Kazalište KEREMPUH - Satiričko kazalište

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
12:58
Kol
2019
17

Zagreb › Tvrtke › Umjetnost i dizajn › Kina i kazališta › Kazalište KEREMPUH - Satiričko kazalište

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
 
Kazalište KEREMPUH - Satiričko kazalište - mojzagreb.info
Kazalište KEREMPUH
Satiričko kazalište
.....
Detaljna karta / 10000 Zagreb
 
Poveznice / Podkategorije

Kazalište KEREMPUH - Satiričko kazalište

Ulica:Ilica 31
Pošta, mjesto:      10000 Zagreb
Telefon:(0)1 48 33 354
Telefaks:(0)1 48 33 348
E-mail:kerempuh@zg.htnet.hr
Internet:http://www.kazalistekerempuh.hr

O Kazalištu

Godine 1964. grad Zagreb su nenadano zadesila dva događaja.
Najveća poplava Save u povijesti i otvaranje satiričkog kabareta ‘Jazavac’.
Poplava je za par mjeseci sanirana, a ‘Jazavac’ (preimenovan 1994. u ‘Kerempuh’) traje već četiri desetljeća.
Za novorođenče sklono humoru klima nije bila previše podobna, ali tradicija je bila jača.
Kabaret kao scenski žanr rođen je u Parizu 1881. godine (‘Chat Noire’ – ‘Crna mačka’) da bi ta pariška moda stigla u Zagreb brzinom fijakera tek godine 1907. za vrijeme K.U.K. monarhije pod imenom Kabaret Imperial. Kasnije, između prvog i drugog svjetskog rata Zagreb će dobiti: Pick – kabaret, Klub – kabaret, Kabaret Grabancijaš (1923.), Kabaret Casino, Music Hall, Kabaret Excelsior, Dverce, Grabancijaš u Velikom podrumu (1940.), te Grabancijaš u Matici hrvatskih iseljenika.
Svi oni borave u kavanama centra grada, a program izvode najbolji glumci tadašnjeg hrvatskog glumišta sa platnog spiska HNK: Tito Strozzi, Aco Binički, Dejan Dubajić, August Cilić, Borivoj Šembera, Đurđica Dević, Veljko Maričić, Josip Rutić, Jozo Laurenčić i drugi.
Kabareti žive kratko, ali imaju publiku. Nestane jedan, rodi se drugi. Program se sastoji od kratkih zabavnih igrokaza, kupleta i vodviljskih erotiziranih šlagera (‘Bio sam kod Fride’ Ace Biničkog). Točke su rijetko politizirane i cilj im je da nasmiju publiku.
Poslije drugog svjetskog rata prvi zagrebački kabaret se zove ‘Kerempuhovo vedro kazalište’ (1949.-1950.) u organizaciji lista ‘Kerempuh’, a djeluje u dvorani Sindikata (danas je to klub ‘Tvornica’) s glumcima Hrvatskog narodnog kazališta. Program se sastoji od kratkih igrokaza, komičnih baleta i Kerempuhove konferanse (Borivoj Šembera). To je vrijeme Titovog ‘razvoda braka’ sa Staljinom pa dio programa ima politizirani satirični ton (‘Rezolucija’, ‘Zbor derviša’). Kabaret ‘Kerempuhovo vedro kazalište’ će izvesti tri programa (oko 50 predstava) i nakon godinu dana rada dobiti ime ‘Komedija’ pa se preseliti na Kaptol gdje do danas uspješno njeguje komediju i komični mjuzikl.
‘Jazavac’ (danas ‘Kerempuh’) otvorit će vrata 25. ožujka 1964. u Medulićevoj ulici broj 2, kao kabaret u kavani, s publikom za stolovima, gdje se poslije programa servira večera. Kabaret ima originalan interijer sa humorističkim dekoracijama Reisingera, Lončarića, Voljevice i Boureka, a na papirnatim stolnjacima se mogu rješavati duhovite aforističke zagonetke pa se tako znatno razlikuje od kabareta kakve smo imali prije drugog svjetskog rata.
Kao pokretač ‘Kerempuhovog vedrog kazališta’ i ‘Jazavca’, mogu posvjedočiti da su oni prolazili kroz slične podcjenjivačke dvojbe i sumnje kao i kabareti između dva rata. Primjerice, ravnateljstvo Akademije za dramsku umjetnost u Zagrebu će 1964. zabraniti rad svojim studentima u ‘Jazavcu’, slično kao što je Vladimir Treščec, nekad indendant HNK i kasnije kraljevski veliki župan 1921. godine zabranio članovima kazališta ‘da sudjeluju u kojekakvim barovima i varijeteima’ – čitaj: kabaretima.
Osim estetskih dvojbi, u slučaju ‘Jazavca’, koji djeluje u jednopartijskom sustavu, bit će i sumnjičenja ideološke naravi, pa će ‘Jazavac’ već 1967. zatvoriti vrata, da bi nakon ironičnog protesta u vidu tiskane vlastite osmrtnice i tromjesečne stanke, nastavio rad.
Prvi glumački ansambl ‘Jazavca’ kao i kod kabareta prije rata sačinjavali su posuđeni glumci iz institucionalnih kazališta: Branka Strmac, Đurđa Ivezić, Ivo Kadić, Ivo Serdar, Špiro Guberina, Boris Pavlinić i Boris Festini. Kabaretski kolaž režira Nikola Petrović.
Već nakon prvog programa uviđamo da glumci iz drugih kazališta ne mogu izdržati vrtoglavi tempo svakodnevnog nastupa u ‘Jazavcu’ i igranja u svojoj matičnoj kući, te se formira prvi vlastiti ansambl, uglavnom regrutiran iz studentskog glumišta. Stižu: Mladen Crnobrnja – Gumbek, Bane Petrović, Maja Zaninović, Drago Bahun, Martin Sagner, Olgica Pivac i, sasvim kratko, Đuro Utješanović. Glazbu komponira i za klavirom sjedi tada mladi skladatelj Silvio Foretić, danas renomirani profesor na muzičkoj akademiji u Njemačkoj.
Oni su ‘slobodni kao ptice’ od drugih obveza, čak nemaju ni plaću, nego skromni honorar, budući je kabaret u vlasništvu ugostiteljskog poduzeća, a pomoć grada sasvim simbolična, tek toliko da se jazavac nahrani ‘šakom kukuruza’.
Iz naslova prvih programa proviruje želja da se bude kritičan (satiričan) na dvosmislen, aforističan način. Zato sa scene emitiramo brojne aforizme sa aktualnim dilemama socijalističkog sustava (‘Da li su dva i dva, još uvijek – četiri’) pa se ne dolazi u direktan sukob sa dežurnim ideolozima. Program ‘Ispeci pa – prešuti’ i neki drugi iz prvih godina komunicira sa publikom više između redaka (‘I mašta ima granice. Državne!’) ali i to izaziva sumnju i provjere. Kao nekakav slobodniji ventil, u noćne sate, u klubu Kerempuha, Drago Bahun (kasnije najbolji autor televizijske skrivene kamere) izvodi i ono što nije napisano, aludirajući gestama i grimasama na šefa države i njegov rusko-zagorski govor.
Sedam prvih godina bilo je dovoljno da ‘dijete’ stane na noge i ujedno ‘Jazavac’ dobije – otkaz ugostitelja. Opet mala stanka, ali stjecajem sretnih okolnosti otvaraju se nove šanse.
U Zagrebu u Ilici radi ‘Varijete’, koji tih dana dolazi u krizu, jer više ne može plaćati skupe inozemne izvođače, i kroz privatne pregovore, u koje se, sva sreća, nije uplitala država, dolazi do nagodbe. ‘Varijete’ skida firmu, mi preuzimamo njegovo tehničko osoblje i glumce (F. Pejković, S. Biser, Z. Maršanić, B. Czund) pa useljavamo u dvoranu sa 500 sjedala u samom centru Zagreba. Promjena je čarobna, otprilike takva kao da studentu – podstanaru poklonite četverosobni stan.
Novi prostori i komfor ponekad uspavaju. Primjerice, kad je slavna Zagrebačka škola crtanog filma preselila iz skromnih prostorija u Vlaškoj ulici u velebnu zgradu na Novoj vesi, gotovo preko noći je stagnirala. Nama se to nije dogodilo. Bili smo popularni, ali ne i previše slavni, i bili smo svjesni da je ovo samo još jedan početak. Kabaret kao naše izvorno ishodište nećemo napustiti, ali ćemo humor i satiru od sada malo bogatije pakirati, scenski i stvaralački.
Ansambl je nešto pojačan, glumci su dobili čak i garderobe, kojih nije bilo u Medulićevoj ulici. Publika osjeća da smo dobili krila, pa i nova velika dvorana uskoro postaje tijesna. 1981. godine otvaramo u Draškovićevoj ulici 80 drugu scenu ‘Vidru’. Nekako istovremeno pokrećemo u predvorju dvorane u Ilici i svoju Noćnu scenu, da bi kabaret, sa kojim smo počeli i prema kojem gajimo nostalgičnu ljubav, imao trajno mjesto boravka.
Usputno provjeravamo i vrijednost vlastitog repertoara, tako da si dovodimo konkurenciju. Organiziramo festival ‘Dani satire’ (1976.) i krajem svake sezone stižu predstave iz svih hrvatskih teatara. Najbolje nagrađujemo ‘Zlatnim smijehom’, diplomom sa koje se smiješi Chaplin.
Kada su planovi i maštanja postala veća od naših organizacijskih mogućnosti na čelo kuće dolazi (1982.) novi ravnatelj Duško Ljuština, koji je ispekao scenski zanat u Centru za kulturnu djelatnost. Dinamičan, mladi (30) menadžer artističkog usmjerenja, s ohrabrujućom uzrečicom ‘to ćemo srediti’, dat će kazalištu nove impulse. Angažiraju se renomirani redatelji i drugi scenski suradnici, dovode se novi mladi glumci. Istovremeno se radikalno adaptira zgrada u rekordnom roku od 8 mjeseci. Bivše kino ‘Apolo’ (sagrađeno 1912.) dobija sve tehničke scenske uvjete za rad profesionalnog kazališta.
Ulazi se u projekte znatno većih zahtjeva. Renomirani redatelji postavljaju djela kojima recentna kritika daje najviše ocjene. Uz vlastiti ansambl angažiraju se za pojedine predstave i najbolji glumci zagrebačkih drugih kazališta. Kazalište nastoji i scenografskom i kostimografskom opremom pratiti suvremene trendove u teatru. Dobijamo predstave sa kojima ravnopravno kunkuriramo znatno starijim kazališnim kućama.
Usporedo sa sve većim ambicijama glavnog repertoara, dosljedno njegujemo i kabaret kao intrigantan aktualan scenski žanr. Nakon aforističkih kabaretskih programa iz prvih dana sad je sve nazočnija britka i direktna satira na aktualna događanja. To počinje s ‘Izlazom iz stiuacije’ i popularnom ‘Spikom na spiku’ gdje će britki dijalog voditi pokojni Tito i tada još živi Tuđman. Za vrijeme Domovinskog rata organiziramo putujući kabaret ‘Pišem ti pismo da skupa više nismo’ koji obilazi prve linije bojišnice i onima ‘u rovu preko puta’ poručuje – da Jugoslavije više nema. Kabaret ‘Magic Act Show’ bit će nova forma, ironičan koktel magije i humora u tročlanom show nastupu.
I tako iz premijere u premijeru, svake godine jedan novi kabaret, aktualan i sve provokativniji i tri – četiri cjelovečernje komedije.
Najveći problem su, kao i ranije, – tekstovi. Zavidimo kazalištima koja mogu repertoarne rupe popunjavati starim djelima, dovoljno je da se izvuče iz ladice tekst nekog davno provjerenog klasika. Specijalizirano kazalište za humor i satiru s naglaskom na suvremenost mora vrbovati pisce kao klub vrsne igrače. Sve više naručujemo djela, postoje i kućni autori, a daje se i šansa piscima – debitantima. Jedino tako je bilo moguće izvesti 178 premijera u četrdeset godina, a najčešće su to prve izvedbe djela.
Nije neskromno reći da je upravo naše kazalište najviše učinilo na afirmaciji komedije i novih komediografa, kao žanra prema kojem je postojao i još postoji poprilično odbojan odnos kao manje vrijednoj književnoj disciplini.

Fadil Hadžić

Kontakti

BLAGAJNA “KEREMPUHA”
Mica Šimunović, Nataša Jakšić
tel. + 385(0)1 48 33 3 47

BLAGAJNA “VIDRE”
tel. + 385(0)1 48 10 111

Gradsko Satiričko kazalište ‘Kerempuh’
Ilica 31, Zagreb, Hrvatska

tel: + 385(0)1 48 33 354; 48 33 348
fax: + 385(0)1 48 33 348
e-mail: kerempuh@zg.htnet.hr

MB: 3205428
ŽR: 2360000-1101354894
OIB: 26804323093

UPRAVA KAZALIŠTA

DUŠKO LJUŠTINA, ravnatelj
tel: + 385(0)1 48 33 643

Dragica Tihava, zamjenica ravnatelja

Nada Štrbac, tajnica
Mirjana Šimac, ravnateljeva tajnica

Dora Delbianco, dramaturginja
e-mail:

PROPAGANDNA SLUŽBA
Ljubimka Kokotović
Ljiljana Raković

tel. + 385(0)1 48 33 645; 48 33 646
fax. + 385(0)1 48 33 348
e-mail: ljubimka1@kazalistekerempuh.hr
prodaja@kazalistekerempuh.hr

TEHNIČKA SLUŽBA
Dado Kulenović, voditelj

RAČUNOVODSTVO
Dragica Tihava, voditeljica
Ksenija Vučković
Ksenija Slonje
e-mail: racunovodstvo@kazalistekerempuh.hr

 

Zagreb › Tvrtke › Umjetnost i dizajn › Kina i kazališta › Kazalište KEREMPUH - Satiričko kazalište