11. HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
07:59
Srp
2020
14

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › 11. HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS

Zagreb Knjižara Fraktura
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Rapska torta - kolač građana Raba - Zagreb, mojzagreb.info Rapska torta - kolač…
Rapska torta je nekad…
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
05
 
10.2017

11. HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS

I HOMMAGE PROF.DR.SC. JOŽI SKOKU - Lobor, 7.10.2017. u 17 sati
11. HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPISPozivnica 11
 

Kajkavsko  spravišče  - društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba, Udruga za kulturno stvaralaštvo Franjo Horvat Kiš Lobor i Općine Lobor, pozivaju Vas na 11. DANE FRANJE HORVATA KIŠA i središnji program te manifestacije: 11. HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS  - koji će se u subotu, 7. listopada 2017., s početkom u 17 sati, održati  u  Loboru (u dvorani Društvenoga doma). Prije svečanosti – o navršenoj 10. obljetnici putopisnoga programa (2007.-2017) – održat će se inmemorijska gostujuća Tribina Kajkavskoga spravišča – HOMMAGE PROF. DR. SC. JOŽI SKOKU – idejnom začetniku programa (i natječaja) književnoga putopisa u Loboru.

Prema izboru ocjenjivačkoga povjerenstva (u sastavu – prof. dr. sc. Joža Skok, predsjednik, dr. sc. Ivo Kalinski, dr. sc. Božica Pažur, Darko Raškaj, pjesnik - članovi),  proglasit će se

laureati  11.  NATJEČAJA ZA HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS i dodijeliti nagrade.

U glazbenom dijelu programa sudjeluju glasovite umjetnice sopranistica Klasja Modrušan i pijanistica Eva Kirchmayer Bilić.  Voditelj je glumac Dubravko Sidor.

Izabrani putopisi objavit će se u Kaju, časopisu za književnost, umjetnost, kulturu.

Temeljne naznake programa:

Dani Franje Horvata Kiša utemeljeni su u Loboru 23. rujna 2006. – na sâm dan rođenja književnika moderne, putopisca F. Horvata Kiša, uz njegovu 130. obljetnicu (rođen 23. rujna 1876., umro u Zagrebu, 2. lipnja 1924.). Putopisi Istarski puti (1919.) ocijenjeni su njegovim najboljim djelom.

Organizator je stručno-znanstvenog dijela te manifestacije (prije svega, prvoga u nas - NATJEČAJA ZA HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS), KAJKAVSKO SPRAVIŠČE, društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba. Nositelj ideje putopisnoga književnog projekta upravo je nedavno preminuli ugledni povjesnik hrv. književnosti †prof. dr. sc. JOŽA SKOK (1931. – 2017.), dopredsjednik Kajkavskoga spravišča i voditelj njegove književne Tribine – kojemu je ove godine posvećen loborski putopisni hommage. Valja podsjetiti kako je dugogodišnji predsjednik Kajkavskoga spravišča akademik Miroslav Šicel (1926. – 2011.), jedan od najznačajnijih povjesničara hrvatske književnosti, autor, još uvijek neobjavljene, disertacije o Franji Horvatu Kišu.

Uz revalorizaciju putopisnoga žanra i kvalitativno obogaćivanje korpusa suvremene hrvatske književnosti – cilj je programa afirmirati Lobor kao hrvatsko središte putopisa.

Suorganizatori i domaćini jesu loborska udruga za kulturno stvaralaštvo Franjo Horvat Kiš i Općina Lobor. Pokrovitelji su te jedinstvene književne manifestacije u nas posvećene isključivo putopisima (rjeđe zastupljenom književnom žanru u suvremenoj književnosti) Ministarstvo kulture Republike Hrvatske,  Krapinsko-zagorska županija i Općina Lobor.

SKOK, Joža (Josip) – povjesničar i teoretičar hrvatske književnosti, nestor književne kajkavijane, esejist, književni kritičar, antologičar, sveučilišni profesor i urednik (Petrijanec kraj Varaždina, 14. veljače 1931. – Zagreb, 8. rujna 2017.)

Pučku školu završio je u rodnom mjestu, sedam razreda Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu, a maturirao je (1951.) na Gimnaziji u Varaždinu. Studij VIII. grupe (narodni jezik i književnost) završio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1956.), na kojemu je i doktorirao (1982). obranom disertacije Hrvatsko kajkavsko pjesništvo zavičajnih idioma.

Kao profesor hrvatskog jezika službovao je u Ivancu (1955.–1957.), i to na Osnovnoj školi i Školi učenika u privredi, u Čakovcu (1957.–1961.) na Drugoj osnovnoj školi, Ekonomskoj i Učiteljskoj školi. Bio je direktor Gradske knjižnice i čitaonice u Čakovcu (1960./61.). Od 1961. do 1966. radio je kao profesor više škole na Pedagoškoj akademiji u Čakovcu, a od 1966. do 1977. na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, gdje je u dva mandata (1973.–1977.) obnašao dužnost dekana. Vodio je, u obje akademije, kolegije hrvatske književnosti, metodike hrvatskog jezika i dječje književnosti. Od 1977. do umirovljenja 1997. radio je kao redoviti profesor na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, vodeći kolegije hrvatske i dječje te svjetske književnosti, a od 1976. do 1977. bio je i predstojnik na Katedri za noviju hrvatsku književnost.

Joža Skok bio je plodan suradnik Školskih novina od 1956. g. do 1973, te član uredništva od 1966. do 1972. Uz ostale značajne znanstvene i stručne dužnosti, bio je i predsjednik Hrvatskoga filološkoga društva u dva mandata (1988.–1992.), kada se društvo posebice isticalo u borbi za hrvatski jezik i uporabu njegova prirodnog nacionalnog imena. Bio je među pokretačima časopisa Umjetnost i dijete i njegov glavni urednik (1969.-1973.); 36 godina (do 2011.) uređivao je „najdugovječniji“ ilustrirani književni list za djecu Radost; bio je jedan od urednika časopisa Kaj i suradnik od 1969., suurednik časopisa Kolo, dopredsjednik Kajkavskoga spravišča i voditelj njegove ugledne Tribine. Ime prof. dr. Skoka najuže je vezano uz dvije značajne manifestacije – Zbor malih kajkavskih pjesnika u Zlataru i Smotru dječjega kajkavskoga pjesništva u Sv. Ivanu Zelini. Jedan je od inicijatora navedenih manifestacija i u obje je, od njihova osnutka 1970. i 1971., sve do  smrti, bio stalnim članom ocjenjivačkoga suda.

S objavljenih 30-ak samostalnih djela, i to 13 književnih monografija, knjiga studija i eseja (od kojih čak deset iz kajkavskoga korpusa i konteksta), te šest antologija kajkavske (uz 10-ak ostalih panoramskih izbora) i 12 antologija dječje književnosti, s 300-ak bibliografskih jedinica... - J. Skok je, prema strukovnoj ocjeni (M. Šicel)  – „središnja ličnost kajkavske književne povijesti“ za razdoblje 19. i 20. stoljeća. Među najznačajnijim je povjesnicima (i teoretičarima) hrvatske književnosti – nastavljajući i književnopovijesni niz Varaždinaca: Vatroslava Jagića, Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, Branka Vodnika, Ivana Milčetića, Franje Galinca, Miroslava Šicela... Iz njegova respektabilnog, 65-godišnjeg opusa valja izdvojiti bitna područja: novo vrednovanje kajkavskog konteksta hrvatske književnosti i afirmaciju dječje kreativnosti i obrazovanja, te književnosti za djecu; pristup „fenomenu Krleža“ i „jeziku hereze“ njegovih Balada u funkciji „pjesničke sinteze“; te širi trilogijski varaždinski (garestinski) književni korpus, enciklopedijski i lektirni – značajan za cjelinu hrvatske književnosti i kulture (Garestinski panopticum, 2007. i 2013., Garestinski hortus verbi, 2012., Garestinski gartlic rieči, 2014). Monumentalno djelo Joža Skok : Prilozi povijesti hrvatske kajkavske i dječje književnosti – Zbornik radova u povodu 85. obljetnice autorova rođenja (2016.) – u književnokritičkom obzorju čak 45-ero autora, najreprezentativnije sažima najznačajnija područja književnoznanstvenog djelovanja toga samozatajnog znanstvenika: od književnoznanstvene kajkaviane, antologičarskoga kajkavskoga korpusa, varaždinskoga književnog 'panoptikuma', sve do dječje književnosti i lektirnih interpretacija.

J. Skok autor je temeljnih književnopovijesnih monografija i nezaobilazne teorijske literature (Kajkavski kontekst hrvatske književnosti, Moderno hrvatsko kajkavsko pjesništvo – 1985., Ignis verbi kajkavicae, 2007.)..., osobito antologija, s područja kajkaviane – sagledavajući u njima dijakronijsko, stilsko i žanrovsko bogatstvo kajkavske književnosti kao temelja hrvatske kulture i umjetnosti (antologije kontinuiteta i sinteze: Horvacka zemlica, 1971.; Ogenj reči, 1986.; Ogerliči reči, 1990.; Krležina fuga kajkavica haeretica, 1993.; Rieči sa zviranjka, 1999.; Ruožnik rieči, 1999). Osim o kajkavskim autorima, objavio je brojne tekstove i studije o dječjim piscima, raščlambe i interpretacije o djelima pisaca novije hrvatske književnosti, te je priredio više kritičkih izdanja njihovih izabranih djela (I. B. Mažuranić, J. Truhelke, F. Galovića, M. Krleže, G. Krkleca, V. Majera, D. Tadijanovića, S. Jakševca, N. Iveljić...). Suautor je i značajnog broja školskih čitanki za osnovne i srednje škole, autor niza izbora i zbornika recitacija, te dramskih tekstova za škole, među kojima su Žubor riječi (1992.) i Razigrane riječi (1994.). Naslovi najznačajnijih mu antologija hrvatske dječje književnosti: Sunčeva livada djetinjstva (1979., 1990.), Od riječi do igre (1985.), Lijet Ikara (1989., 1990.), Začarani pijetao (1989., 1990.), Harlekin i krasuljica (1990.), Obasjani svjetionik (1990.), Čudesan grad (1991.), Prozori djetinjstva, I-II (1991.).

Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada za životno djelo (među kojima i „Davorin Trstenjak“, 1989., Grada Zagreba, 2001., rodnog Petrijanca, Grada Varaždina i „Ivan Filipović“, 2006), te dvaju odlikovanja, Predsjednika Republike s likom Marka Marulića 1999. godine i s likom Ante Radića 2012. godine.

Lit.: Božica Pažur: Životopis; Književnoznanstveno djelovanje i korpus kajkaviane Jože Skoka u časopisu KAJ i Kajkavskom spravišču : Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin, br. 18, srpnja 2007.; Novo vrednovanje kajkavske književnosti (Tribina Kajkavskoga spravišča uz 70. obljetnicu života i 50 godina književno-znanstvenoga rada Jože Skoka), priredila: B. Pažur. Kaj XXXIV, br. 1-2 (2001), rubrika: Kronika kajkaviana, str. 87-92; B. Pažur: 'Garestinski panopticum' Jože Skoka (2007., 2013. - 2. obnovljeno i prošireno izdanje), Kaj,

XLVII, br. 5-6 (2014), 137-139.

(B. Pažur)

Franjo Horvat Kiš  (Lobor, Hrvatsko zagorje, 23. rujna 1876. - Zagreb, 2. lipnja 1924.) – pripovjedač i putopisac u razdoblju moderne

Završivši  učiteljsku školu (koju je pohađao u Zagrebu i u Osijeku), službuje kao učitelj u Kovačevcu, Selima Zagorskim, Dugom Selu, Brinju, a najdulje u Karlovcu(1909.-1919.). Umro je, oboljevši od tuberkuloze, u Zagrebu, kao tajnik Medicinskoga fakulteta.

U književnost je ušao crticom Djetinja ljubav, u časopisu Bršljan, 1893., a prozu je objavljivao u Novoj nadi, Napretku, Vijencu, Domaćem ognjištu, Savremeniku, Bosanskoj vili i drugim časopisima. Cjelokupni beletristički opus sveo je, u tematskom smislu, na promatranje skupina malih ljudi, seljaka, malograđana, sitnih činovničića nastojeći, prije svega, osmisliti unutarnja, emocionalna stanja svojih junaka (Ženici, 1902.). Poslije, u većim pripovijestima (Zašto?, 1908.; Obijalo, 1918.) protagoniste svojih proza  stavlja u širi društveni kontekst, dotičući i određene socijalne probleme svojeg vremena. U svim njegovim crticama i novelama, pisanim uglavnom deskriptivnom tehnikom, dominira motiv ljubavi variran od minucioznog opisivanja subjektivno-emocionalnih potresa pojedinih junaka do njihovih etičkih i društvenih određenosti. Putopisi (Viđeno i neviđeno, Istarski puti)  neprijeporno su najbolje umjetničke stranice Kiševa djela.(…)

Djela: ‘’Ženici’’, 1902.; ‘’Zašto?’’, 1908.; ‘’Viđeno i neviđeno’’, 1911.;’’Nasmijani udesi’’, 1918.; ‘’Istarski puti’’, 1919., Sabrana djela I-II, 1943.; Izabrana djela. PSHK, knj. 67, 1966.

(M. Šicel – iz Leksikona hrvatskih pisaca, ŠK - Zagreb, 2000.)

[Prilagođena natuknica iz Enciklopedije Hrvatskoga zagorja, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2017.]

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Pozivnica 11
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Obavijesti › 11. HRVATSKI KNJIŽEVNI PUTOPIS