Muzej MIMARA - Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
03:59
Stu
2019
12

Zagreb › Tvrtke › Umjetnost i dizajn › Muzeji › Muzej MIMARA - Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
 
Muzej MIMARA - Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara - mojzagreb.info
Muzej MIMARA
Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara
Osnivač muzeja je Republika Hrvatska. Muzej je u nadležnosti Ministarstva kulture Republike Hrvatske koje financira njegovu djelatnost. Godišnje programe sufinancira Grad Zagreb. Muzej je osnovan 1980. g., a za javnost je otvoren 17. srpnja 1987.
Detaljna karta / 10000 Zagreb
 

Mimara

Uz primarnu ulogu čuvanja umjetničke baštine, misija muzeja je komunicirati posjetitelju bogate i slojevite umjetničke, povijesne i civilizacijske sadržaje koji se mogu dekodirati iz pojedinih umjetnina ili skupina umjetnina.

Cijena ulaznica

odrasli: 40 kn
učenici, studenti i umirovljenici: 30 kn
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja: besplatan ulaz

Cijena za odraslu osobu u grupi (20-40 osoba) je 30 kn. Cijena za đake, studente i umirovljenike u grupi (20-40 osoba) je 20 kn.

Stručna vodstva

Potrebna je rezervacija na recepciji Muzeja, tel. 01/4828-100. Postoje vodstva na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku. Cijena vodstva uključena je u cijenu ulaznice.

Poveznice / Podkategorije

Muzej MIMARA - Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara

Ulica:Rooseveltov trg 5
Pošta, mjesto:      10000 Zagreb
Telefon:01/4828-100
Telefaks:01/4826-079
E-mail:mimara@mimara.hr
Internet:www.mimara.hr

Ante Topić Mimara

"Otvaranjem Muzeja moje će srce biti ispunjeno neizmjernom radošću zbog ostvarenja mojeg životnog cilja i ispunjenja duga prema domovini i hrvatskom narodu."
Ante Topić Mimara, u Zagrebu, 31. prosinca 1985. g.

Ova rečenica Ante Topića Mimare najbolje sažima domoljubne pobude koje su ga navele da svoju privatnu zbirku umjetnina daruje hrvatskom narodu. Na toj njegovoj gesti temelji se današnji Muzej Mimara.

Ante Topić Mimara bio je kolekcionar, slikar, restaurator, ljubitelj i poznavatelj umjetnosti, veliki donator i dobrotvor hrvatskog naroda. Hrvat koji je veći dio života proveo izvan domovine, imajući veliku strast koja ga nikad nije napustila: sabiranje umjetničkih djela. I životni projekt: stvoriti od njih muzej. U svojoj kasnijoj životnoj dobi preselio se u Zagreb sa zbirkom i radio na ostvarenju toga projekta. Rodio se 7. travnja 1898. g. u seocetu Korušce, općina Lećevica u Dalmatinskoj Zagori.
Već u ranoj mladosti pokazivao je sklonost prema sabiranju. Ljubav prema umjetnosti potiče u njemu - još dječaku - glasoviti arheolog don Frane Bulić (1846 - 1934) koji ga upućuje u izuzetan značaj povijesnih spomenika Splita i Solina. U Prvom svjetskom ratu bio je zavojačen u austrijsku vojsku. Nakon što je prošao različita ratišta i bio ranjen u jednoj od bitaka na Piavi, kraj rata 1918. g. dočekuje u Rimu. U Rimu je Ante Topić Mimara ušao u atelier poznatog talijanskog slikara Antonija Mancinija (1852-1930), kod kojeg uči slikarstvo, a ubrzo počinje i restaurirati.

Polovicom 20-ih godina kupio je svoj prvi umjetnički predmet, začetak buduće zbirke koju će sustavno povećavati. Nakon Rima živio je u Parizu, Amsterdamu, Münchenu, Berlinu. Cijelo to vrijeme neumorno obilazi muzeje, galerije, antikvarijate, aukcije. Proučava umjetnost, prijateljuje s istaknutim njemačkim povjesničarima umjetnosti. Prati tržište, kupuje.

Već prije rata imao je značajnu zbirku umjetnina, a tada se, krajem 30-ih i početkom 40-ih godina, pojavljuju i prvi stručni tekstovi o djelima iz njegove zbirke u uglednom njemačkom časopisu za umjetnost Pantheon.

Poslije rata Ante Topić Mimara živio je u Njemačkoj, a ranih šezdesetih godina seli u Austriju, kupivši dvorac Neuhaus u Salzburgu. Niz godina živio je i u Tangeru, a u ranim sedamdesetim godinama vraća se u Hrvatsku gdje većinu vremena provodi u Zagrebu, sve do smrti 1987. godine. Svih tih poratnih desetljeća Mimara je povećavao zbirku, koja će u konačnici brojati više od 3500 predmeta, a pritom su ga podjednako zanimala djela klasične arheologije i staro slikarstvo, skulptura i umjetnički obrt, orijentalni sagovi i kineska umjetnost.

Na njegovu dugom sakupljačkom putu predano ga je pratila prof. dr. Wiltrud Topić Mersmann, ugledna profesorica povijesti umjetnosti na Sveučilištu u Salzburgu. Njezin je rad ostao snažno zabilježen u generacijama studenata i doktoranata kojima je bila mentor. Svoje veliko znanje nesebično dijeli s kustosima Muzeja Mimara. Živjeći izvan domovine kao iseljenik, Ante Topić Mimara nosio je Hrvatsku trajno u srcu, sa stalnom mišlju o povratku i o budućoj darovnici.

Tako je već 1948. godine darovao Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu brojne slike starih majstora i skulpture. Glavninu zbirke, temelj današnjeg muzeja u Zagrebu, koji uz Mimarino ime nosi i ime njegove supruge prof. dr. Wiltrud Topić Mersmann, darovao je 1973. i 1986. godine.

Povijest zgrade

Muzej Mimara smješten je u arhitektonski kompleks "donjogradskih gimnazija", podignut krajem 19. st. u duhu historicizma: riječ je o dragocjenom primjeru neo-renesansne palače, djelu dvojice njemačkih arhitekata iz Leipziga/Berlina, A. Ludwiga i L. Th. Hülssnera, specijaliziranih za projektiranje školskih zgrada. Projekt je naručen 1892., a zgrada je otvorena za javnost 1895. g., u povodu dolaska u Zagreb kralja i cara Franje Josipa I.

Povijesnu zaslugu za gradnju ima historik umjetnosti, slikar i političar Izidor Kršnjavi (Našice, 1845 - Zagreb, 1927), koji je od 1891. do 1896. g. bio u Zagrebu na položaju predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu. Kršnjavi je pokrenuo niz prosvjetnih i kulturnih programa te osnovao i sagradio brojne temeljne institucije hrvatske prosvjete, znanosti i kulture.

Svoj prvotni arhitektonsko-prosvjetni program za gimnazijski kompleks na Rooseveltovu trgu Izidor Kršnjavi sazdao je na humanističkom konceptu forumskog spajanja niza školskih i muzejskih instituta. Od te je sadržajno i simbolički složene koncepcije odustao zbog pomanjkanja novca, tako da je u realizaciji "Školski forum" programski sveden u jednostavniji sklop gimnazija.

Položajem, razvedenošću tlocrta, artikuliranim pročeljima i svečanim vizurama taj kompleks zgrada ima, uz arhitektonske, i izuzetne urbanističke i ambijentalne vrijednosti u definiranju izgleda zagrebačkog Donjeg grada. Kao zaštićeno kulturno dobro, upisano je kod Ministarstva kulture Republike Hrvatske u registar nepokretnih kulturnih dobara.

Muzej Mimara smješten je u središnjem dijelu kompleksa, u kojem su do 1985. g. djelovale I. i IV. gimnazija. U sjevernom krilu kompleksa je V. gimnazija, dok su u južnome krilu Osnovna škola "Izidor Kršnjavi" te odnedavno i Prva privatna umjetnička gimnazija s pravom javnosti.

Radno vrijeme

1. listopada - 30. lipnja:
utorak, srijeda, petak, subota 10 - 17 h
četvrtak 10 - 19 h
nedjelja 10 - 14 h

1. srpnja - 30. rujna:
utorak - petak 10 - 19 h
subota 10 - 17 h
nedjelja 10 - 14 h

ponedjeljkom zatvoreno

Cijena ulaznica

odrasli: 40 kn
učenici, studenti i umirovljenici: 30 kn
članovi ICOM-a, HMD-a i sl. udruženja: besplatan ulaz

Cijena za odraslu osobu u grupi (20-40 osoba) je 30 kn. Cijena za đake, studente i umirovljenike u grupi (20-40 osoba) je 20 kn.

 

Stručna vodstva

Potrebna je rezervacija na recepciji Muzeja, tel. 01/4828-100. Postoje vodstva na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku. Cijena vodstva uključena je u cijenu ulaznice.

 

Zagreb › Tvrtke › Umjetnost i dizajn › Muzeji › Muzej MIMARA - Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara