Algoritmi protiv siromašnih

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
08:59
Stu
2019
15

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Gospodarstvo › Algoritmi protiv siromašnih

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
19
 
10.2019

Algoritmi protiv siromašnih

piše Marko Kostanić
Algoritmi protiv siromašnihFoto boze ujevic (4)
 

Birokratska bezdušnost, hirovitost i neefikasnost – sve su to atributi koji se tradicionalno pripisuju socijalističkim političko-ekonomskim sustavima. A ako ih se uoči u kapitalističkim društvima, njihov se izvor uglavnom pripisuje socijalističkim zaostacima ili mentalitetnim sklopovima. No, najnoviji oblici birokratske besramnosti teško se mogu protumačiti bilo kakvim “socijalističkim razlozima”. Naprotiv, glavnu ulogu igraju najnovija dostignuća kapitalističke tehnologije, često smatrana upravo nenadmašnim odgovorom na birokratsku sporost i neučinkovitost.

Vlade diljem svijeta nastoje “modernizirati” sustav socijalne države. A to čine tako da zaposlenike koji održavaju izravne kontakte s različitim vrstama primatelja socijalnih naknada mijenjaju različitim vrstama digitalnih sučelja. Za taj tehnološki iskorak angažiraju se najistaknutije svjetske digitalne kompanije koje izrađuju robote, programe i aplikacije za efikasnije funkcioniranje sustava socijalne skrbi. Međutim, prva iskustva transformacije zasnovane na razvoju umjetne inteligencije i algoritama pokazuju porazne učinke.

Istraživanje o tim iskustvima je proveo Philip Alston, odvjetnik i UN-ov watchdog za pitanja ekstremnog siromaštva. Sam je pomno istražio tehnološke preinake sustava socijalne skrbi u SAD-u i Velikoj Britaniji, a dostavljeni su mu i izvještaji o preinakama u još 34 svjetske države. Rezultate istraživanja predstavit će sutra u UN-u, a britanski Guardian donosi dosje inspiriran tim istraživanjem. Promjene se događaju ekstremno brzo, a ozbiljnija politička rasprava uglavnom svugdje izostaje. Dva ključna razloga doprinose tome: cijela stvar je predstavljena kao neminovna i neutralna tehnološka modernizacija, a ideologija štednje i dalje prevladava kad je riječ o trošenju javnog novca.

Prepuštenost siromašnih algoritamskim odlukama već je proizvela niz skandaloznih ishoda. Ljudi umiru jer je algoritam iz nekog razloga odlučio da više nemaju pravo na javnu prehranu. Nekima se izvlače dugovanja navodno proistekla iz prekomjernih socijalnih naknada proteklih godina, a nekima se naprosto ukine pravo na primanje socijalne pomoći. I ne postoji nitko “iza” tko bi to objasnio, makar bila riječ o lijenom i nezainteresiranom birokratu. A većina svjetske populacije koja je ovisna o socijalnim naknadama ionako nema dovoljno razvijenu digitalnu pismenost koja bi joj omogućila ophođenje s novim sučeljima.

Premda su neke greške možda ispravljive, one sa sobom nose neposredne kobne posljedice. Ako se ispostavi da je algoritam donio pogrešnu odluku i ta se odluka nekim tipom nadzora ispravi naredni mjesec, duboka šteta je već nanesena jer te socijalne naknade ljudima znače život doslovno na dnevnoj razini. A nadzor se ionako nastoji eliminirati. Također, razvoj algoritama i umjetne inteligencije ne može nikako zamijeniti analizu kompleksne dinamike socijalne, klasne, rodne i rasne diskriminacije i procjenu potreba. Čini se da se socijalna država pretvara u algoritamsku državu s krajnje neizvjesnim ishodima po one koje navodno treba štititi.

Vlade će se sigurno braniti navodno ne-političkom naravi ovih promjena. Međutim, tehnologija nikad nije neutralna, pogotovo kad o njoj ovise ljudski životi. Dok čekamo da automatizacija navodno otme radna mjesta, polako otima nezaposlene.

napisao: Marko Kostanić

izvor: 

https://www.bilten.org/

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Foto boze ujevic (4)
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Gospodarstvo › Algoritmi protiv siromašnih