Muzej suvremene umjetnosti - .

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
03:59
Stu
2019
12

Zagreb › Tvrtke › Umjetnost i dizajn › Muzeji › Muzej suvremene umjetnosti - .

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
 
Muzej suvremene umjetnosti - . - mojzagreb.info
Muzej suvremene umjetnosti
.
.
Detaljna karta / 10000 Zagreb
 
Poveznice / Podkategorije

Muzej suvremene umjetnosti - .

Ulica:Avenija Dubrovnik 17
Pošta, mjesto:      10000 Zagreb
Telefon:01 60 52 700
Telefaks:01 60 52 798
E-mail:msu@msu.hr
Internet:www.msu.hr

O muzeju

Muzej suvremene umjetnosti je današnji naziv za Galerije grada Zagreba koje su se sastojale od Galerije suvremene umjetnosti, Centra za fotografiju, film i televiziju, Zbirke Benko Horvat te Odjela knjižnice i dokumentacije, a u istom su sklopu, do osamostaljivanja, djelovali Atelijer Meštrović (danas Fundacija Meštrović), Galerija primitivne umjetnosti (Hrvatski muzej naivne umjetnosti) i Zbirka »Jozo Kljaković« (danas pod upravom Centra za likovni odgoj).

Muzej je djelovao na dvije gornjogradske adrese: na Katarininom trgu 2, u baroknoj palači grofa Kulmera u kojoj se nalazio izložbeni prostor, te u Habdelićevoj ulici 2, gdje je knjižnica, dokumentacijski arhiv i uprava.
Najveći dio zbirke Muzeja suvremene umjetnosti sastoji se od djela hrvatskih i inozemnih autora nastalih nakon 1950. godine. Muzej također čuva donacije Gradu Zagrebu kao što su heterogena umjetnička Zbirka Benko Horvat; opus arhitekta, urbanista i slikara Josipa Seissela zaokružen u Donaciji Silvane Seissel te posebnu zbirku arhitekta Vjenceslava Richtera zajedno s kućom u kojoj je živio i radio. Godine 2006. Muzeju se priključuje Arhiv Toše Dabca, dok posljednju veliku i zaokruženu akviziciju predstavlja Atelier Kožarić.

Brojna djela iz fundusa Muzeja suvremene umjetnosti pripadaju međunarodnom pokretu Nove tendencije, osnovanog 1961. u današnjem Muzeju suvremene umjetnosti, potvrđujući Zagreb kao jedno od najzanimljivijih europskih središta umjetnosti toga vremena. U pet manifestacija koje su se do 1973. održale u organizaciji Muzeja, okupili su se mnogi značajni umjetnici poput Victora Vasarelyja, Jesusa Raphaela Sota, Julia Le Parca, Otta Pienea i grupe Zero, te utjecajni kritičari i teoretičari poput Abrahama Molesa i Umberta Eca.

Galerija se vrlo rano potvrdila kao muzej suvremenog tipa, o čemu svjedoči činjenica da je već samo nakon deset godina nakon osnivanja bila pozvana da izborom djela iz svojeg fundusa sudjeluje na XXXII. venecijanskom bijenalu (1964.), u sklopu izložbe »Arte d'oggi nei musei« zajedno sa sedamnaest najznačajnijih muzeja u svijetu, a 1966. godine na »2emme Salon international des Galeries pilotes« u Lausanni bila je u društvu s petnaest najrenomiranijih galerija Europe, Amerike i Japana.

Zbog skromnih prostornih uvjeta u kojima je bio smješten, Muzej nikada nije imao stalni postav. Svoju muzejsko-galerijsku i edukativnu djelatnost obavljao je organiziranjem tematskih i monografskih izložbi hrvatskih i inozemnih autora, postavljanjem izložbi iz fundusa, te putem predavanja, radionica i igraonica. U zbirkama Muzeja suvremene umjetnosti danas je oko 5000 radova moderne i suvremene umjetnosti, koji će izgradnjom i otvorenjem nove muzejske zgrade naposljetku biti dostupni širokoj javnosti.

Nakon dugogodišnjeg nastojanja da se Muzej smjesti u prikladniji prostor, 1998. godine donesena je odluka o izgradnji novog muzeja u Novom Zagrebu na križanju Avenije Većeslava Holjevca i Avenije Dubrovnik. Dana 17. studenoga 2003. postavljen je kamen temeljac nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti, a 11. prosinca 2009. svečano je otvorena nova zgrada MSU

Sadržaji

Prizemlje je u potpunosti namijenjeno raznovrsnim sadržajima za posjetitelje - od muzejskog dućana, dječje radionice, knjižnice sa čitaonicom, do manjeg izložbenog prostora, restorana i multimedijalne dvorane. Na katovima Muzeja koji svojom konstrukcijom podsjeća na meandar, nalaze se izložbeni prostori. Raznovrsni kakvi jesu omogućavaju povećanje, smanjivanje i prepletanje stalnog postava i prostora povremenih izložbi, te pružaju raznolike mogućnosti za izlaganje i prezentaciju i najzahtjevnijih izložbenih projekata. U podzemnoj etaži su prostori za prihvat umjetnina, audiovizualni studio, pomoćni prostori tehničkih službi i restauratorske radionice.

D

Dvorana je ugodna, bilo iz perspektive publike ili izvođača, jer interijer stvara profinjenu atmosferu, visoke estetike i moderne opreme. Pogodna je za održavanje događanja raznih vrsta: kazališnih ili plesnih predstava, koncerta, projekcije filmova, performansa, seminara i konferencija – jer se lako prilagođava raznim zahtjevima.

Polivalentna multimedijalna dvorana Gorgona ima 233 sjedećih mjesta. Opremljena je najsuvremenijom digitalnom audio, video i rasvjetnom opremom, digitalnim konferencijskim sustavom i digitalnim sustavom simultanog prevođenja. Scenskom mehanizacijom s elektromotornim povlakama, okretnom pozornicom i tri propadališta upravlja se s jednog mjesta. Gledalište zadovoljava sve uvjete za neometano praćenje sadržaja u dvorani, kako zbog ugodnih sjedala, tako i zbog oku dostupne pozornice iz svih kutova i visine. Uz pozornicu se nalaze dvije garderobe s tuševima i sanitarnim čvorom.

 

Zagreb › Tvrtke › Umjetnost i dizajn › Muzeji › Muzej suvremene umjetnosti - .