelisti na Kalvariji, 1966). U Kovačića vidimo poplavljena zemljišta i snijegom zametene ledine (Svinjar, 1967; Smuđenje svinje, 1962) te, također, religijske i katastrofične prizore.

Slijede veristički i psihološki portreti Dragana Gažija (1930-1983), uglednog predstavnika Hlebinske škole čija se djela odlikuju tonskim načinom gradnje (Krančecev starac, 1956; Portret Mate Bujine, 1959), te portreti Martina Mehkeka (1936), kojega karakterizira tipološko predstavljanje (Moj susjed, 1962). U trećoj su dvorani još i slike Ivana Lackovića Croate (1931-2004), autora sutonskih prizora (Jesen, 1964) i osebujnih melankoličnih, izduženih krajolika (Duga zima, 1966), jednog od najvrsnijih i najznamenitijih crtača svjetske naive.

Četvrta je dvorana sa slikama Ivana Rabuzina (1921), koji već krajem pedesetih i početkom šezdesetih stvara djela osebujna i postojana stila, iznimne liričnosti (Na bregovima – prašuma, 1960; Zora, 1963), a sustavnim apstrahiranjima, pojednostavnjivanjima i stilizacijama dolazi do arealnih rješenja (Tri cvijeta, 1967).

Slike Emerika Feješa (1904-1969) primjeri su urbane naive, s tematikom isključivo gradskih prizora, arhitektonskih zdanja (Sv. Marko, Venecija, 1956). Njegova se djela odlikuju naglašeno geometrijskom kompozicijom i žarkim, ekspresivnim koloritom (Milanska katedrala, 1966). Tu su i kipovi Petra Smajića, majstora čistih i jednostavnih formi u drvu (Adam i Eva, 1934; Majka i dijeta, 1934).

U petoj su dvorani djela Matije Skurjenija (1898-1990), uz Rabuzina i Feješa najistaknutijeg predstavnika nezavisnih umjetnika. Njegove se slike odlikuju fantastičnim motivima i nadrealnim ugođajem. Uz lirske pejzaže (Moja domovina, 1960), tu su djela snovitog značaja, jakih disproporcija, alogičnosti u perspektivi i odnosima predočenog (Dječje utakmice, 1959; Lutajući atleti, 1960; Nogometaši, 1961).

Slijede burleskne fantazmagorije Josipa Generalića (1936), čije se slikarstvo udaljava od standardne hlebinske ikonografije iskoracima u teme iz suvremenog života (Gvajana, 1978), te slike Drage Juraka (1911-1994), autora fantastičnih arhitektura – fantazmapolisa. Djela Slavka Stolnika (1929-1991) ekspresivnog su kolorita, pa iako autor podrijetlom ne pripada Hlebinskoj školi, priklonio se njezinu stilu i poetici. Eugen Buktenica (1914-1997), prvi dalmatinski naivni slikara, predočuje uglavnom život na moru.

Radno vrijeme

Radno vrijeme
Utorak - petak: 10 - 18 sati
Subota i nedjelja: 10 - 13 sati

Zatvoreno ponedjeljkom i državnim blagdanom

Cijene ulaznica
- odrasli - 20 kuna
- učenici, studenti, grupe - 10 kuna

Stručna vodstva
Uz prethodnu najavu na telefon ili e-mail, na hrvatskom i engleskom jeziku - 200 kuna za grupe (10-25 osoba) i 300 kuna za individualna vodstva (manje od 10 osoba).

HMNU nema omogućen pristup osobama s invaliditetom niti ima parkiralište za vozila posjetitelja

 

Zagreb › Tvrtke › Umjetnost i dizajn › Muzeji › Hrvatski muzej naivne umjetnosti - .