AUTO U ŽIVOTU HRVATSKIH VOZAČA

mojzagreb.info
 

Zagreb

 
Portal Zagreb Zagreb
Osvježeno
12:40
Stu
2019
12

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Promet › AUTO U ŽIVOTU HRVATSKIH VOZAČA

Zagreb SIGMA PLUS
Zagreb Čitajte Pelikana
DICK Profesionalni kuhinjski noževi
 
 
Najnoviji videi
 
Zagreb Emeli Sandé - Read All About It Emeli Sandé - Read…
Recepti
Pizza iz tave - Zagreb, mojzagreb.info Pizza iz tave
Postoje brojne izvedenice…
Šalša s mljevenim mesom - Zagreb, mojzagreb.info Šalša s mljevenim mesom
U ovoj eri pretilosti,…
Šarena pita s šunkom i salata - Zagreb, mojzagreb.info Šarena pita s šunkom…
Lagani ljetni obrok,…
UŠTIPCI - hercegovački, sinjski ili lički… - Zagreb, mojzagreb.info UŠTIPCI - hercegovački,…
Voda + brašno i sol…
Igre, igrice
Gormiti: Blazing Ball
Pucačina u gormiti stilu
Čovječe ne ljuti se
Igrate protiv računala…
Kako se riješiti bivšeg ili bivše? Ljubavi? - Zagreb, mojzagreb.info Kako se riješiti bivšeg…
Igra za jednog ili jednu,…
Lupi guzu - igra za odrasle - Zagreb, mojzagreb.info Lupi guzu - igra za odrasle
Nježno ili, uglavom,…
Povezani članci
Zadnje vijesti
17
 
07.2018

AUTO U ŽIVOTU HRVATSKIH VOZAČA

neki od važnijih prometnih događanja u Hrvatskoj - vremeplov Autokluba Maksimir
AUTO U ŽIVOTU HRVATSKIH VOZAČAYugo reklama foto promo
 

Zemlja siromašna, a broj automobila u porastu
1970. U odnosu na prethodnu godinu, u 1970. godini porastao je broj osobnih automobila za čak 25 posto, u 1971. g. za 21 posto, u 1972. g. za 15 posto, a u 1973. g. za 12 posto. Infrastruktura za prihvat bila je nerazvijena.

Prvi kilometri autocesta
1972. Nakon skoro tri godine gradnje, Hrvatska je 1972. godine dobila svoju prvu autocestu. Bio je to pravac Zagreb-Karlovac, dug 49.644 metara (s pristupnim cestama) ili 38.412 metara (od naplatnih kućica). Radovi su koštali 760.777 mil. dinara, a financirali su se 40 posto iz kredita Međunarodne banke za obnovu i razvoj, s otplatom od 25 godina i kamatama od 6,5 posto. Na trasi je izgrađeno i 49 raznih objekata, koji su poskupljivali izgradnju. U vrijeme donošenja odluke i izgradnje narodni dohodak po stanovniku bio je u Hrvatskoj oko 955 dolara, a na 15,6 stanovnika dolazio je jedan automobil. Cestarina za prolaz osobnih automobila iznosila je za automobile do 1700 ccm 10 dinara. Tri godine od otvaranja autocestom je prošlo u jednom danu za prvomajskih praznika u oba pravca 18.000 vozila.

Liječnici pomažu i izvan bolnica
1972. Zbog velikog broja prometnih nesreća i mnogo ozlijeđenih u njima, 27 liječnika iz 16 gradova odlučilo se da će pomagati unesrećenima i izvan svojeg radnog mjesta – bolnica, te će pomagati i kad se nađu na cestama. Opskrbljeni su kovčezima s najnužnijim medicinskim priborom, koje su stalno nosili u svojim privatnim automobilima.
Neiskustvo vozača uzimalo je svoj danak na svim cestama. Samo na staroj karlovačkoj cesti od 1970. do 1972. g. bilo je 567 prometnih nesreća u kojima su godišnje smrtno stradale 23 osobe.

Dobro obaviješteni odvjetnici
1973. Čak 48 odvjetnika iz 30 mjesta u Hrvatskoj specijaliziralo se za prometno pravo. Proučavajući temeljito Zakon o sigurnosti prometa na cestama mogli su svojim klijentima dati pravi savjet i kvalitetnije ih zastupati pred sudom.

Automobilski dijelovi poštom
1973. Zagrebačka tvrtka Poljoopskrba i AMSH omogućili su vozačima u Hrvatskoj da poštom naruče i dobiju potrebne dijelove za svoj automobil. U nedostatku transportnih organizacija koje bi se bavile takvom dostavom, ovaj je oblik pomoći dobrodošao svima iz udaljenijih mjesta, posebno kad su trebali dobiti veće dijelove, kao što su npr. ispušni sustavi i dijelovi limarije.

Počeli odobravati kredite
1974. Vojvođanska banka iz Zagreba počela je odobravanjem vozačima kredita za registraciju i osiguranje automobila. Krediti te vrste bili su prvi u Hrvatskoj.

Žuti fićo odlazi u mirovinu
1975. Dobro poznati žuti fićo, koji je dolazio u pomoć vozačima na cestama kad im se pokvario automobil, osuđen je na prisilni odlazak u mirovinu. Iako je bio vješt na snijegu i lošim cestama, više nije mogao otegliti neispravne teže automobile, pa su ga zamijenile snažnije Zastave 1500, koje su odmah opremljene i radio stanicama. AMSH je u kupnju novih automobila uložio 110 milijuna st. dinara.

Zamjena staro za novo
1976. Prodajni salon automobila Autohrvatske prvi je počeo otkupljivati stare automobile u zamjenu za nove. Ovaj sistem pobudio je veliko zanimanje vozača, koji su se željeli riješiti starog, a bez dugog čekanja dobiti novi auto.

Otvoren najveći autoservis
1976. U Zagrebu je Crvena zastava otvorila najveći autoservis. Na jednom mjestu bilo je moguće uplatiti auto, servisirati, pa i obaviti strojnu obradu motora. Iako najveći, servis je od početka imao poslovnih problema, pa je dobio prinudnu upravu i konačno prestao radom.

Prošao teret za pamćenje
1977. Nikad prije nije zabilježeno da bi hrvatskim cestama prošao teret, koji je po mnogočemu bio poseban. Profesionalni vozači Vlado Krošelj, Anton Gungl, Slavko Zemljić i Alojz Švarc skoro nisu niti trebali biti za upravljačima. Teškim kamionima tegljačima Kaelbler, Faun i Magirus vučne snage 1100 tona, a svaki s 340 KS, upravljala je elektronika. Međusobno povezani, kretali bi iste sekunde, istodobno se zaustavljali. Težina njihovih opterećenih vozila je 32 tone, imaju po 6 brzina, 17.000 kubika. Kreću se brzinom od dva kilometra na sat. Uz njih se cijelim putem od Bakra do Krškog istom brzinom kreće i pratnja od inženjera i cestovih stručnjaka i to pješice. Oni odlučuju koji će se zavoj proširiti da bi konvoj mogao proći, što treba ojačati ili poduprijeti. Specijalni teret imao je i još jednu specijalnu, nevidljivu pažnju: od Bakra do Krškoga svaki centimetar puta pratila je policija. Bio je to specijalni teret za Nuklearnu elektranu Krško. Bio je najveći, najsporiji, ali i najsigurniji na našim cestama.

Promjene u polaganju vozačkih ispita
1978. u Strašincima, selu pored Županje, po prvi puta građani su polagali vozačke ispite u svojem automoto društvu, umjesto u policiji. Rezultat je to novog sustava, koji se kasnije primjenjivao u cijeloj Hrvatskoj.

Par-nepar za štednju goriva
1979. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih zavladala je nestašica motornih goriva. Od 1979. g. Vlada uvodi tzv. sistem par-nepar, koji određuje prema zadnjem registarskom broju na pločicama u koje dane automobili trebaju ostati u garažama, a ne na cestama. U 1982. uvedeni su bonovi za gorivo. Limit je bio mogućnost kupnje do 40 litara benzina mjesečno po automobilu, a to je bilo 530 preveženih kilometara za Zastavu 101 (potrošnja 7,5 litara na 100 kilometara). Bonovi su ukinuti 1985. kad su osigurane dovoljne količine motornih goriva za automobile. Ove su mjere negativno utjecale na gospodarske aktivnosti, ali i na druge oblike javnog i društvenog života.

izvor i foto:http://www.amk-maksimir.hr/

Administrator: kolovrat.petar@gmail.commojzagreb.info
  • Zagreb Ak maksimir  m ratkajec
  • Zagreb Yugo reklama foto promo
Vijest se nalazi u:

 

Zagreb › Vijesti › Gradske vijesti › Promet › AUTO U ŽIVOTU HRVATSKIH VOZAČA